Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) najvjerovatnije će u petak podnijeti Skupštini inicijativu kojom će biti formalizovano uskraćivanje većinske podrške Vladi premijera Dritana Abazovića - saznaju nezvanično “Vijesti”.
Dvije stranke nastavile su razgovore o daljim političkim potezima, ali još nisu dogovorile da li će pred poslanike s predlogom da se Skupštini skrati mandat ili inicijativom da se Vladi izglasa nepovjerenje.
U slučaju skraćenja mandata, išlo bi se na vanredne izbore, koje bi pripremala aktuelna Vlada. Ako bi se izglasalo nepovjerenje, otvorila bi se i druga opcija - mogućnost formiranja nove vlade u slučaju da neko skupi potpise četrdeset jednog poslanika.
Prema informacijama “Vijesti”, izvjesnije je da će DPS i SDP tražiti podršku za skraćivanje mandata, za šta trenutno nemaju potrebnu većinu, ali računaju da bi je mogli imati uz pomoć glasova Demokrata Alekse Bečića, koje već nekoliko mjeseci zahtijevaju prijevremene izbore.
Da postoji mogućnost da će Bečićeva partija s DPS-om skratiti mandat parlamentu, indirektno nagovještava njihov jučerašnji odgovor listu, u kom navode da su rekli da s tom strankom neće vršiti vlast, ali da su brojne odluke i zakone, uključujući i “Zakon o Njegošu”, “donijeli glasovima vlasti i opozicije”.
Da bi se poslanici o toj inicijativi izjasnili do kraja mjeseca, do kad traje redovno zasjedanje, ona bi, prema Poslovniku Skupštine, morala parlamentu da bude predata najkasnije do petka.
Izvor “Vijesti”, međutim, kaže da nije isključena ni opcija da se Skupštini podnese predlog za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevom kabinetu, i da se krene u razgovore o formiranju tehničke vlade koja bi pripremila izbore.
Za uspjeh i jedne i druge inicijative, DPS-u i SDP-u je, osim glasova partija manjinskih naroda i opozicionih Socijaldemokrata (SD), neophodna podrška makar još jednog poslanika opozicije, koju mogu tražiti u redovima Demokratskog fronta (DF), Demokrata i koalicionih partnera tih subjekata.
DPS i SDP okrenuli su leđa Abazoviću nakon što je Vlada u petak usvojila temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Predsjednik države i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, kazao je juče da će DPS s parlamentarnim strankama otpočeti razgovore o tome koju će inicijativu uputiti poslanicima.
”Ta odluka mora doživjeti svoje efektuiranje u parlamentu, na jedan ili drugi način. Razgovaraćemo s partnerima o tome kako oni vide to procesuiranje, i pokušaćemo da kroz razgovor s partijama dođemo do scenarija koji je moguć”, rekao je on novinarima nakon obilježavanja 50 godina rada Zajednice opština.
Đukanović je naveo i da je DPS krenuo u razgovore s parlamentarnim akterima o postizanju dvotrećinskog/tropetinskog konsenzusa u parlamentu, za izbore u pravosuđu.
”Imam najavu od većine parlamentarnih partija da su spremne da nastavimo razgovore na tu temu i dođemo do potrebnog konsenzusa da donesemo odluke, kako bi Crna Gora nastavila da koristi šansu da u doglednoj budućnosti stigne do svog evropskog cilja”, istakao je.
Premijer i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, rekao je juče da je temeljni ugovor apsolutno u skladu s Ustavom i zakonima, i da provjeru teksta dokumenta svako može da pokrene pred Ustavnim sudom.
On je iz Zagreba, gdje je boravio u zvaničnoj posjeti, poručio da je prioritet države “evropski put” i da, bi se to ostvarilo, nijedno pitanje ne treba da bude prepreka.
”Mi ne otvaramo crkvena pitanja, nego ih zatvaramo. Ona su otvorena prije 10 godina... Ovo nam je bila jedna tačka koja je naslijeđena, kao i neka druga pitanja koja su danas ovdje otvorena, i koja treba završiti”, podvukao je.
Nakon usvajanja na Vladi, temeljni ugovor je, prema tvrdnjama istoričara bliskog Patrijaršiji u Beogradu Aleksandra Rakovića, usvojen i na Sinodu SPC-a, iako o tome nije bilo zvanične informacije, ali ni demantija.
Sad bi trebalo da se pristupi dogovoru datuma potpisivanja ugovora, koje će se, kako je premijer najavio, obaviti u Crnoj Gori.
Lekić: Većina od 30. avgusta da ostvari koordinaciju
Lider i poslanik Demosa Miodrag Lekić, ocijenio je da parlamentarna većina nastala na izborima 30. avgusta 2020. godine treba da ostvari “elementarnu koordinaciju u ovim danima i mogućim stavom doprinese racionalnom i demokratskom rješenju, zbog obaveza prema građanima koji su joj dali povjerenje”.
On je saopštio da je posljednji trenutak da se uhvate “neka racionalna nit i rješenje”, i da “ozbiljne i demokratske političke snage koje vide šire od partijskog i uže nacionalnog interesa”, treba da pokušaju da pronađu dogovor koji bi, navodi, “vodio elementarnoj unutrašnjoj stabilnosti i magistralnom putu evropske zajednice”.
Bonus video:
