pitanje potpisivanja temeljnog ugovora sa srpskom pravoslanom crkvom

Prelomiće nakon pravnih eksperata

Predlog da se dileme oko ustavnosti temeljnog ugovora riješe angažovanjem pravnih eksperata potekao je od predsjednika države. Ostalo je nejasno zbog čega se niko od onih koji javno spore temeljni govor nije obratio Ustavnom sudu, ili zbog čega ta instanca nije proaktivno provjerila da li je on u skladu sa Ustavom

16221 pregleda 14 komentar(a)
Razgovarali o prevazilaženju krize, dogovorili se pravnoj ekspertizi: Abazović i Đukanović, Foto: predsjednik.me
Razgovarali o prevazilaženju krize, dogovorili se pravnoj ekspertizi: Abazović i Đukanović, Foto: predsjednik.me

Prije potpisivanja temeljnog ugovora između Vlade i Srpske pravoslavne crkve, njegovu zakonitost i ustavnost razmatraće pravni eksperti Univerziteta i civilnog sektora.

To je dogovor jučerašnjeg sastanka dvojice visokih zvaničnika, premijera Dritana Abazovića i predsjednika Mila Đukanovića koji su, kako je saopšteno, imali konsultacije o prevazilaženju problema u funkcionisanju izvršne vlasti izazvanih usvajanjem ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa Vlade Crne Gore i SPC.

U zajedničkom saopštenju navodi se da je “korisnom ocijenjena ideja da se prije nastavka dalje procedure vezane za ugovor stručnoj i naučnoj javnosti Crne Gore (predstavnicima Univerziteta i civilnog društva sa kompetencijama za pravna pitanja), još jednom predstavi tekst ugovora, i obezbijedi dodatna provjera usaglašenosti aktuelne verzije ugovora sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i time otklone sve nedoumice koje su aktuelizovane ovom temom”.

Predlog da se dileme oko ustavnosti ugovora riješe angažovanjem pravnih eksperata potekao je ranije od predsjednika države. Ostalo je nejasno zbog čega se niko od onih koji javno spore temeljni ugovor nije obratio Ustavnom sudu, ili zbog čega ta instanca nije sama iskoristila mogućnost koju ima po Zakonu o Ustavnom sudu i provjerila da li je on u skladu sa Ustavom.

”Vijestima” je nezvanično objašnjeno da mišljenja o ugovoru, koji je Vlada usvojila a kako je juče dogovoreno, treba da ponudi tim koji će biti sačinjen od predstavnika akademskog i civilnog sektora. To će najvjerovatnije biti Pravni fakultet i Akcija za ljudska prava (HRA), koja se ranije već oglasila ovim povodom.

HRA je početkom jula, prije nego je Vlada usvojila ugovor, uputila pismo premijeru, ministru pravde Marku Kovaču i ministru ljudskih i manjinskih prava Fatmiru Đeki.

U njemu je, kako su naveli, ukazala na potrebu da se sadržaj teksta “Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve”, dodatno uskladi sa pozitivnim pravom, posebno u pogledu eksteritorijalnog statusa objekata vjerske zajednice i drugo, da se precizira i terminološki prilagodi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica, odnosno građanskom-sekularnom karakteru države koju Vlada zastupa.

HRA je podsjetila da temeljni ugovor Crne Gore i Svete stolice, odnosno države Vatikan, ima karakter međunarodnog ugovora, koji je ratifikovala Skupština Crne Gore, pa on ima zakonsku snagu, i njime se moglo odstupiti i od važećih zakona.

U pismu je ukazano da bi ugovor trebalo nazvati “Ugovor Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve”, jer je to skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica. Trebalo bi, dodaje se, izbjeći da se država poziva na kanonsko pravo koje je ne obavezuje, precizirati koja to “javnopravna ovlašćenja” država dopušta da vrši SPC.

Zatim, treba objasniti, kako navodi HRA, specifičnost “obaveze države da izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti SPC”, jer je to inače propisana obaveza nadležnih državnih organa u odnosu na sve vlasnike nepokretnosti.

Predlaže se da se ne ugovara da se u objektima u vlasništvu SPC ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih vlast” jer je to protivno pozitivnom pravu, da se religijska terminologija upodobi svjetovnoj koja se upotrebljava u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica, da se iz preambule izostavi odredba o “Hrišćanskoj crkvi”, koja nije strana ugovornica.

Konstatovano je, dodaje se, da se u ugovoru nepotpuno navode odredbe propisane drugim zakonima, pa i to može da dovede do pravne nesigurnosti.

Usvajanje temeljnog ugovora izazvalo je političku krizu jer su Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija najavile uskraćivanje povjerenja Vladi ili prijevremene izbore. Inicijativa Skupštini bila je planirana do 15. jula, ali je odluka o tome odložena nakon sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje i boravka visokog zvaničnika EU Žorefa Borelja u Podgorici.

Paralelno sa razgovorima o političkoj krizi traje dijalog o izborima u pravosuđu.

Razgovori za 23 i 24, osuda govora mržnje i nasilja

Na sastanku Đukanovića i Abazovića zajednički je ocijenjeno, kako piše u saopštenju, da je u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti da se sačuva politička stabilnost i unaprijedi funkcionalnost institucija sistema, kako bi država kandidat za članstvo u EU, u najkraćem mogućem roku, ispunila prioritetne obaveze iz evropske agende.

Dok se raspravljaju dileme oko temeljnog ugovora trebalo bi, kako piše, da se politički fokus usmjeri na dijalog svih parlamentarnih partija o obezbjeđivanju potrebnog konsenzusa za izbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i pokretanje procedura za izbor VDT-a.

Predsjednik i premijer su poslali poruke da bez obzira na političke ili druge razlike, rješenje uvijek treba tražiti u dijalogu unutar institucija sistema, kao i da je međunacionalni i međuvjerski sklad najveći društveni kapital Crne Gore, osuđujući bilo kakav oblik, govora mržnje ili nasilja.