SAGOVORNICI "VIJESTI" O DOKUMENTU HAZU

Nerealni zahtjevi, koje ne treba ni potcijeniti ni precijeniti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nedavno uputila tamošnjim vlastima dokument kojim se od Crne Gore traži da prije ulaska u EU isplati ratnu odštetu Hrvatskoj, da se konačno odredi kopnena granica...

39952 pregleda 25 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Zahtjev Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) - da Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) isplati ratnu odštetu Hrvatskoj, nerealan je ali ga ne treba ni precjenjivati, niti potcjenjivati.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući dokument HAZU o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom o ulasku naše i dvije susjedne države u EU, koji je nedavno uputila tamošnjim vlastima.

Od Crne Gore se, između ostalog, traži da plati štetu počinjenu tokom agresije na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini i da vrati odneseno kulturno blago. Traže se zagarantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore i da se konačno odredi kopnena granica, a posebno razgraničenje na moru.

Profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Žarko Puhovski, ocijenio je za “Vijesti” da se HAZU dugo vremena nije eksplicitno bavila politikom, ali da se sad odlučila na to, “pokazujući da nema dovoljno prakse”.

Ima argumenata na hrvatskoj, ali i na  drugim stranama: Žarko Puhovski
Ima argumenata na hrvatskoj, ali i na drugim stranama: Žarko Puhovskifoto: Privatna arhiva

”U dokumentu su naveli neke od problema sa svim susjednim državama, ali s tim problemima pokušavaju da izađu nakraj - sjekirom, a ne skalpelom. Od Akademije bi se očekivalo da uzme u obzir, u ime objektivnosti, i neke zahtjeve koje druge strane imaju prema Hrvatskoj, ali o tome nema ni govora. Tako da su svi ti zahtjevi u načelu teme o kojima susjedne države treba da razgovaraju. Ima argumenata na hrvatskoj strani, ali ima i na drugim stranama”, kazao je Puhovski.

On je istakao da je ispostavljanje popisa zahtijeva “po sebi jedan agresivni element”, navodeći da hrvatskoj Akademiji to ne treba.

“Niti je taj popis zahtjeva realan da bi se mogao nametnuti susjedima”, rekao je.

Puhovski je kazao da je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozdravio i podržao zahtjeve HAZU, dok premijer Andrej Plenković ništa nije rekao.

”To je tipično za obojicu. Milanović je za svađu gdje god može, dok je Plenković protiv svađe tamo gdje bi je možda trebalo biti”.

Puhovski je ocijenio da se HAZU dosad bavila nekim unutrašnjim stvarima - pitanjem jezika i pitanjima takozvane rodne ideologije, a da se međunarodnim pitanjima uopšte nisu bavili.

”Čini mi se da je motiv za ovaj potez HAZU da se ona priključi jednom valu desnog pritiska na premijera Plenkovića, da manje bude ovisan o Briselu - ‘briselski ćato’, a da više bude kao Milanović na braniku nacionalnih interesa - ‘suverenist’. Desnica ima osjećaj - a to je tipično za desnicu bilo gdje na svijetu - da naša Vlada nije zapravo naša, jer, recimo, previše uzmiče pred pritiscima izvana”, rekao je Puhovski.

Većina crnogorskih partija nije odgovorila na pitanje “Vijesti” - kako komentarišu zahtjeve HAZU.

Poslanik i lider DEMOS-a Miodrag Lekić, ocijenio je da izrečene stavove HAZU, ne treba ni precjenjivati niti potcjenjivati, “makar oni podsjećali na već viđene nacionalističke ispade sa više strana na Balkanu”.

”U svakom slučaju, ne treba odgovarati Đukanovićevim ranijim stilom ratnih huškanja i nacionalističkih revandikacija kad je čak zamrzio šah zbog šahovnice. Niti njegovom kasnije drugom krajnošću kad je sve bilo podređeno, pa i inferioran status Crne Gore u bilateralnim odnosima, težnji da mu Hrvatska sve oprosti i dočeka ga u Zagrebu”.

HAZU traži i dio crnogorske teritorije: Miodrag Lekić
HAZU traži i dio crnogorske teritorije: Miodrag Lekićfoto: Luka Zeković

Lekić je kazao da pomenuti glasovi iz Akademije ne predstavljaju samo neku vrstu tribalnog shvatanja nacionalne kulture, niti su samo jedan bizaran incident, nego se čak radi i o otvorenom pozivu na otimanje dijela teritorije druge države, u ovom slučaju crnogorske države.

”Data su i upustva hrvatskoj državi da uzme Mamulu, riješi pitanje Prevlake isključivo u svoju korist, preuzme patronat nad segmentima kulture koje su primarno dio istorijsko-kulturnog nasljeđa crnogorske države, zatim i za preuređenje crnogorskog izbornog sistema. A sve se povezuje sa mehanizmom hrvatskog zaustavljanja integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Mehanizam sličan onome kojim Bugarska, pravom veta, uslovljava Sjevernu Makedoniju”, kazao je Lekić.

On je ocijenio da u nastaloj situaciji treba, s jedne strane, izbjeći javni nivo parapolemike, ali izbjeći takođe i ćutanje koje izražava inferiornost i mentalitet sluganstva koji crnogorska politička elita nerijetko ispoljava zavisno od procjene odnosa snaga i svojih političko-trgovačkih ciljeva.

Dok se u Crnoj Gori ne definišu jasne državno-kulturne koordinate, koje, kaže Lekić, ovdje treba zajednički utvrditi, treba očekivati sa više strana, od svih susjeda negiranje Crne Gore kao stabilne i ozbiljne države.

