"odluka na bazi državnih interesa"

Lekić: O Švedskoj i Finskoj u NATO-u nakon širih razgovora

Ozbiljnu odluku donijeti na ozbiljan način, to smo dužni građanima i EU i NATO partnerima, ističe Lekić

34675 pregleda 25 komentar(a)
Očekujem da će institucije poštovanjem procedura biti otvorene za prijem Švedske i Finske u alijansu: Lekić, Foto: Luka Zeković
Očekujem da će institucije poštovanjem procedura biti otvorene za prijem Švedske i Finske u alijansu: Lekić, Foto: Luka Zeković

Crna Gora trebalo bi o zahtjevima Švedske i Finske za ulazak u NATO da odluči na bazi državnih interesa a nakon širokih konsultacija, vodeći pritom računa o međunarodnim pravilima i stavovima saveznika.

To je “Vijestima” kazao predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić (Demos), komentarišući to što su iz Vlade još prošle nedjelje pozvali na brzu parlamentarnu ratifikaciju članstva Švedske i Finske, iako su dvije zemlje tek juče zvanično aplicirale za ulazak u alijansu.

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević (Socijaldemokratska partija - SDP), napisao je u nedjelju na Tviteru da vjeruje “da će Crna Gora slijediti opredjeljenje Njemačke za prihvatanjem i brzom ratifikacijom članstva Švedske i Finske”, dodajući da “Vlada i Skupština treba da doprinesu brzom članstvu slijedeći opredjeljenje ključnih partnera”.

Lekić navodi da Crna Gora ne mora da bude prva koja će formalno podržati ulazak Švedske i Finske u NATO, dodajući da prije odluke treba vidjeti argumentaciju zahtjeva tih država i analizirati moguće specifične modalitete koje one traže u novom bezbjednosnom statusu.

”U razgovoru koji sam prekjuče imao s finskim ambasdorom u Crnoj Gori (Kimom Lahdevirtom), mogao sam se uvjeriti da Finska vrlo temeljno priprema argumentaciju za ulazak u NATO, pritom respektujući demokratske mehanizme u zemlji. Treba očekivati, takođe, da će crnogorska diplomatija tim povodom ostvariti živu diplomatsku aktivnost u kojoj će konsultovati savezničke države, kako bi se sagledali svi aspekti ovog osjetljivog pitanja - od proceduralnih do suštinskih, koji su relavantni za odluku”, ističe on.

Švedska i Finska aplicirale su za ulazak u Alijansu zbog vojne invazije Rusije na Ukrajinu. Da bi ušle u taj savez, neophodno je da aplikacije odobri svaka od 30 članica NATO-a.

Međutim, brzo učlanjenje, koje priželjkuju i Sjevernoatlantski savez i dvije države, upitno je nakon poruke predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana da njegova zemlja neće podržati kandidature jer Švedska i Finska “nemaju jasan, otvoren stav prema terorističkim organizacijama”.

Lekić ocjenjuje da u sagledavanju ove teme treba voditi računa o legitimnim interesima onih koji traže prijem u NATO, dok je s druge strane, kaže, potrebno ozbiljno analiziranje pitanja šire bezbjednosne stabilnosti - prije svega Evrope čiji smo dio.

”Posebno u svjetlu politike EU koja je upravo proklamovala svoje ciljeve pod naslovom - ‘Evropska strateška autonomija’. Ukratko, ozbiljnu odluku treba donijeti na ozbiljan način. To smo dužni građanima ove zemlje i partnerima u EU i NATO-u. Očekujem da će crnogorske institucije poštovanjem zakonskih procedura biti otvorene za prijem Švedske i Finske u NATO savez”, poručuje on.

Ilustracija
Ilustracijafoto: shutterstock

Komentarišući Konjevićevo pozivanje na slijeđenje Njemačke u ovom slučaju, koja je poručila da je sve spremno za brzu ratifikaciju, Lekić naglašava da stav te države svakako treba iz više razloga uvažavati, ali da nije siguran da prilikom odlučivanja treba izabrati bilo koju zemlju kao model.

”Njemačka će, kao ozbiljna država, tek da donese odluku, vjerujem pozitivnu, što ipak treba sačekati. Ali što ćemo ako neko povodom iste teme izabere stav na osnovu izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koja polazi od toga da nismo u ratu s Rusijom i da u ukupnom rješenju ratnog konflikta ne treba poniziti Rusiju, što je sve izazvalo negativnu i burnu reakciju zvaničnog Kijeva? Ili neko slijedi stav Erdogana i Turske, takođe značajne zemlje članice NATO saveza, koja je zasad protiv prijema Švedske i Finske? Hoću reći, treba sve sagledati, i to na transprentan način, a nakon širokih konsultacija donijeti odluku na bazi našeg interesa, vodeći računa o međunarodnim pravilima i stavovim naših saveznika”, podvlači Lekić.

Sagovornik napominje da spoljna politika, posebno u ovoj burnoj fazi međunarodnih odnosa, zahtijeva zrelost Crne Gore.

”Uostalom, prema stepenu zrelosti i principijelnosti će nas i cijeniti na međunarodnom planu. Sigurno mnogo više nego u varijanti dobrovoljnog inferiornog položaja ili eventualnog podređivanja Crne Gore mogućim netransparentnim linijama i službama na međunarodnom planu”, zaključuje Lekić.

Biti subjekat, a ne objekat međunarodnih odnosa

Lekić apeluje da Crna Gora, kao suverena država, ne treba da dozvoli da na međunarodnom planu bude objekat kojim se upravlja, već da bude u mogućoj mjeri i subjekat koji utiče na formirannje politika u organizacijama i savezništvima u kojima participira.

”Naša državna zrelost će se ogledati i u sposobnosti da, posebno u parlamentu, postignemo konsenzus na pitanjima spoljne politike i odbrane. To čine demokratske i stabilne zemlje. Upravo na tom polju, dakle postizanja zajedničkog državnog konsenzusa na spoljnopolitičkom planu, nastojaću da dam doprinos u svojstvu poslanika i predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljeništva”, poručio je.