CRNA GORA GODINU NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA

Produženi udar na demokratiju

Umjesto rješavanja krize i izgradnje povjerenja između političkih snaga, godinu dana kasnije svjedočimo nedostatku vizije i širine uz “rovovsku ukopanost” istih aktera, smatra Uljarević
106 pregleda 32 komentar(a)
Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 15.10.2017. 06:34h

Možda je prije godinu, kako tvrdi specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, izbjegnuto “krvoproliće kakvo do sad nije zabilježeno u Crnoj Gori”, ali je zamućena slika šta se zaista dešavalo uoči i tokom 16. oktobra ostavila duboke posljedice na političku scenu i demokratiju u novoj članici NATO-a.

“Godinu dana nakon izbora, koji je trebalo da donesu rješenje duže političke krize u Crnoj Gori i da izgrade povjerenje između političkih aktera, svjedočimo nedostatku vizije i širine uz 'rovovsku ukopanost' istih aktera koji više, po mom sudu, bez dobrih usluga treće strane ne mogu ostvariti ni elementarno konstruktivan dijalog”, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

U dijelu demokratske konsolidacije, dodaje ona dalje, bilježimo nazadak na svim nivoima, uz jačanje uticaja neformalnih centara moći i ograničavanje razvoja građanske kulture.

Vlada poput raštimovanog orkestra

Prošlogodišnjim izborima prethodila je ozbiljna politička kriza nakon nereda na protestima Demokratskog fronta (DF) i brutalnosti pripadnika specijalne jedinice policije za šta praktično nije niko sankcionisan, te odluke do tada opozicione Pozitivne da u parlamentu uskoči umjesto Socijaldemokratske partije (SDP) i spase Demokratsku partiju socijalista (DPS) od odlaska u opozicione klupe.

DPS je uspio da nakon izbora sa partijama manjinskih naroda i Socijaldemokratama Ivana Brajovića sastavi tijesnu većinu do koje je, tvrdi opozicija, došao zahvaljujući objavi da je u Crnoj Gori u toku hapšenje osumnjičenih za teroristički napad. Puštanje u etar te informacije navodno je uticalo na političko opredjeljenje i smanjilo izlaznost birača koja je do nekoliko sati prije zatvaranja birališta išla u korist opozicije.

Nakon iznenadne odluke Mila Đukanovića da odustane od mjesta premijera, što je, prema informacijama koje su objavili njemački mediji bio zahtjev SAD, novi premijer Duško Marković sastavio je kabinet od dijelom politički nepoznatih ličnosti, pri čemu je veliki dio kolača izvršne vlasti ustupio malim partnerima od kojih zavisi većina.

Nakon porođajnih muka Vlade sa odlukama da ukine naknade majkama sa troje i više djece i najave o povećanju PDV sa 19 na 21 odsto, Crna Gora je ušla u period kada je podsjećala na Belgiju - državu koja je preko 500 dana bila bez vlade, da bi posljednjih mjeseci njen rad bio praćen skandalima - od prepisivanja programa za fizičko vaspitanje od hrvatskih stručnjaka, sukoba sa rektorkom Univerziteta Radmilom Vojvodić, službenog vozila sa privatnim tablicama Kenana Hrapovića, do pojave nove petlje na dionici autoputa.

“Isprepletanost interesa i uticaja konsternira Vladu koja djeluje kao raštimovani orkestar, neubjedljivo, sa kontradiktornim odlukama i porukama, a bez snage da napravi kvalitativno ubjedljive rezove ili da se zatraži odgovornost pojedinih ministara koji skandalizuju crnogorsku javnost i prave ozbiljnu štetu državi, pa i nakon godinu ona tek i u pojedinim resorima pokazuje adekvatnu funkcionalnost”, kaže Uljarević.

Opozicija u istom ritmu, u DPS-u nije ružičasto

No stanje i na drugom političkom polju nije bolje. Opozicija je, dominantno prema odnosu prema državnom udaru, podijeljena na uzdržani građanski dio i DF, koji je nakon dobrog rezultata na parlamentarnim izborima izgubio primat od Demokrata. Zbog toga te dvije strukture vode žestoke međusobne javne sukobe. U međuvremenu, došlo je do podjele u Demosu, dok se sukob u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) nastavlja i nakon vanrednog kongresa.

“Opozicija u ovih godinu dana pokazala je relativnu dosljednost u bojkotu Skupštine. Ali, izostala je paralelna organizovana akcija, a samim tim i jača podrška javnosti i međunarodne zajednice, što je odgovornost same opozicije. Unutrašnja prepucavanja su dodatno oslabila njene pozicije. Vjerujem da u opoziciji sada postoji dobro prepoznavanje ovih problema, DF praktično najavljuje svoj povratak u Skupštinu jer je svjestan da drugi u opoziciji neće dogovore sa ovom strukturom, ali ne vidim da se dovoljno radi na oblikovanju zajedničkih učinkovitih odgovora u građanski orijentisanom dijelu opozicije”, kazala je Uljarević.

Takvo stanje u opoziciji ne može predstavljati neku utjehu za DPS i centre moći bliske vrhu te partije. Uprkos jakim opstrukcijama, opozicija još drži vlast u Budvi, njena pobjeda na izborima u Novom, 11 odsto nevažećih glasačkih listića na izborima u Nikšiću koje je bojkotovala cjelokupna opozicija, te istraživanja agencije DeFacto prema kojima uživa podršku oko 38 odsto birača, mogu biti jak indikator da se DPS-u polako ljulja tlo pod nogama.

Istovremeno, klatno pritiska međunarodne zajednice da se prekine bojkot počelo se premještati ka DPS-u, od kojeg se traži da sjedne za sto i pregovara o vanrednim izborima. U isto vrijeme sve više se spekuliše o sukobu između Markovića, koji stidljivo govori o dijalogu sa opozicijom, i Đukanovića, koji je to do sada katregorički odbijao.

Uljarević primjećuje da se sada generišu novi sukobi i tenzije koji polarizuju i usitnjavaju društvenu i političku scenu, uključujuči i i organizovane napade na one “tvrđave uticaja”, poput RTCG, nad kojima je DPS izgubio kontrolu. “Radi se neodgovornim, impotentnim i ostrašćenim aktima koji direktno vode destabilizaciji inače krhkog sistema i urušavanju tih malih koraka u pravcu istinske demokratizacije. Ali, upravo to je, po mom sudu, indikator da u samom DPS-u nije sve tako ružičasto kako nas uvjeravaju”, ocijenila je Uljarević.

Akcenat pojedinih članica NATO na nedovršene reforme

Dio opozicije je prije nešto manje od godinu izašao sa stavom da je jedan od uslova za povratak u parlament konačno rasvjetljavanje afere “državnu udar” na koji je u međuvremenu zaboravila. I dok je potpredsjednik SAD Majk Pens prilikom dolaska u Podgoricu početkom avgusta “presudio” navodima da su “moskovski agenti htjeli da ubiju premijera i obustave put Crne Gore u NATO”, njemački ambasador Hans Ginter Matern je nedavno rekao da sa velikom pažnjom prati suđenje za “državni udar”, navodeći da očekuju svima “razumljivu ocjenu dokaza” koja će biti od velikog značaja za crnogorsku javnost i stvaranje mišljenja u inostranstvu.

“Crna Gora je postala NATO članica i to je iznimno važno. Naravno, to nije samo zasluga crnogorskih vlasti, ubrzanju tog procesa su pomogli mnogi, a vjerujem da će i neke države članice NATO saveza sada mnogo veći akcenat stavljati na nezavršene obaveze iz reformske agende”, zaključila je Uljarević.