Nakon što je aktuelni premijer Dritan Abazović otvoreno podržao regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan”, zvaničnici dijela partija iz vlasti i opozicije upozorili su da bi to Crnoj Gori donijelo velike političke opasnosti i ekonomsku štetu.
Abazović, koji je za premijera nove manjinske Vlade izabran krajem aprila, kazao je da je inicijativa Otvoren Balkan u skladu sa Berlinskim procesom (inicijativa EU) i da je sve što se može iskoristiti kao sredstvo za brzu integraciju u Evropsku uniju (EU) dobra stvar.
“Za mene je situacija jednostavna i ne treba je dramatizovati”, rekao je Abazović u nedjelju u intervjuu za Dojče vele.
On juče nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li se uvjerio u prednosti ovakve inicijative ili je podržava u skladu sa dogovorom sa Socijalističkom narodnom partijom. Podrška Otvorenom Balkanu bio je jedan od uslova ulaska SNP-a u manjinsku Vladu.
”Otvoreni Balkan” ima podršku SAD, dok su iz EU više puta pozdravili činjenicu da su učesnici inicijative “Otvoreni Balkan” posvećeni promovisanju veće regionalne integracije, ukazujući da se Berlinski proces odnosi na sve države Zapadog Balkana i čiji je cilj uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta u regionu s ciljem približavanja EU.
Iz SDP-a navode da niti Otvoreni Balkan ima jasnu podršku EU, niti ima podršku svih zemalja regiona na koje bi navodno inicijativa trebalo da se odnosi. Iz Bošnjačke stranke (BS), koja je takođe dio nove vlasti, poručuju da inicijativa neće dobiti bjanko podršku te partije ni Vladi ni u parlamentu, dok iz DPS-a, koji se ranije protivio inicijativi, nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Opozicione Socijaldemokrate poručuju da je Otvoreni Balkan u suprotnosti sa interesima Crne Gore i predstavlja, kako navode, samo ljepše upakovanu formu “srpskog sveta” koja bi Crnu Goru svela na 27. izbornu jedinicu.
Iz Demokratske Crne Gore kažu da zaokreti u političkim stavovima Abazovića nijesu novost, niti ih iznenađuju, i da je ovaj najnoviji stav o inicijativi Otvoreni Balkan očito posljedica njegovih bliskih relacija posljednjih mjeseci sa zvaničnim Beogradom i Tiranom, a koji je suprotan stavovima prethodne Vlade o istom pitanju.
Na pitanje da li izjava Abazovića znači da bi Crna Gora mogla postati uskoro dio ove inicijative i da li to podržavaju, nijesu odgovorili iz Demokratskog fronta, koji podržava ideju da Crna Gora postane dio te priče.
”Otvoreni Balkan” pokrenuli su 2019. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. Cilj inicijative je olakšavanje trgovine u regiji, stvaranje jedinstvenog tržišta rada i međusobna pomoć u vanrednim sitaucijama. Ta regionalna inicijativa je nazvana Open Balkans, a ranije se zvala Mini šengen.
Kosovo, Bosna i Hercegovina (BIH) i Crna Gora odbile su da joj pristupe. Dio javnosti u Crnoj Gori i regionu kritikovao je inicijativu, upozoravajući da je to “zamjena za EU” i da će je Vučić iskoristiti za jačanje političkog uticaja Srbije u regionu. Premijer Kosova Aljbin Kurti nazvao je “inicijativu otvorenom za ruske interese”.
Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović rekao je Vijestima da ako je Otvoreni Balkan isto što i Berlinski proces, kako to sugeriše premijer, postavlja se logično pitanje koja je onda svrha te inicijative.
”Forsiranje inicijative oko koje, najblaže rečeno, postoji niz kontroverzi, sumnji, otvorenih pitanja, dilema može samo da rezultira skretanjem fokusa sa osnovnog cilja Crne Gore, a to je punopravno članstvo u EU. To je prvi nivo štete kada je riječ o ovoj temi, dok bi drugi nivo štete bio emitovanje nestabilnosti ukoliko bi neko insistirao na pitanjima oko kojih postoje različita viđenja u okviru parlamentarne većine”, kazao je Vujović “Vijestima”.
On je naveo da je zajednički cilj svima članstvo u EU i brze reforme na deblokadi pregovora koji su trenutno u fazi hibernacije, najviše zahvaljujući djelovanju doskorašnje Vlade.
”Zato, prijeko potrebnu političku i društvenu energiju bi trebalo da usmjeravamo ka tom zajedničkom poslu i cilju oko kojega smo saglasni, a ne da se iscrpljujemo u analizama problematičnih inicijativa koje različito tumačimo. Crna Gora mora da ojača lidersku regionalnu poziciju i EU procesu udahne novu svježinu i optimizam - to je ključni reformski zadatak nove Vlade”, poručio je Vujović.
On je upozorio da dok god u regionu žive velikodržavne ideje i opasni nacionalizmi koji su 90-ih proizveli najveće nesreće u Evropi nakon Drugog svjetskog rata i dok su god na vlasti razne autokrate svaka regionalna inicijativa mora imati EU nadzor.
”Naravno, ukoliko nam je svima članstvo u EU stvarni cilj”, kazao je Vujović.
Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović za Vijesti kaže da je Crna Gora ubjedljivo najviše odmakla na evropskom putu i jedina ima realne šanse da u doglednoj budućnosti bude prva naredna članica EU i otvori granice ka EU i treba da se fokusira ka tom procesu.
”Sve inicijative koje su funkciji ubrzanja, a ne zamjene za EU integracije, i koje eliminišu bezbjednosne, ekonomske i druge rizike su dobrodošle. Inicijativa Otvoreni Balkan ima mnogo otvorenih pitanja i nepoznanica zbog kojih kod nas i dalje postoji velika rezerva prema istoj”, naveo je Bogdanović.
Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kaže da je ta inicijativa velika nepoznanica i da neće biti bjanko podrške u Vladi ili u parlamentu. “Naravno, spremni smo da sva pitanja stavimo na sto i da o njima razgovaramo”, dodao je Omeragić.
Prema njegovim riječima, sadašnji stav BS je da Otvoreni Balkan smatra procesom koji ne može da ide uporedo sa pristupanjem EU, prije svega jer bi on zahtijevao i neke izmjene zakonske regulative, na primjer Zakona o strancima, Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o radu, set poreskih i carinskih zakona.
”Mi smo te zakone već usaglasili sa zakonodavstvom EU i svaka izmjena bi bila korak unazad jer je jedan od ključnih uslova za pristupanje EU harmonizacija zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Berlinski proces i CEFTA nam nude sve ono što se navodno nalazi u programu Otvorenog Balkana i s toga ostajemo pri stavu da je za Crnu Goru i njen integracioni put najbolji model Berlinski proces, koji je pod pokroviteljstvom EU”, kazao je Omeragić.
Član Predsjedništva Socijaldemokrata Marko Rakočević rekao je da Socijaldemokrate ovako štetnu inicijativu po Crnu Goru ne podržavaju.
Ocijenio je da je izjava premijera Abazovića da je Otvoreni Balkan u skladu sa Berlinskim procesom otprilike je isto realna koliko njegova izjava da je policijska akcija na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine “perfektno odrađena”.
On smatra da osim velike političke opasnosti koja se krije iza ove inicijative, brojni su i štetni ekonomski efekti koji bi nastupili po Crnu Goru u slučaju da ova inicijativa zaživi.
”Poput, recimo, činjenice da su obaveze koje proizilaze iz članstva u ‘Otvorenog Balkana’ u suprotnosti sa obavezama iz članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), da bismo usklađivanjem carinskih stopa doveli u rizik sopstvene proizvođače, te da bi se malo crnogorsko tržište utopilo u veće, srbijansko. U konačnom, činjenica da bi Crna Gora kao država koja, uprkos svemu učinjenom u proteklih godinu i po dana Vlade čiji je Abazović bio potpredsjednik, i dalje bilježi najveći napredak u procesu EU integracija, trebala da se usaglašava sa državama regiona koje su značajno iza nas po ovom pitanju, van je svake pameti”, kazao je Rakočević.
On je podsjetio da su oprez prema ovoj inicijativi izrazili i EU parlamentarci u Izvještaju za Crnu Goru, kao i ministri spoljnjih poslova zemalja G7 koji su jasno podržali Berlinski proces kao platformu za regionalnu saradnju.
Nakon pokretanja inicijative “Otvoreni Balkan” 2019, Crna Gora je, tada predvođena DPS-om Mila Đukanovića, odbila učešće u toj regionalnoj inicijativi. Iz DPS-a je više puta ocijenjeno da je to projekat za realizaciju velikodržavnih srpskih ambicija.
Ni Vlada, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, nije podržala inicijativu. Krivokapić je krajem aprila u intervjuu za TVCG rekao da je “zvanična Srbija pokušala da ucijeni Crnu Goru da li će joj obezbijediti osnovne životne namirnice u zavisnosti hoće li Crna Gora dio Otvorenog Balkana, napominjući da ne vjeruje u tu regionalnu inicijativu.
Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar više puta je potvrdio da SAD podržavaju “Otvoreni Balkan”, kao i da su spremni da pomognu regionalne inicijative, ukoliko ne ometaju evropske integracije.
”Ali ta inicijativa ne može uspjeti bez preostale tri države”, kazao je Eskobar.
Bogdanović: Za malu državu je rizično naglo otvaranje granica
Bogdanović kaže da Demokrate od starta imaju veliku rezervu prema inicijativi koju prate brojne nepoznanice i pitanja na koja nema odgovora.
Dodaje da je Otvoreni Balkan inicijativa tri zemlje, od kojih dvije (Albanija i S. Makedonija) nijesu ni počele pregovarački proces sa EU, a treća (Srbija) se nalazi u fazi pregovora, ali sa neizvjesnom budućnošću tog procesa zbog otvorenog pitanja sa Kosovom.
”Crna Gora kao najmanja zemlja i sa zatvorenim granicama, vidimo da zbog ranjenih i nejakih institucija sistema ima velike izazove sa rutama i putevima organizovanog kriminala i korupcije. Ukoliko znamo da i naši susjedi imaju brojne izazove na polju vladavine prava, a pritom svjedočeći koliko su jake i rasprostranjene kriminale grupe, možemo samo zamisliti koliki bi bezbjednosni rizik za Crnu Goru bio naglo otvaranje granica. Tako da Crna Gora kao mala zemlja na uvijek trusnom Balkanu gdje nažalost često bujaju kriminal, korupciju i različiti ekstemizmi mora da vodi računa i na kraktom i na dugom štapu o bezbjednosti, teritorijalnom suverenitetu i sigurnosti građana. Da ne govorimo o stepenu konkurentosti naše male ekonomije i o tome da smo mi zemlja koja i u ovim uslovima ima najveću uvoznu zavisnost, pa često većim carinama i rigoroznijim kontrolama dajemo doprinos i zaštiti domaće proizvodnje”, naveo je Bogdanović.
Bonus video:
