Ambasador Francuske Kristijan Timonije za “Vijesti”:

Pravosuđe osloboditi porodičnih i političkih pritisaka

Usvojene su brojne zakonodavne mjere koje prati serija tehničkih reformi, ali smo često daleko od primjene. Računamo na odgovornost partija i poslanika kako bi građanima i evropskim partnerima pružili dokaz svog autentičnog angažovanja. Predlog predsjednika Makrona je odgovor na objektivnu situaciju

40959 pregleda 21 komentar(a)
Uspostavljanje istinske vladavine prava ostalo je nedovršeno: Timonije, Foto: Boris Pejović
Uspostavljanje istinske vladavine prava ostalo je nedovršeno: Timonije, Foto: Boris Pejović

Uspostavljanje istinske vladavine prava u Crnoj Gori ostalo je nedovršeno i nedavna hapšenja potvrda su sumnji u pogledu stvarnog funkcionisanja sistema, ocijenio je francuski ambasador u Podgorici, Kristijan Timonije.

On je, u intervjuu “Vijestima”, rekao da se sada očekuje nova etapa u kojoj će Crna Gora moći da odgovori na evropske kriterijume za imenovanja, nezavisnost i dobro funkcionisanje pravosudnog sistema, pošteđenog porodičnih, političkih i finansijskih pritisaka.

Timonije je, objašnjavajući šta znači predlog predsjednika Francuske Emanuela Makrona da se pored Evropske unije radi na izgradnji nove evropske političke zajednice, rekao da je to odgovor na objektivnu situaciju.

Predsjednik Francuske predložio je da se zemlje koje nijesu članice Evropske unije ujedine u okviru nove političke organizacije. Šta znači taj predlog? Da li je to pokušaj Makrona da zaustavi proširenje EU, kako kažu neki analitičari?

Predlog predsjednika Makrona da se pored Evropske unije radi na izgradnji nove evropske političke zajednice je odgovor na objektivnu situaciju. Imamo države koje su po svom geografskom položaju evropske države, odlučne da dijele demokratske i liberalne vrijednosti, ali koje iz raznih razloga još dugo neće biti u situaciji da zadovolje sve složenije tehničke kriterijume Evropske unije. Ovo naročito važi za one države koje nisu otpočele pregovarački proces a koje mi, kao Evropljani, ne možemo i ne smijemo držati po strani jednog velikog evropskog projekta. Zauzvrat, mi možemo da zajedno sa njima gradimo konkretne projekte koji se tiču infrastrukture, energije i mladih ljudi, u namjeri da izađemo iz sterilne i opasne status kvo situacije i damo novu nadu.

Da li na ovaj način francuski predsjednik želi da kaže da “brza pruga” ka EU, čemu se nada crnogorski premijer Dritan Abazović, nije moguća?

Što se tiče Crne Gore, ona je i dalje na čelu država regiona koje teže članstvu. Nakon pauze od nekoliko godina pozdravljamo odlučnost predsjednika Vlade, gospodina Abazovića, da u kratkom roku pređe nove etape. Posjeta Parizu potpredsjednice Vlade Crne Gore, gospođe (Jovana) Marović, 9. maja, na Dan Evrope, bila je uspješna i otvorila je obećavajuće perspektive. Aktivna saradnja sa našim Generalnim sekretarijatom za evropske poslove svjedoči o našoj volji da pružimo maksimalnu podršku novoj dinamici koja se mora pretočiti u konkretne rezultate na terenu kroz rad bolje organizovane javne uprave, kako je to istakla i ministarka, i napredak u borbi protiv korupcije i reformama u oblasti pravosuđa. S tim u vezi, očekuje se širi konsenzus i odgovornost svih političkih snaga.

Crna Gora sa EU pregovara već deset godina. Gdje Vi vidite problem, s obzirom na tako dug period pregovora?

Postoji više odgovora. Prvi je da su izglasane ili usvojene brojne zakonodavne mjere koje prati serija tehničkih reformi, ali da smo vrlo često daleko od njihove konkretne primjene. Uopšteno govoreći, uspostavljanje istinske vladavine prava ostalo je nedovršeno, kako to pokazuju nezavisne međunarodne liste o slobodi medija ili korupciji.

Očekuje se širi konsenzus i odgovornost svih političkih snaga: Timonije na sjednici skupštinskog odbora
Očekuje se širi konsenzus i odgovornost svih političkih snaga: Timonije na sjednici skupštinskog odborafoto: Boris Pejović

Kao odgovor na ovakvo stanje stvari koje je konstatovano i u drugim državama kandidatima, Francuska je zajedno sa nekoliko partnera podržala novu metodologiju, 2019. godine, prihvaćenu od strane Crne Gore, kojom se insistira na stvarnom napretku u oblasti vladavine prava, odnosno sistema.

Glavni zadatak Crne Gore na putu ka EU je postizanje značajnih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Posljednjih mjeseci desila su se velika hapšenja (bivša predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Privrednog suda). Hoće li to ubrzati put Crne Gore ka EU ili je ipak potrebna i politička stabilnost?

Pozdravljamo novi razvoj situacije kome je sigurno doprinijela demokratska politička smjena 2020. godine, dajući novi prostor sudskoj vlasti koji je ona, srećom, iskoristila. U ovom trenutku novi koraci su potvrda sumnji u pogledu stvarnog funkcionisanja sistema, kao i osoba o čijoj će krivici odlučivati nezavisno i nepristrasno sudstvo. Osim pojedinačnih odgovornosti, očekuje se, naravno, reforma sistema, i nova etapa u kojoj će Crna Gora moći da odgovori na evropske kriterijume za imenovanja, nezavisnost i dobro funkcionisanje pravosudnog sistema, pošteđenog porodičnih, političkih i finansijskih pritisaka.

Vjerujete li da se u Skupštini može postići dogovor o ključnim pitanjima kako bi se deblokirali institucije, posebno u pravosuđu?

To je razlog formiranja manjinske Vlade, koja treba da ponovo uspostavi dinamiku reformi. Računamo na odgovornost partija i poslanika kako bi građanima i evropskim partnerima pružili dokaz svog autentičnog angažovanja. U suprotnom, na svakom će biti da snosi posljedice. Konstatujem da nekoliko parlamentaraca, čak i u opoziciji, ne isključuje glasanje za usvajanje mjera koje su neophodne za evropsku budućnost zemlje. Tako je bilo i u drugim zemljama regiona i takav stav bi odgovarao većinskoj volji crnogorskog javnog mnjenja.

Da li mislite da će nova Vlada uspjeti da dobije mjerila za poglavlja 23 i 24, s obzirom na kratak period do novih izbora, koji su planirani za narednu godinu?

Suština je u obnavljanju reformi u ova dva ključna poglavlja za vladavinu prava. Nova metodologija je prvenstveno kvalitativna: Komisija i države članice će sigurno uzeti u obzir dosljedan i suštinski napredak.

Primjena sankcija protiv Rusije učvrstila bi poziciju Crne Gore

Može li rat u Ukrajini biti podsticaj za EU da ubrza pregovore sa Crnom Gorom?

U potpunosti uvažavamo sveukupnu načelnu podršku crnogorske Vlade evropskim stavovima u pogledu suočavanja sa agresijom protiv Ukrajine. Njena konkretizacija, posebno u primjeni međunarodnih sankcija protiv Rusije, učvrstila bi poziciju crnogorskih vlasti, kao pouzdanih i čvrstih partnera, u pregovorima koji su u toku. Novonastala situacija je podsticaj za Crnu Goru da sprovede neophodne reforme u cilju ubrzanja pristupanja kako bi je njeni evropski partneri blagonaklono i efikasno podržali. Crna Gora mora da zna da iskoristi svoju šansu, kao predvodnica država regiona na putu ka evropskoj budućnosti.

Imamo države koje su po svom geografskom položaju evropske države, odlučne da dijele demokratske i liberalne vrijednosti, ali koje iz raznih razloga još dugo neće biti u situaciji da zadovolje sve složenije tehničke kriterijume Evropske unije. Ovo naročito važi za one države koje nisu otpočele pregovarački proces a koje mi, kao Evropljani, ne možemo i ne smijemo držati po strani jednog velikog evropskog projekta”