Đurović: Potrebni rezultati, a ne deklarativna posvećenost evropskim integracijama

Izvršni direktor CDT-a Dragan Kpprivica kazao je da su za deset godina dugih i zamornih pregovora pokrenuti reformski procesi, otvorena su sva poglavlja, a zatvorena tri

9268 pregleda 6 komentar(a)
Foto: Centar za demokratsku tranziciju
Foto: Centar za demokratsku tranziciju
Ažurirano: 24.06.2022. 12:16h

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović poručila je da nije dovoljna deklarativna posvećenost evropskim integracijama, već da su potrebni rezultati.

Ona je na konferenciji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) povodom deset godina od početka pregovora sa EU, kazala da se kada je Skupština u pitanju, može se govoriti o nekoliko etapa u procesu integracija.

Podsjetila je na više usvojenih rezolucija, formiranje Odbora za EU integracije, saradnju sa Evropskim parlamentom.

Rekla je da nije dobro kada izvršna vlast ne sarađuje sa zakonodavnom, što se desilo u prethodnom periodu i posljedice su se osjetile u pregovaračkom procesu.

Apelovala je na Vladu da u pregovaračke strukture uključi Skupštinu.

Smatra da su se, zbog geopolitičkih dešavanja i agresije Rusije, građani EU od euroskeptika okrenuli u pravcu proširenja EU, to je negdje dobar signal za za zemlje Zapadnog Balkana.

"Nažalost, nije dobar motiv za tu promjenu raspoloženja. Crna Gora jeste i dalje predvodnik u pregovaračkom postupku, vidi se da imamo snažnu podršku partnera iz EU, ali je jasno da je ovo posljednja šansa za Crnu Goru. Ako ne iskoristimo ovu šansu ne možemo govoriti ni o principu regate, niti možemo imati neku očiglednu evropsku perspektivu već ćemo doći u mnogo nezavidniji položaj“, kazala je predsjednica parlamenta.

Đurović je navela da ne može a da ne, kako kaže, osjeti gorčinu da se posle deset godina, uslovno rečeno, vrtimo u krug.

„Imali smo i boljih i lošijih perioda, imali smo u početku dosta jaku poziciju, dok je poslije u nekom periodu došlo do zastoja. Nažalost, u posljednje vrijeme, i potpunog zastoja. Ono što žalim i što primjećujem je da od 2019. u okviru plenuma nikada nije razmatran nijedan polugodišnji izvještaj o pristupanju Crne Gore EU imislim da to nije dobra poruka“, rekla je je Đurović.

Očekuje da se u narednom periodu osnaži pregovaračka struktura i da se više posveti konkretnim aktvnostima.

"Naš Odbor za evropske integracija ima kapaciteta da pomogne ali i za kontrolnu ulogu u pregovorima“, dodala je ona navodeći da je uloga Skupštine obezbjeđuje da se usklade zakoni i procesi ali i da obezbjeđuje kvalitet života građana koji želimo, a to je po standardima EU.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da su za deset godina dugih i zamornih pregovora pokrenuti reformski procesi, otvorena su sva poglavlja, a zatvorena tri.

"Taj proces je počeo dinamično, ali je sve više usporavao da bi se pretvorio u floskulu 'Crna Gora lider u regionu", kazao je Koprivica.

On je dodao da je dominantna većina naših elita na vlasti, zaklinjući se na vjernost Evropi, prepisale od EU brojne zakone i procedure, osnivale i ukidale institucije, pozivale se na demokratske vrijednosti u javnom diskursu, mahale statističkim pokazateljima gotovo jednako često kao i zastavama, a onda, sve češće, tražile što ubjedljivije izgovore za neučinjeno, i da su zapravo propustile ključne šanse.

Nije nam, kako je dodao, išlo na ruku ni kolebanje EU povodom proširenja na Zapadnom Balkanu, sve njene interne krize, nesuglasice i nedoumice.

„I kako to obično biva, nada se javlja tamo gdje je nijesmo očekivali. Prije svega, agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila okolnosti i ponašanje EU. Po prvi put, izuzev pandemije, u više posljednjih godina, vidjeli smo zaista odlučan i energičan nastup. Vidjeli smo ponovo na sceni jednu evropsku vrijednost koja je, u prethodnom periodu, sve više blijedila – ponovo je na djelu bila evropska solidarnost. Međutim, ta ista solidarnost mora biti pokazana i prema Zapadnom Balkanu. Posljedenje informacije koje stižu jasno nam govore da na jednak način nijesu tretirane Ukrajina i Moldavija i zemlje našeg regiona“, kazao je Koprivica.

S druge strane, kako kaže, "možda je za Crnu Goru otvorena nova šansa i odlaskom jedne neuspješne, 42. Vlade."

Koprivica
Koprivicafoto: Centar za demokratsku tranziciju

Ako nova parlamentarna većina zaista želi ovaj preokret ona, smatra Koprivica, u najkraćem roku mora pokrenuti dijalog o "svim pitanjima koja su zaustavila naš evropski put."

Ovdje je, kako ističe, izuzetno važna svijest da Crna Gora ne treba da očekuje prečice ili neke popuste od EU.

