U Skupštini Crne Gore je ove godine bilo samo jedno kontrolno saslušanje, što pokazuje da su sve njene uloge obesmišljene usljed odsustva opozicije , saglasni su sagovornici “Vijesti” iz opozicije i nevladinog sektora.
Prošle godine bilo je, na primjer, 10 kontrolnih saslušanja, a najviše ih je bilo 2013. godine - 15, pokazuju podaci Skupštine.
Najviše kontrolnih saslušanja imali su u prošlom sazivu Skupštine Odbor za antikorupciju i Odbor za ekonomiju, kojima su predsjedavali poslanici iz redova opozicije .
“Odsustvo opozicije jeste razlog što nema i ovog vida kontrole rada Vlade. Tačno je da je u ranijem sazivu bilo kontrolnih saslušanja u više odbora i da su neka od njih proizvela posljedice u pozitivnom smislu. Međutim, ja ne glorifikujem domete tih saslušanja, jer je vlast izgadila nezakonite i nedemokratske metode da zaustavi realizaciju zaključaka ili sankcionisanja očiglednih zloupotreba,” kazao je za “Vijesti” bivši predsjednik Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović.
Kontrolno saslušanje se sprovodi kada postoji potreba da se, između ostalog, razjasne sporna pitanja u sprovođenju politike i zakona.
Poslanik Fronta je napomenuo da su predmet saslušanja ili parlamentarne istrage tih godina, između ostalih, bili Telekom, Zgrada Uprave policije, Kamp Zlatica, Limenka i konsultantske usluge u EPCG.
Samo tokom prošle godine održana su, između ostalih, saslušanja bivših ministara turizma Branimira Gvozdenovića i zdravlja Budimira Šegrta, ali i vrhovnog i specijalnog državnog tužioca Ivice Stankovića, odnosno Milivoja Katnića.
“Po prirodi stvari, Skupština je prostor za opoziciju i uobičajeno je da opozicija prednjači u inicijativama za kontrolna saslušanja jer je to mogućnost za nju da argumentovano 'napada' Vladu i 'saslušava' njene funkcionere. Međutim, daleko od toga da poslanici vladajuće većine nemaju ista prava i obaveze kao i poslanici opozicije , a to je da unapređuju rad Vlade, da zahtijevaju odgovornost i unapređuju akte koje im Vlada podnosi,” kazala je za “Vijesti” istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Dina Bajramspahić, napominjući da je Vlada zakonski podređena Skupštini.
Na primjer, saslušanje Šegrta prošle godine inicirao je tadašnji poslanik vladajuće koalicije, ministar prosvjete Damir Šehović.
Brajramspahić dodaje da Skupština nije ostvarila svoju punu ustavnu ulogu ni dok je opozija bila u zgradi.
To, kako je kazala, najbolje potvrđuje činjenica da opozicija, po Poslovniku, u svim odborimakoje ima u godini dana mogla da zatraži dva kontrolna saslušanja bez glasova vladajuće većine, ali da je to u praksi vrlo rijetko bilo korišteno.
“Osim toga, nijedna od parlamentarnih istraga nije uspjela da dođe ni do kakvog zaključka, niti su pitanja koja su bila teme kontrolnih i konsultativnih saslušanja uspjela da utvrde sve činjenice i odgovornost nadležnih za propuste,” kazala je ona.
Nikolić jedini sazvao saslušanje: Nastaviću da to radim
Jedino kontrolno saslušanje imao je Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, pred kojim je krajem jula odgovarao direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.
Prema riječima predsjednika Odbora Andrije Nikolića, održavanje tog kontrolnog saslušanja bilo je neophodno i veoma korisno.
“Bez obzira na odsustvo kolega iz opozicije, Odbor kojim predsjedavam će i u narednom periodu biti posvećen svojim osnovim nadležnostima, te u tom smislu nastaviti da sprovodi kontrolnu funkciju i na taj način doprinosi primarnoj djelatnosti svakog demokratskog parlamenta,” kazao je Nikolić za “Vijesti”.
U Skupštini je još 13 stalnih odbora koji imaju pravo da organizuju kontrolna saslušanja.
Po Poslovniku, za to je potrebna podrška većine članova odbora.
Bonus video:
