najavljena posjeta abazovića mogla bi biti uvod u "resetovanje"

Odnosi Srbije i Crne Gore nijesu dobri, neophodno smirivanje tenzija: Pomirenje kreće iz Beograda?

Odnosi odavno nisu dobri, a da bi se suštinski mijenjali mora se adresirati uzrok koji je u Beogradu, ocijenila direktorica CGO Daliborka Uljarević. Poboljšanje zavisi od brzine kojom shvatimo da su naše pozicije, pa i sujete, omeđene geografijom, demografijom, ekonomijom i političkom kulturom - mi smo dva mala slaba susjeda “osuđena” i upućena jedan na drugog, sa olovnim tegom visokonaponske političke korupcije i slabih institucija, istakao Zoran Stojiljković

64414 pregleda 109 komentar(a)
Abazović i Vučić, Foto: Tviter Abazovic
Abazović i Vučić, Foto: Tviter Abazovic

Najavljena posjeta crnogorskog premijera Dritana Abazovića Srbiji mogla bi biti uvod u “resetovanje” odnosa, ako se rješavanju problema ne pristupi tako da Crna Gora bude inferiorna i obje strane prihvate da su dvije zemlje, opterećene brojnim pošastima, upućene jedna na drugu i da u kontekstu političkih dešavanja - pacifikacija i smirivanje tenzija nemaju alternativu.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da odnosi odavno nisu dobri, a da bi se suštinski mijenjali mora se adresirati uzrok koji je u Beogradu a ne u Podgorici.

”Naime, oni koji čine vlast u Srbiji do danas nisu prihvatili u cjelosti činjenicu da je Crna Gora nezavisna i suverena država sa kojom na principima punog uvažavanja i ravnopravnosti treba da grade prijateljske dobrosusjedske odnose”, kazala je ona za “Vijesti”.

Namjera Vučića je da mu svi političari iz Crne Gore dolaze na kanabe: Daliborka Uljarević
Namjera Vučića je da mu svi političari iz Crne Gore dolaze na kanabe: Daliborka Uljarevićfoto: Savo Prelević

Istakla je da je, pored niza indikatora, ilustrativan i onaj naizgled simbolički - srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je na toj poziciji od 2017. godine, a prije toga je imao i dva kraća premijerska mandata, nikada nije zvanično posjetio Crnu Goru, kao ni Ivica Dačić na poziciji premijera.

”Takođe, premijerka Ana Brnabić nikada nije došla u zvaničnu posjetu u Crnu Goru, jer se kao takve ne mogu računati aerodromska isporuka paketića vakcina 2021. ili učešće u radnom dijelu samita Jadranske inicijative 2017. u Podgorici, kada je dolazio potpredsjednik SAD”, kazala je ona.

Podsjetila je da je u posljednjih deset godina bilo pet zvaničnih posjeta na najvišem nivou iz Crne Gore Beogradu - (Mila) Đukanovića 2013, (Igora) Lukšića 2014, (Duška) Markovića 2017. i (Zdravka) Krivokapića 2021. godine, a nijedna recipročna iz Srbije u Crnu Goru.

Nije samo Sveto Marović problem - organi naših država slabo sarađuju i u brojnim drugim slučajevima. Na drugoj strani, kriminalni karteli nam odlično sarađuju. Da li iz toga treba da zaključimo da vladavina prava i dekriminalizacija politike nisu realno visoki prioritet naših državnih organa, poručio Stojiljković

”Mnogo je i dodatnih tema koje zahtijevaju adresiranje, ali se one ne mogu kvalitetno i održivo rješavati prihvatanjem inferiorne pozicije Crne Gore. A to je namjera Vučića - da mu svi političari iz Crne Gore dolaze na kanabe. Znamo i kako se to završavalo po sve koje je to opčinjavalo, a na uštrb integriteta države i shodnih državnih interesa”, naglasila je ona.

Istakla je da ovo uključuje i Đukanovića, odnosno njegov DPS, koji je poražena na parlamentarnim izborima 2020. i to nakon niza ocjena te partije o najboljim odnosima između Crne Gore i Srbije, “uz paralelno dozvoljavanje prekomjernog uticaja Vučićevih aktera u Crnoj Gori”.

Profesor političke sociologije na beogradskom Fakultetu političkih nauka Zoran Stojiljković kazao je za “Vijesti” da od dva reda činilaca zavisi da li će dolazak Abazovića dovesti i do otopljavanja odnosa.

”Prvo, od brzine kojom shvatimo da su naše pozicije, pa i sujete, omeđene geografijom, demografijom, ekonomijom i političkom kulturom - mi smo dakle, dva mala slaba susjeda ‘osuđena’ i upućena jedan na drugog sa olovnim tegom visokonaponske političke korupcije i slabih institucija na nogama”.

Kao drugo, Stojiljković navodi da u okružju rata u Ukrajini, “koji će kad-god i kako-god se završio očito rezultirati izgonom Rusije iz Evrope i recesijom u Evropi i njenom i ekonomskom i političkom marginalizacijom”, pacifikacija i smirivanje tenzija nemaju alternativu.

Smislen i uzajamno uvažavajući dijalog raduje: Zoran Stojiljković
Smislen i uzajamno uvažavajući dijalog raduje: Zoran Stojiljkovićfoto: Betaphoto/Miloš Miškov

”Tek kad ovo završimo, možemo govoriti i o prijateljstvu i bratstvu”, istakao je Stojiljković.

On je kazao da susreti i smislen, argumentovan i uzajamno uvažavajući, “neki bi dodali i iskren dijalog, raduju jer govore da se, dok ih vodimo, nalazimo na putu kakve takve normalnosti”.

Abazović je nedavno saopštio da će 29. juna zvanično posjetiti Srbiju, navodeći da dvije države “žele da resetuju svoje odnose”.

”Predsjednik Aleksandar Vučić i ja smo se saglasili da su dvije države upućene jedna na drugu i da zajednički treba da stvaraju evropsku budućnost zasnovanu na pomirenju i saradnji”, naveo je na Tviteru.

Vučić je nedavno kazao da će doći u Crnu Goru, dodajući da dvije države treba da resetuju međusobne odnose, jer u budućnosti mogu mnogo toga zajedno da urade u korist građana obje zemlje.

”Svakako ću doći u Crnu Goru, da li zvanično ili privatno - to je druga stvar. Premijer Crne Gore Dritan Abazović je dobio poziv da zvanično posjeti Srbiju 29. juna i dobrodošao je. Imamo puno tema za razgovor i mnogo stvari da rješavamo u interesu svih. Naravno, uvijek će postojati oni koji ne razmišljaju o tome kako bi bilo dobro da dvije zemlje sarađuju, već kako da to zaustave, ali nemam problem sa tim”, kazao je Vučić Adria televiziji.

Na tapetu i "Otvoreni Balkan"

Odgovarajući na pitanje da li posjeta može biti u kontekstu aktuelne priče oko inicijative “Otvoreni Balkan”, Daliborka Uljarević je ocijenila da je očito intenzivirana zagovaračka kampanja za “Otvoreni Balkan”, ali da treba imati rezervu prema nečemu iza čega primarno stoji politika koja jedina u Evropi nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

”Pritom se radi o državi koja se ni do sada nije profilisala kao posvećena istinskoj regionalnoj saradnji”.

Ona napominje da su različite pozicije država koje su do sada učestvovale u ovoj inicijativi, a posebno u kontekstu evropskih integracija, ali i članstva u nekim drugim organizacijama, poput Svjetske trgovinske organizacije, u odnosu na Crnu Goru.

Otvoreni Balkan, kako je ocijenila, primarno treba Srbiji, a posebno u situaciji kad joj prijeti jedan vid izolacije, a što je najavljeno i nacrtom rezolucije EP, porukama njemačkog kancelara Olafa Šolca...

”Opet na nivou simbolike, ta posjeta je najavljena za dan kada mi obilježavamo dekadu pregovora sa EU, koji su u regresiji, i kada bi u zemlji u okvirima progresivniih snaga fokus morao biti na ovoj temi, a ne u razgovorima sa nekim ko se pozicionira loše ka temeljnim vrijednostima EU”, kazala je Daliborka Uljarević.

Stojiljković je poručio da bi volio da narativ o otvorenom Balkanu bude test normalnosti uspostavljen kroz odgovore na pitanja:

”Je li taj projekat koristan i isplativ? Da li ga podržavaju naši spoljnopolitički mentori ili krugom svojih učesnika budi sumnju u neku kamuflažu srpskog iliti albanskog svijeta? Je li on stranputica na putu ka EU ili pak nekoj još nepredvidljivijoj priči o Evropskoj političkoj zajednici?”

Naznake da je izručenje Marovića moguće

Vučić je nedavno saopštio da je spreman da sa Abazovićem razgovara i o pitanju izručenja pravosnažno osuđenog bivšeg predsjednika SRJ i funkcionera DPS-a Svetozara Marovića.

Daliborka Uljarević je kazala da je dobro da je izručenje Marovića Crnoj Gori našlo mjesto i u izvještajima EU koji se odnose na Srbiju, kao dio obaveza koje joj se i na tom nivou postavljaju. Ocijenila je da je i to primjer kako se zvanična Srbija odnosi prema svojim obavezama u regionu, konkretno prema Crnoj Gori.

Ona je naglasila da se iz nekog javnosti nepoznatog razloga nijedna crnogorska Vlada nije dovoljno aktivno zauzela da ovo pitanje drži visoko na agendi i postavi pred srbijanske vlasti kao ono koje mora primarno da se rješava.

”Pritom, sklona sam da vjerujem da su različiti razlozi takvog pristupa vlada DPS-a, na jednoj strani i onih Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, na drugoj strani. Konačno, Vučić je nedavno odgovarajući na to pitanje dao naznaku da je ono rješivo uz određene usluge, a ostaje da se nadamo da će javnost biti u cjelosti o svemu informisana”, kazala je ona.

Stojiljković je ocijenio da argumentovan zahtjev za izručenje državljana jedne suverene države, ma ko on bio, jeste razlog za ozbiljno postupanje i odgovor.

”No, nije samo Sveto Marović problem - organi naših država slabo sarađuju i u brojnim drugim slučajevima. Na drugoj strani, kriminalni karteli nam odlično sarađuju. Da li iz toga treba da zaključimo da vladavina prava i dekriminalizacija politike nisu realno visoki prioritet naših državnih organa”.

Abazovića neće dočekati ministar u farmericama

Sagovornici “Vijesti” ocijenili su da Abazović neće doživjeti isti tretman kao njegov prethodnik Zdravko Krivokapić tokom posjete Beogradu u novembru prošle godine. Krivokapića je tada na aerodromu dočekao potpredsjednik Vlade Srbije Branislav Nedimović - u farmericama, čime je prekršen diplomatski protokol i dres-kod, što je dio javnosti ocijenio kao nepoštovanje premijera i države iz koje dolazi...

”Vjerujem da će Dritan Abazović tokom posjete Beogradu imati sasvim drugačiji tretman od Zdravka Krivokapića, koji je ponižen tada i lično i kao najviši državnik Crne Gore”, kazala je Daliborka Uljarević.

I Stojiljković je uvjeren da će Abazović sigurno imati drugačiji tretman, “jer ovo nije prilika za proizvođenje neprijatelja i nesporazuma”.

”Istovremeno i Vučić, kao trenutno jedini legalni politički akter u Srbiji, a reklo bi se i Abazović, jesu skloni političkom spektaklu i rejtingu pa neće ponoviti jeftin politički geg”, kazao je Stojiljković.