promijenio se jedino stranački predznak boraca za fotelje

Partitokratja i nakon DPS-a: Partijska knjižica za državne jasle

Vlada ponavlja stare obrasce, koristeći profesionalne pozicije koje svi plaćamo kao udio u raspodjeli političkog plijena - kaže Milena Muk. Većina zaposlenih u javnoj upravi nisu nikakvi stručnjaci, već partijski vojnici koji su poziciju zaslužili donošenjem glasova, a ne znanjem ili iskustvom - ocjenjuje Stefan Đukić. Partije nove vlasti ne odgovaraju na pitanje o odgovornosti za nastavak prakse uhljebljavanja

29920 pregleda 63 komentar(a)
Za dobrog partijskog vojnika fotelja je obezbijeđena (ilustracija), Foto: Shutterstock
Za dobrog partijskog vojnika fotelja je obezbijeđena (ilustracija), Foto: Shutterstock

Profesionalne pozicije u državnoj upravi, koje finansiraju svi građani, i u mandatu nove vlasti su partijski plijen, a promijenio se jedino stranački predznak boraca za fotelje.

To je mišljenje sagovornika “Vijesti” o nastavku prakse partijskih imenovanja u institucijama, kojom su, kako je list već pisao, na važne funkcije dospjeli i oni koje prate sjenke sumnjivih postupanja ili afera, ali i nestručni kadar.

Iako su se postavljenja na dio tih pozicija - tzv. “politička mjesta” (državni sekretari, savjetnici i dr.) - i do sada uglavnom obavljala po političkom ključu, jer za njih nema javnih konkursa, sporno je što taj model sprovodi i nova Vlada, koja je obećavala depolitizaciju institucija.

Većina njenih konstituenata godinama je zbog partijskog zapošljavanja kritikovala režim Demokratske partije socijalista (DPS) - takođe subjekta nove vlasti, optužujući ga da time urušava sistem.

Građanski aktivista Stefan Đukić, ocjenjuje da je stranačko zapošljavanje problem koji ima više aspekata.

S jedne strane to je, kaže, nastavak priče da DPS i njimu bliske partije Crnu Goru nikad nisu vidjeli drugačije do kao plijen koji su dijelili partijski članovi i njihove porodice, dobivši onoliko koliko im stranački “rang” omogućava - neko imovinu firme u stečaju, neko zaposlenje, neko uvoz važnog proizvoda...

”Nakon promjene vlasti na izborima 30. avgusta 2020. godine, vidimo da je partijsko zapošljavanje samo promjenilo stranački predznak, od funkcionerskih pozicija u Vladi, do javnih preduzeća. To, između ostalog, pokazuje nesposobnost svih partija da na bilo koji stvarno politički način privuku glasače i simpatizere, pa u nedostatku rješenja u vidu ekonomske politike, demokratskih načela, stvarnog i suverenog spoljnopolitičkog kursa, pribjegavaju, koliko ko može, logici - ‘jedan zaposleni, četiri glasa’”, ističe Đukić za “Vijesti”.

Sve je isto, samo se promijenio stranački predznak: Đukić
Sve je isto, samo se promijenio stranački predznak: Đukićfoto: PRIVATNA ARHIVA

Iako je u dijelu javnosti bilo očekivanja da će se nakon pada DPS-a 30. avgusta mijenjati praksa koju su patentirali za vrijeme trodecenijskog vladanja državom, s partijskim uhljebljavanjem je nastavljeno, pa je tako stranačkim “vojnicima” pripala većina mjesta u najvažnijim institucijama i državnim preduzećima.

Pregovori o podjeli pozicija “po dubini” vođeni su između partija pobjednica na izborima i tadašnjeg mandatara a kasnije premijera Zdravka Krivokapića, koji im je čak predlagao da formiraju radnu grupu koja će se baviti raspodjelom funkcija.

Da partijska knjižica ne gubi na značaju, pokazala su i prva imenovanja Vlade premijera Dritana Abazovića, koji je uoči njenog formiranja govorio da jedino ona može izvesti “stvarnu depolitizaciju”.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA), Milena Muk, navodi da je Vlada samo tokom prvih šest sjednica donijela 36 odluka koje se odnose na prestanak mandata i imenovanja na pozicijama sekeratara i generalnih direktora u ministarstvima, te pomoćnika direktora i direktora tzv. samostalnih organa uprave.

Prethodne vlade napravile plodno tle za partijsko zapošljavanje: Milena Muk
Prethodne vlade napravile plodno tle za partijsko zapošljavanje: Milena Muk foto: Privatna Arhiva/ Balša Rakočević

Kaže da se više od trećine tih odluka (14) odnosi na iste osobe kojima je konstatovan prestanak mandata, pa su onda ponovo određene za vršioce dužnosti (v. d.), što, prema njenim riječima, nije u skladu sa zakonom i predstavlja svojevrsnu zloupotrebu, a na šta je IA i ranije, u više navrata, upozoravao.

”Zapravo se može reći da su time što su nezakonito produžavana v. d. stanja od prethodne Vlade, rukovodioci u tom statusu dovedeni u nepovoljan položaj, posebno ranjiv na političke uticaje, što je nova Vlada iskoristila. Ipak, neki rukovodioci su ‘sačuvani’, a opravdana pretpostavka je da je to učinjeno zbog političkih interesa i procjena. Međutim, u većini slučajeva radi se o novim osobama koje su došle na pozicije. Iz medijskih napisa možemo vidjeti da su, u značajnom broju, bile otvoreno partijske aktivne ili dovođene u vezu s određenim partijama, koje su sad dio parlamentarne većine ili Vlade”, naglašava ona za “Vijesti”.

Funkcije u državnoj upravi dobio je, osim članova partija koje su u Vladi, i kadar DPS-a, koji nije u Abazovićevom kabinetu, ali koja mu pruža podršku u Skupštini.

Pala u vodu obećanja nove Vlade o depolitizacij
Pala u vodu obećanja nove Vlade o depolitizacijfoto: Luka Zeković

Među imenovanima su i neka “stara lica”, koja imaju iskustvo rada u institucijama.

Đukić kaže da su se građani više puta uvjerili da im partije ne nude ništa supstancijalno, nikakvu političku vrijednost, pa je dobar dio njih odlučio da svoj glas zamijeni za neku potencijalnu privilegiju.

Kad se radi o onima koji su nezainteresovani za taj vid “trgovine”, može se, prema njegovim riječima, slobodno reći da su stranke “digle ruke” od njih.

”Lakše im je da zapošljavanjima i kadriranjima, ne zaboravimo, na budžetu svih građana, privuku onoliko birača koji su za to zainteresovani, umjesto da se trude da stvarnim rješenjima imaju one koje politika zanima kroz zakone, parkse, ideologije...”, objašnjava Đukić.

Muk, s druge strane, kaže da političke promjene u državnoj upravi ne bi trebalo da se odražavaju na pozicije tzv. visokog rukodovnog kadra i starješina organa.

Ona smatra da bi državni službenici trebalo da budu posebno zaštićeni od neprimjerenih političkih uticaja, kako bi se, kaže, ostvario kontinuitet u sprovođenju javnih politika i pružanju javnih usluga.

”Zbog toga je i fluktuacija starješina i rukovodilaca na nivou 55 odsto od njihovog ukupnog broja tokom prvih šest mjeseci prethodne Vlade posebno notirana od Evropske komisije (EK), kao pokazatelj neprimjerene politizacije”, istakla je.

EK je u izvještaju za Crnu Goru za 2021, objavljenom u oktobru, ocijenila da su promjena vlade i parlamentarne većine ozbiljno uticale na državnu službu, te da su izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima spušteni uslovi u vezi sa kompetentnošću, nezavisnošću i zapošljavanjem državnih službenika na osnovu rezultata.

”Štaviše, nedavne reorganizacije javne uprave dovele su do značajnih promjena u kadrovima, uključujući i promjene na višim nivoima, čime je ugrožen kapacitet Crne Gore da zadrži iskusan kadar u pitanjima koja su u vezi sa procesom pristupanja EU u mnogim sektorima. Potrebna je jaka politička volja da se djelotvorno depolitizuje javna služba, da se optimizuje državna administracija i da se implementira rukovodna odgovornost”, piše u izvještaju.

EK je samo jedna u nizu važnih međunarodnih adresa koje godinama pozivaju Crnu Goru da depolitizuje institucije.

Muk navodi da se može reći da je aktuelna Vlada otpočela mandat ponavljanjem starih obrazaca, koristeći profesionalne pozicije koje svi plaćamo, kao udio u raspodjeli političkog plijena.

”Istina je, takođe, da su sve prethodne vlade do sada napravile plodno tle za ove prakse, a i posredno pružile izgovor za njih jer se nisu držale slova zakona, niti koristile integritet javnih konkursa da zaštite rukovodeći kadar i promovišu njegovu stručnost”, konstatuje ona.

Ako su i oni koji su na vlast došli na obećanju o profesionalizaciji institucija podlegli “kultu” partijske knjižice, da li je onda iluzorno govoriti o iskorjenjivanju prakse stranačkog uhljebljavanja?

Đukić kaže da je to veliko pitanje jer, prema njegovim riječima, djeluje da se nalazimo u “začaranom krugu”.

Partije su, kako objašnjava, podignute na obećanjima da će materijalno obezbijediti članove koji im donesu najveći broj glasova (kroz porodice, mjesne zajednice, interesne sfere), a onda, kad stranka dođe u priliku da “kadrira”, ona, kaže, mora da ispuni obećanja članstvu, a ne biračima koji su je glasali zbog nekih stavki u programu.

”Samim tim, velika većina zaposlenih u javnoj upravi, javnim preduzećima i na direktorskim mjestima institucija - nisu nikakvi stručnjaci, već partijski ‘vojnici’ koji su poziciju zaslužili donošenjem glasova, a ne znanjem ili iskustvom”, rekao je Đukić.

Đukić: Građani finansiraju izvitopereni oligarhijski sistem

Đukić kaže da stranke ne privlače u najvećoj mjeri ljude koje bi mogle vidjeti kao dobre i nezavisne stručnjake, već partijske “vojnike” kojima je upravo taj angažman jedini način da se dokopaju pozicije.

On navodi da to samo dalje razara i urušava društvo u kom živimo i erodira nikad uspostavljene institucije.

”A tzv. obične građane nervira, jer su svjesni da svojim radom finansiraju jedan izvitopereni oligarhijski sistem - partitokratiju”.

Sve partije ćute o odgovornosti za uhljebljavanje

Nijedna stranka nove vlasti kojoj su “Vijesti” pisale, Građanski pokret (GP) URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP), Bošnjačka stranka (BS) i DPS, nije odgovorila na pitanje osjeća li odgovornost za nastavak prakse partijskog zapošljavanja.