nema prečica do unije

Brza obećanja vode u brza razočaranja

Sagovornici “Vijesti” ne vjeruju da će se u skorijem periodu Brisel ozbiljnije baviti idejom o ubrzanom proširenju EU, iako iz nove Vlade najavljuju “veliku diplomatsku akciju” u tom cilju

26098 pregleda 15 komentar(a)
Jasno je da u ovom trenutku ne postoji ni minimum političke volje kod većeg broja članica za ubrzani prijem (ilustracija), Foto: Shutterstock
Jasno je da u ovom trenutku ne postoji ni minimum političke volje kod većeg broja članica za ubrzani prijem (ilustracija), Foto: Shutterstock

Iako je ohrabrujuće da je nova Vlada kao jedan od najvažnijih prioriteta postavila intenziviranje reformi i ubrzanje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji (EU), jasno je da u ovom trenutku ne postoji ni minimum političke volje kod većeg broja članica za ubrzani prijem.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, univerzitetski profesori, komentarišući najavu premijera Dritana Abazovića o “velikoj diplomatskoj akciji” čiji bi rezultat trebalo da bude ubrzani prijem u Evropsku uniju.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i bivši diplomata, Vesko Garčević, kazao je za “Vijesti” da treba biti oprezan kada su u pitanju očekivanja, jer ova vlada ima ograničen mandat i ona je manjinska.

”Manjinske vlade su politički vrlo ranjive, tako da ne očekujem da će ova biti drugačija”, rekao je Garčević.

Kazao je i da će djelovanje manjinske vlade zavisiti od brojnih faktora, uključujući i volju većine u parlamentu i da je u takvoj situaciji, teško očekivati ostvarenja nekih ambicioznih planova.

Teško očekivati ostvarenja nekih ambicioznih planova:  Garčević
Teško očekivati ostvarenja nekih ambicioznih planova: Garčevićfoto: BORIS PEJOVIC

”Upravo zbog toga bih se klonio olako datih obećanja. Prije nego što obećamo zahtjev za ubrzani prijem u EU treba da znamo da li je Brisel spreman za to i da li je Crna Gora spremna za to. Ni jedan, ni drugi partner nijesu spremni za ovako nešto”, ocijenio je Garčević.

Analitičar i profesor na Univerzitetu “Džon Hopkins” u Vašingtonu, Siniša Vuković ocijenio je da je namjera da se u ovako izuzetno kompleksnom političko-bezbjednosnom trenutku zatraži ubrzan prijem Crne Gore u EU, “u najboljem slučaju rezultat političke naivnosti jer i najvećim optimistima je jasno da u ovom trenutku na postoji ni minimum političke volje kod većeg broja članica EU da se tako nešto omogući”.

On je za “Vijesti” kazao da obećavanje brzih rješenja samo može dovesti do brzog razočaranja, a to dugoročno može uticati na pad podrške evropskom putu.

”Razumio bih takvu poruku u toku političke ili izborne kampanje, kada se i očekuju tako pompezna obećanja. Međutim zauzeti takav stav u trenutku preuzimanja poluga vlasti i samim tim odgovornosti za procese koji se vezuju za dalje evropske integracije samo govori o nedostatku ili strpljenja ili vizije za politike koje su zaista nepohodne da bi se ostvario takav istorijski cilj”, ocijenio je Vuković.

Priča o bilo kakvim prečicama u ovom trenutku je iluzorna: Vuković
Priča o bilo kakvim prečicama u ovom trenutku je iluzorna: Vukovićfoto: N1 Info

Abazović je 28. aprila na sjednici Skupštine, na kojoj je izabrana nova, manjinska Vlada, predstavljajući program, rekao da se nada da Crna Gora može tražiti ubrzani prijem u EU i da će, kako je kazao, donošenjem hitnih i mudrih odluka uskoro postati punopravna članica. To će, kako je saopštio, biti prioriteti ministarstava evropskih i vanjskih poslova.

”Ovo je naš najvažniji cilj, a na putu ka njemu Crna Gora se obavezala da će uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i usvojiti njen sistem vrijednosti. Nakon gotovo deset godina pregovaranja i eksperimentisanja sa više institucionalnih modela i izmjena u pregovaračkoj strukturi, koordinaciju je potrebno podići na viši nivo, kako bi se jasno utvrdila direktna politička odgovornost za sve što jeste ili nije učinjeno u tom procesu”, rekao je Abazović.

Vuković je kazao da bi, prije svega, odluka o ubrzanom prijemu bila protivna elementarnim principima kojima se vodi grupa “frugalnih” (štedljivih) država, među kojima je najglasnija Nizozemska.

”Vlasti u Hagu ne vole bilo kakve priče o prečicama, niti vole politizaciju i trivijalizaciju procesa koje oni prvenstveno vide kao komplikovanu kombinaciju vrijednosno administrativnih promjena kojima bi se harmonizovali sistemi zemalja kandidata sa sistemom baziranim na acquis communautaire (pravnoj tekovini EU)”, ocijenio je Vuković.

Abazović
Abazovićfoto: Boris Pejović

On je istakao da je do sada valjda svima jasno da ni Njemačka nije sklona da podrži improvizacije u procesu proširenja, a samim tim ni ovakve ad hoc ideje kojima bi se samo ohrabrio politički oportunizam i profiterstvo na tragediji koja se trenutno dešava u Ukrajini.

Vuković je naglasio da ovakva obećanja za rezultat mogu imati obesmišljavanje cjelokupnog procesa reformi, koji su neophodni kako bi se istinski ostvarili rezultati koji bi kvalifikovali Crnu Goru da postane punopravna članica.

”Treba biti iskren pred sopstvenim građanima i pojasniti da je u ovom trenutku priča o bilo kakvim prečicama iluzorna, da treba razumjeti nedostatak političke volje u dobrom dijelu zemalja članica EU za dalje proširenje, i promovisati strpljenje i predanost na evropskom putu dok se okolnosti ne promijene u korist daljeg proširenja”, kazao je Vuković.

Garčević smatra da je ohrabrujuće da je nova Vlada, kao jedan od najvažnijih prioriteta, postavila intenziviranje reformi i ubrzanje crnogorskog puta ka EU.

”U tom pogledu, možemo govoriti o iskoraku u pravom pravcu ako ove izjave poredimo sa onim što se događalo posljednje dvije godine kada nije bilo jasno da li je euro-atlantska orijentacija Crne Gore i dalje vanjsko-politički prioritet”, rekao je Garčević.

On je istakao da invazija na Ukrajinu, energetska kriza i rast cijena prehrambenih prozivoda tjera da EU članice budu fokusirane na sopstveno jedinstvo i nalaženja rješenja za izazove.

”Ne vjerujem da će se u narednih godinu dana neko u Briselu ozbiljnije baviti idejom o ubrzanom proširenju EU”, kazao je Garčević.

Smatra da bi mnogo realističnije bilo da se kaže da će Vlada raditi da Crna Gora ubijedi Brisel u svoj reformski kapacitet i izbori se da se u pogledu napretka, tretira odvojeno od Srbije.

Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo u EU, a dvije godine kasnije šefovi država i vlada EU potvrdili su na samitu u Briselu otvaranje pregovora o pristupanju. Crna Gora je otvorila sva poglavalja u pregovorima sa EE, a do sada je privremeno zatvorila tri: 25 - Nauka i istraživanje, 26 - Obrazovanje i kultura i 30 - Međunarodni odnosi.

Princip napredovanja na osnovu zasluga mora ostati dominantan

Ministarka evropskih poslova i potpredsjednica Vlade, Jovana Marović, za “Vijesti” kaže da će napori u procesu pregovora za članstvo u EU biti usmjereni na to da se što prije dobiju završna mjerila za oblasti koje se odnose na vladavinu prava, a potom i ispune sve obaveze iz pregovaračkog procesa.

”Međutim, naša posvećenost i naši rezultati su samo jedan, a dinamika integracije zavisi od niza drugih faktora i uopšteno rečeno politike proširenja EU, odnosno stava u odnosu na region. Zbog toga će naše aktivnosti, pored tehničkog i suštinskog dijela koji se odnose na ispunjavanje kriterijuma za članstvo, biti usmjerene na objašnjavanje zašto princip napredovanja na osnovu zasluga mora ostati dominantan, kao i zašto bi EU trebalo da integriše Crnu Goru u što skorijem roku”, kazala je Marović.

Moramo uraditi mnogo više nego što su uradile sve dosadašnje vlade: Marović
Moramo uraditi mnogo više nego što su uradile sve dosadašnje vlade: Marovićfoto: Boris Pejović

Te aktivnosti će, kako je navela, biti usmjerene i ka Briselu i ka državama članicama EU:

”Zato premijerove riječi znače da sa ovim aktivnostima počinjemo odmah i da moramo uraditi mnogo više na ovom polju nego što su uradile sve dosadašnje vlade”, kazala je Marović.

Ništa se nije promijenilo, neće biti grupnih proširenja

Sagovornici “Vijesti” iz diplomatskih krugova jedne zemlje EU kažu da se situacija po pitanju pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji nije promijenila zbog invazije Rusije na Ukrajinu.

“Svjesni smo interpretacija koje postoje od kojih je jedna da će put ka EU biti usporen zbog toga što sada EU više nema konkurenciju na Zapadnom Balkanu, pa može da priušti da čeka, a druga da će se sada otvoriti nekakva “brza traka” za ulazak u EU. Nijedna interpretacija nije tačna i sve ostaje kao do sada, od države do države zavisi sve i od brzine i kvaliteta reformi”, kazao je jedan sagovornik “Vijesti”.

Drugi sagovornik, koji je takođe govorio pod uslovom anonimnosti, je kazao da je izvjesno da neće biti nikakvog masovnog proširenja EU u smislu da će se istovremeno u savez primiti više država kandidata.