Pristupanje EU je proces zasnovan na zaslugama

Borelj za "Vijesti": Izbor sudija i tužilaca nedovoljan za napredak

Svaka zemlja kandidatkinja treba da ispuni standarde i pravila koja podržavaju osnovne vrijednosti EU i jednako se primjenjuju na sve zemlje članice. Važno je da region napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šest lidera regiona na samitu u Sofiji. Zajedno radimo na smanjenju energetske zavisnosti od Rusije, manje zavisnosti znači i manje novca za ratni budžet Kremlja

46821 pregleda 23 komentar(a)
Jačanje strateške autonomije EU ide ruku pod ruku s jačanjem saradnje s partnerima: Žozep Borelj, Foto: Reuters
Jačanje strateške autonomije EU ide ruku pod ruku s jačanjem saradnje s partnerima: Žozep Borelj, Foto: Reuters

Šef evropske diplomatije Žozep Borelj izrazio je očekivanje da bi političke partije trebalo da postignu konsenzus kako bi Crna Gora ubrzala put ka Evropskoj uniji, navodeći da država treba da ispuni privremena mjerila u dva ključna poglavlja.

”Ovo uključuje neophodna imenovanja u pravosuđu, ali nije ograničeno samo na njih”, rekao je on.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Borelj je ponovio stav da “Rusija mora smjesta i bezuslovno da prekine svoju vojnu agresiju i da povuče sve svoje snage i vojnu opremu s ukrajinske teritorije unutar njenih međunarodno priznatih granica”.

Premijer Grčke je nedavno rekao da zemlje ZB mogu očekivati ulazak u EU tek 2033? Da li se slažete sa tom prognozom i da li ste svjesni kakve geopolitičke posljedice ta perspektiva može da ima?

Čvrsto vjerujem da je pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji u našem zajedničkom interesu i da će geopolitički osnažiti i EU i region. Pristupanje EU je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidatkinja treba da ispuni standarde i pravila koja podržavaju osnovne vrijednosti EU i jednako se primjenjuju na sve zemlje članice. Uslovi su jasni i na kandidatima je da ih ispune. Zato je teško postaviti bilo kakav precizan vremenski okvir, pošto je proces u velikoj mjeri u rukama naših partnera.

Može li Crna Gora da se nada brzom napretku u integracijama, odnosno dobijanju završnih mjerila za 23 i 24 i zatvaranju spremnih poglavlja, ako do kraja ljeta izabere sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca?

Sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima i tri privremeno zatvorena, Crna Gora je, od zemalja kandidatkinja, najviše napredovala u ovom procesu. Za prelazak u naredne faze pristupnog procesa i ubrzavanje tempa, Crna Gora treba da ispuni privremena mjerila za vladavinu prava prema poglavljima 23 i 24. Ovo uključuje neophodna imenovanja u pravosuđu, ali nije ograničeno samo na njih. Ono što je potrebno učiniti je transparentno, dobro poznato i moguće, pod uslovom da nova vlada uhvati zamah i u potpunosti se fokusira na popunjavanje kritičnih praznina, te da politički spektar radi zajedno, u konsenzusu, kako bi se krenulo naprijed na putu prema EU.

Posvećenost lidera regionalnoj saradnji je suštinski element evropske perspektive: Žozep Borelj
Posvećenost lidera regionalnoj saradnji je suštinski element evropske perspektive: Žozep Boreljfoto: Reuters

Potvrdili smo posvećenost evropskoj perspektivi ZB

Ako je prijem na kraju politička odluka koju donose države članice, a neke članice se protive širenju EU, kako je uopšte moguće proširenje bez reforme EU?

Evropski savjet je u više navrata potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru. Budućnost regiona je u EU.

Ruska agresija na Ukrajinu je poziv na buđenje kada je riječ o potrebi da se ubrza proces pridruživanja Zapadnog Balkana. Nemamo vremena za gubljenje.

Proces reformi EU treba da ide paralelno sa narednim koracima u procesu proširenja.

Koliko je realna teorija da je Crna Gora zbog broja stanovnika lak zalogaj za EU te da bi EU mogla da primi Crnu Goru kako bi održala Zapadni Balkan u životu?

Crna Gora će biti spremna da se pridruži Uniji kada ispuni sve kriterijume za pristupanje. Nije stvar u veličini, već u spremnosti, i u tom kontekstu, u realizaciji ključnih reformi. A što se tiče nekih širih promišljanja, Crna Gora je po svojoj kulturi, geografiji, istoriji i težnjama evropska država, i njeno prirodno mjesto je u Evropskoj uniji.

Na osnovu čega Moldavija i Ukrajina mogu da dobiju status kandidata prije nego što je to dobila Bosna i Hercegovina?

Bosna i Hercegovina je od maja 2019. upoznata s uslovima koje treba da ispuni kako bi otvorila pristupne pregovore - oni su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Vremenski okvir zavisi od BiH. U slučaju Ukrajine, Moldavije i Gruzije, prioriteti koji su određeni odnose se na status kandidata.

Otvorićemo savjet i savjetodavna tijela

Na samitu EU nije bilo nikakvih pomaka u EU integracijama zemalja Zapadnog Balkana. Sjeverna Makedonija i Albanija nisu otpočele pregovore, Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju. Koliko to može uticati na pad podrške pristupanju EU i rast evroskepticizma?

Posvećeni smo unapređenju procesa pristupanja Zapadnog Balkana. EU će nastaviti svoju snažnu političku, tehničku i finansijsku podršku za svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bi im pomogla da unaprijede ključne političke, institucionalne, društvene i ekonomske reforme koje su neophodne za napredak na putu k EU.

Napredovanje u reformskim prioritetima trebalo bi da dovede do bliže integracije Zapadnog Balkana s Evropskom unijom, rada na ubrzanoj integraciji i “postupnom uvođenju” u pojedinačne politike, programe i tržište EU. To će donijeti čvrst i ubrzan ekonomski razvoj i opipljivu korist za građane.

Postoje i dodatne konkretne mjere koje bi se mogle preduzeti kako bi se bliže povezali s našim partnerima, kao na primjer pozivanje ministara vanjskih poslova u Savjet za vanjske poslove, te otvaranje drugih savjetodavnih tijela za naše partnere kako bi mogli učestvovati kao redovni gosti. Što se tiče pristupanja EU, države članice i dalje jednoglasno donose odluke o narednim koracima u tom procesu.

Kako EU gleda na Otvoreni Balkan? EU zvaničnici kažu da mora biti inkluzivan, a Kosovo odbija da se priključi. Da li to znači da neće dobiti podršku EU?

Posvećenost lidera regionalnoj saradnji je suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana i sastavni dio Procesa stabilizacije i pridruživanja. U potpunosti razumijem želju da se krene naprijed.

U isto vrijeme, proces koji uključuje čitav region Zapadnog Balkana je od suštinskog značaja.

U tom kontekstu, važno je da region napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šest lidera regiona na samitu u Sofiji.

Kroz Ekonomsko-investicioni plan, u region donosimo značajne investicione mogućnosti. Sada je na regionu da ih dobro iskoristi tako što će ostvariti svoj puni ekonomski potencijal i uspostaviti zajedničko regionalno tržište zasnovano na pravilima EU.

Borelj
Boreljfoto: Reuters

Sarađujemo sa svim političarima

Smatrate li da su decenijski lideri partija u Crnoj Gori završili svoju misiju i da neki od njih predstavljaju prepreku na putu ka EU. Da li ste o tome ikada razgovarali sa crnogorskim predsjednikom Đukanovićem?

Posvećeni smo radu sa svim političkim akterima i institucijama na ostvarivanju napretka u ključnim reformama, konstruktivno i u skladu s ogromnim očekivanjima građana Crne Gore da napreduju u procesu pridruživanja EU.

Kako gledate na to što unutar EU postoje različiti pogledi u odnosu na pristup rješenju ruske agresije na Ukrajinu. Neki smatraju da rat što prije treba da se završi na način da je i Putin zadovoljan, a drugi da rat treba da traje dok se Putin ne porazi?

Ničim izazvani i neopravdani agresorski rat Rusije protiv Ukrajine naišao je na snažan i jednoglasan odgovor EU i njenih država članica. Jedinstvo EU u odgovoru na očito rusko kršenje međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava očigledno je iznenadilo Rusiju. Kao odgovor na rusku invaziju, EU je u rekordnom roku usvojila najjače sankcije u svojoj istoriji, pruživši Ukrajini finansijsku, humanitarnu, diplomatsku i vojnu podršku bez presedana. Prvi put EU isporučuje oružje jednoj zemlji da bi se branila od oružane invazije. Sve ovo naglašava jedinstvo i odlučnost država članica EU po tom pitanju, što su evropski čelnici i izrazili na posljednjem Evropskom savjetu. Nema sumnje da će EU ostati čvrsto ujedinjena u svom odgovoru na rusku agresiju.

Naš stav je dobro poznat: Rusija mora smjesta i bezuslovno da prekine svoju vojnu agresiju i da povuče sve svoje snage i vojnu opremu s ukrajinske teritorije unutar njenih međunarodno priznatih granica. Podržavamo sve iskrene i suštinske napore da se sukob okonča. Na Ukrajini je da odluči o uslovima za prekid vatre, a EU je spremna da nastavi da podržava Ukrajinu u naporima usmjerenim na okončanje ruskog agresorskog rata.

Odbrana u EU ostaje u nadležnosti članica

Možete li očuvati jedinstvo u EU usljed najava nestašica gasa i moguće energetske krize koja bi to pratila?

EU je već prije nekoliko godina odlučila da se riješi fosilnih goriva, ali nakon toga se zavisnost o ruskim fosilnim gorivima čak i povećala kroz vrijeme. Putinov rat je ubrzao našu odlučnost da uspijemo u zelenoj tranziciji na obnovljive izvore čiste energije. Ubrzavamo energetsku tranziciju kako bismo postepeno ukinuli upotrebu fosilnih goriva. Rat je takođe jasno stavio do znanja da se ne možemo osloniti samo na jednog dobavljača, koji pri tom ne oklijeva da prirodne resurse koristi kao geopolitičko oružje, eksplicitno njima prijeti partnerima i selektivno smanjuje zalihe. Da pogledamo samo cifre: već danas je 12 država članica direktno pogođeno djelimičnim ili potpunim isključenjem ruskog plina. Očigledno je da Putin nastavlja da energente koristi kao oružje. Zajedno radimo na smanjenju energetske zavisnosti od Rusije: posljednjih nedjelja smo zabranili uvoz ruskog uglja i nafte, a sve više smanjujemo i uvoz gasa. I naravno, manje zavisnosti znači i manje novca za ratni budžet Kremlja.

Šta se dešava sa idejom da EU ima jedinstvenu odbrambenu i spoljnu politiku? Ima komentara da se EU previše oslanja na SAD kada je bezbjednost u pitanju.

Odbrana u Evropskoj uniji ostaje u nacionalnoj nadležnosti njenih država članica. Međutim, EU od ranih 2000-ih razvija ono što danas zovemo Zajednička bezbjednosna i odbrambena politika. A ova politika je značajno evoluirala tokom godina. Njen opšti cilj je da radimo zajedno, efikasnije i usmjereni ka zajedničkim ciljevima.

Postoji nekoliko elemenata ove politike. Vojne i civilne misije i operacije EU su možda njen najvidljiviji dio. EU je rasporedila nekoliko desetina civilnih i vojnih misija i operacija širom svijeta – od kojih je danas 18 aktivnih (11 civilnih, 7 vojnih). A dio njihovih aktivnosti ne bi bio moguć bez podrške partnera, uključujući i Zapadni Balkan, koji redovno doprinose tim misijama i operacijama. Crna Gora trenutno doprinosi Operaciji Atalanta, koja podržava rezolucije Savjeta bezbjednosti UN za borbu protiv piraterije kod obala Somalije.

U onome što zovemo Strateški kompas za bezbjednost i odbranu, EU je predstavila agendu koja će usmjeravati njen rad na bezbjednosti i odbrani u narednih 5-10 godina. Države članice EU složile su se da će raditi na više od 80 ciljeva za jačanje upravljanja krizama u EU i za zaštitu građana EU od hibridnih prijetnji, sajber napada i dezinformacija, kao i kako bi osigurala pristup strateškim domenima kao što su pomorski i svemirski. Jedan od ključnih stubova ove strategije je rad sa našim partnerima. U tom kontekstu, ojačaćemo dijalog o bezbjednosti i odbrani s našim partnerima na Zapadnom Balkanu, kao i podršku jačanju otpornosti u regionu.

Sve ovo radimo s ciljem jačanja strateške autonomije EU i njene sposobnosti da samostalno djeluje kada je to potrebno. Smanjenje zavisnosti je važan cilj koji je postavljen u Strateškom kompasu. Međutim, jačanje strateške autonomije EU ide ruku pod ruku s jačanjem saradnje s partnerima, kako s međunarodnim organizacijama kao što su UN, NATO, OEBS, Afrička unija i ASEAN, tako i s pojedinačnim trećim državama.

Iako EU ima svoj put, bliska saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om takođe je jedan od ciljeva.