U krajnjem, dodaje, i pretenzije teritorijalnog karaktera.

”I to se već ponavljalo u ovom ili onom obliku iz nacionalističkih mantri svih susjednih zemalja. Pritom, mnogo toga zavisi od nas. Naš ispit istorijske zrelosti i uopšte sposobnosti ozbiljno organizovane države, teško ćemo položiti u uslovima trajanja neozbiljnih unutrašnjih eksperimenata”, rekao je Lekić.

Bivša predsjednica Hrvatske građanske inicijative (HGI) a sada liderka vanparlamentarne Hrvatske reformske stranke (HRS) Marija Vučinović, kazala je da autori dokumenta HAZU očigledno nisu čitali crnogorski Ustav, jer su predstavnici te manjine već dobili sve ono što im po tom aktu pripada.

Apostrofirala je da hrvatska manjina ne može dobiti garantovane mandate u državnom parlamentu, jer to ne poznaje ovdašnji Ustav.

”Da su proučili Ustav, predstavnici HAZU-a, koji su pisali taj dokument, bili bi svjesni da su sve ono što Ustav pruža - Hrvati u Crnoj Gori dobili. Od 2006. godine i samostalnosti Crne Gore do 2016, Hrvati su radili na tome da poboljšaju status i dobiju benefite koje pruža Ustav. Prvi je da su Hrvati ušli u parlament, drugi je da se se izborili za pozitivnu diskriminaciju - dobijajući cenzus od 0,35 odsto za parlamentarnog zastupnika - dok je treći to što je hrvatski jezik postao ravnopravan s ostalim jezicima”.

Što se tiče ostalih zahtjeva HAZU, istakla je da podržava da se zemljište i kulturno blago što prije vrate vlasnicima. “Podržavamo svako rješenje koje će dvije države - Crnu Goru i Hrvatsku - voditi daljim prijateljskim odnosima”.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović, ocijenio je da je taj dokument “jedna neozbiljna priča”, koja je u svojoj suštini antievropska. Rekao je da HAZU time pokazuje nedobronamjernost, ali i otkriva kako se može zloupotrebljavati položaj kad ste član EU.

”I mi bismo mogli otvoriti mnoge priče o ulozi Hrvatske na ovim prostorima u posljednjih stotinjak godina, pa bismo naišli na sve i svašta, od genocida do uništavanja kulturne baštine mnogih naroda, a naročito Srba”, kazao je Vučurović.

Istakao je da je jasno da priča HAZU nije na fonu evropskih vrijednosti, nego rezultat netrpeljivosti i da “precizno cilja Srbiju i srpski narod u Republici Srpskoj i Crnoj Gori i da je ne treba posmatrati u drugačijem kontekstu”.

“DF se zalaže da Crna Gora bude dio EU, ali to ne znači da želimo da se odreknemo naših tradicionalnih vrijednosti, naše SPC, jezika i narodnosti. Poštujemo druge, ali tražimo da i mi budemo poštovani, nezavisno od toga što smo jedna od najmanjih država u Evropi”.

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, kazao je nedavno da Crna Gora nosi odgovornost za ono što se desilo na dubrovačkom ratištu, ali da je dio štete, tada, u nekim dogovorima isplaćen, prvenstveno za farme u Konavlima. ”U kontaktima sa hrvatskom državom mislim da sam dobio jasnu poruku - da ono što treba da se njeguje u Crnoj Gori je kultura sjećanja”.

Crnogorska akademija nauka i umjestnosti, ranije je poručila da predlog HAZU nije put ka dijalogu.

”Ovakvi dokumenti više su preporuka za eventualni ultimatum svojim političkim elitama u odnosu na druge, a manje savjet koji vodi kompromisu”.

Lekić: Crna Gora pasisvna za pitanje Prevlake

Miodrag Lekić je ocijenio da uzroke treba tražiti i u totalnoj pasivnosti crnogorske države oko pograničnih pitanja sa Hrvatskom, prije svega, oko rješavanja pitanja Prevlake:

”Ako smo još prije 30 godina izborili rezoluciju Savjeta bezbjednosti OUN, kad je vrh Prevlake slanjem i višegodišnjim prisustvom međunarodnih snaga tamo privremeno postao ‘ničija zemlja’, što nam je omogućilo da se po okončanju ratnih sukoba na prostoru ex Jugoslavije izborimo diplomatskim putem za pravedno konačno rješenje - kasnije se crnogorska diplomatija uopšte nije bavila time. Prišlo se permanentnom i bestidnom obmanjivanju crnogorske javnosti o aktivnostima kojih zapravo suštinski nije bilo”.

Istakao je da je više inicijativa oko Prevlake pokazivala Hrvatska, kao ozbiljnija država, zastupajući svoje legitimne interese, bez ozbiljnog partnera sa crnogorske strane.

”Ozbiljnost reakcija sa crnogorske strane treba zasnivati na polazištu da je Hrvatska danas demokratska zemlja sa kojom treba voditi ozbiljan dijalog. Da je potrebno da budemo na visini državnog dostojanstva, da prvo znamo što hoćemo u našim državnim interesima i da na miran i miroljubiv način rješavamo sporove i unapređujemo našu saradnju”.

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, govoreći o Prevlaci, rekao je da postoji privremeni režim koji odlično funkcioniše, ali da i to treba dogovoriti kao put ka EU. “Predmet spora za Crnu Goru je granica na kopnu, za Hrvatsku je samo granica na moru i tu moramo riješiti taj osnovni problem. Ako riješimo ulazni problem, onda ćemo ostalo po konvencijama o pravu mora”.