„Važno je razumijevanje da nama treba transformisano društvo, i organizovana država koja će se konačno osloboditi navika stečenih u katastrofalnoj tranziciji devedesetih godina. E, zato nam je važno ispunjavanje političkih kriterijuma. A kad dođemo do ovoga cilja, onda će Crna Gora zaista moći da iskoristi to što nema velikih i teško rješivih problema kakve imaju Srbija, Kosovo ili Bosna i Hercegovina“, naglasio je Koprivica.

Picula: Crna Gora i dalje lider u regionu u pregovorima

Izvjestilac za Crnu Goru EP Tonino Picula je u video poruci naveo da se trud isplati i da je Hrvatska takođe prošla dug i težak proces pregovora sa EU.

"Drago mi je da podrška građana Crne Gore EU ne opada".

Kazao je da je prošle godine bilo usporavanja, ali je Crna Gora i dalje lider u regionu.

"Crna Gora je ipak najdalje odmakla od svih kandidata uprkos čunjenici da četiri i po godine nije zatvoreno nijedno novo pregovaračko poglavlje. I dalje Crna Gora u EU parlamentu ima iskrenu podršku svih proevropskih političkih grupa kao i konsenzus oko reformi koje su nužne kako bi se otklonili nedostaci crnogorskih institucija koji usporavaju proces“, rekao je Picula.

Kako je naveo, danas, sa novom manjinskom Vladom, sa nekim novim, od ranije dokazanim ljudima na pozicijama važnim za zatvaranje poglavlja ta perspektiva svakako izgleda bolje.

Ipak, napominje da nedostatak napretka u reformi pravosuđa i raširenost korupcije ostaju dvije ključne teme za koje treba efikasna zakonodavna podrška.

„Nikako se ne smije zaboraviti ograničen napredak na polju slobode medija, borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja, te stranog uticaja u crnogorskim medijima“, rekao je Picula.

Podsjetio je na njegov izvještaj o Crnoj Gori koji je juče usvojen u Evropskom parlamentu u kojem je skrenuta pažnja na sva ova pitaja.

Smatra i da je dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji dobra vijest za Crnu Goru.

Timonije: Diskusija je dobra, ali to ne znači da se dijeli plijen

Ambasador Francuske u Podgorici Kristijan Timonije kazao je da su poglavlja 23 i 24 veoma bitna jer je osnovno da pravosuđe funkcioniše.

„Veoma je važno da imate makar mminimalno funkcionalan sistem sistem na sudskom i ustavnom nivou, mi možemo integrisati samo funkcionalne države“, rekao je Timonije.

Rekao je da u parlamentu i Vladi duva novi vjetar, ali i da je teško davati instrukcije kada se zna da su dva bitna člana sudske vlasti u zatvoru.

„Postoje potrebe za velikim promjenama u crnogorskom društvu, diskusija je dobra i mi uporno pozivamo na diskusiju, ali to ne znači da se dijeli plijen i da se dogovara o nekažnjivosti. Ali ovo je vaš unutrašnji problem, svaka zemlja ima svoju istoriju i mi se ne možemo previše miješati u stvari“, poručio je ambasador Francuske.

Kazao je da nova metodologija nudi mnogo mogućnosti „ali Crna Gora nije iskoristila puno njih za organizaciju pregovora“.

Naveo je da procese integracija nije lako mijenjati, ali da se nada da bi u narednim mjesecima i godinama trebalo doći do efikasnijeg pristupa Brisela.

„Na dobrom ste putu, ako se stvari budu odvijale povoljno u narednim mjesecima, uz dobre pripreme u Ministarstvu za evropske poslove, kvalitetna imenovanja, kao i napredak u nekim simoličkim pitanjima kao što je slobodna zona u Baru što se može shvatiti kao zbir mnogo problema, to bi bilo psihološko mjerilo, nama je potrebna uspješna priča“, poručio je Timonije.

Zamjenik šefice Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri kazao je da u ovom trenutku postoji optimizam i da Crna Gora ide u dobrom pravcu.

"Postoji posvećenost procesu integracija i snazna podrška evropskih institucija. Očekujemo više rada u postavljanju prioriteta nove Vlade, planova, krajnjih rokova...", naveo je Seri.

Podsjetio je da je Crnu Goru nedavno posjetio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je, kako je rekao, najjasnije poručio da u regionu postoji uspješan primjer i uspješna priča.

„I, ponovo, Crna Gora je u najboljoj poziciji da ostvari cilj“, kazao je Seri.

Đurović: Procesuiranje vrhovne osobe u pravosuđu sramota, ali i iskorak

Danijela Đurović ocijenila je da je procesuiranje vrhovne osobe u pravosuđu sramota za Crnu Goru, ali i iskorak.

"Ako zaista zelimo da napredujemo, moramo da se uhvatimo u koštac sa svim bolnim tačkama koje nas opterećuju", kazala je Đurović odgovarajući na pitanje o parlamentarnom dijalogu.

Ona je podsjetila da je kvalifikovama većina do sada bila kamen spoticanja i da je pred Skupštinom dosta zadataka.

Kazala je da vjeruje da će uskoro Odbor za izbornu reformu, koji do sada nije bio uspješan, dobiti nove okvire.

Bonus video: