Iz DF-a sve češći pozivi da mandat dobije Andrija Mandić

Novi mandatar do 19. septembra ili izbori

Predsjednik Crne Gore će najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja Vladi, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav Vlade, saopšteno je Vijestima iz Đukanovićevog kabineta

56116 pregleda 88 komentar(a)
Novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku: Đukanović, Foto: Boris Pejović
Novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku: Đukanović, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će najkasnije do 19. septembra pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav nove izvršne vlasti.

To su “Vijestima” saopštili iz njegovog kabineta, odgovarajući na pitanja da li će predsjednik države narednih dana pozvati lidere parlamentarnih partija na konsultacije o formiranju nove vlade i nekome ponuditi mandat.

”Predsjednik Crne Gore će pravovremeno, najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima, u već poznatoj i utvrđenoj proceduri, pokušati da predloži Skupštini Crne Gore mandatara za sastav Vlade. Riječju, uvažavajući vrijeme neophodno za ostvarivanje političkog dogovora, novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku iskazanu od strane najmanje 41 poslanika, u pokušaju da sastavi novu Vladu”, navodi se u odgovoru iz kabineta Đukanovića.

Vlada Dritana Abazovića srušena je u noći između 19. i 20. avgusta, a za formiranje nove za sada u parlamentu ne postoji potrebna većina. Demokrate ponavljaju da neće s Demokratskom partijom socijalista (DPS), Demokratski front (DF) takođe, dok GP URA i Socijalistička narodna partija (SNP) neće s Demokratama. DPS s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima takođe nema 41 glas za izbor vlade.

U slučaju odsustva parlamentarne većine za izbor nove izvršne vlasti, Đukanoviću ostaje obaveza po Ustavui Crne Gore da raspiše prijevremene parlamentarne izbore.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Đukanović će uskoro pozvati lidere parlamentarnih partija na razgovor i predložiti im da, ako ne mogu da se dogovore oko mandatara, raspiše vanredne parlamentarne izbore.

Iz Demokratskog fronta javno je zatraženo da mandat za sastav nove vlade dobije Andrija Mandić, jer je ta koalicija osvojila najviše mandata na i izborima 2020.

Potpredsjednica Nove i poslanica DF-a Simonida Kordić, juče je ponovila daje logično da iz te partije bude delegiran i premijer, te da bi to trebalo da bude predsjednik Nove Andrija Mandić.

”Logično je da iz DF-a bude delegiran i premijer”: Mandić
”Logično je da iz DF-a bude delegiran i premijer”: Mandić foto: Boris Pejović

Na pitanje da li je za predsjednika države prihvatljivo da mandat za sastav vlade da Mandiću, s obzirom na to da taj savez zastupa proruske stavove, iz kabineta Đukanovića nijesu odgovorili.

S obzirom na to da Ustavom nijesu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, predsjednik države je u slučaju Vlade Dritana Abazovića postupio kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja (član 103 Ustava).

To je, međutim, jedan broj pravnika ocijenio neustavnim.

Za nepovjerene Vladi Dritana Abazovića glasalo je 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja, Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokrate, Socijaldemokratsku partiju (SDP), Liberalnu partiju i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokrata, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore.

Vlada je trajala samo 113 dana, i osim Abazovićevog GP URA, činili su je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća, davao joj je DPS.

Abazovićev kabinet nastavlja da radi u tehničkom mandatu do izbora nove vlade.

Međunarodni partneri sugerišu da na čelu vlade bude nestranačka ličnost, s obzirom na nemogućnost postizanja dogovora među partijama, rekli su ranije sagovornici Vijesti.

Simonida Kordić juče je ponovila da je važno vidjeti “da li postoji neka vrsta dogovora oko formiranja političke vlade između onih koji su nedavno srušili”.

”Ako je to slučaj, onda imamo jednu potpuno novu političku stvarnost, ako nije onda je neophodno da se one snage koje su činile parlamentarnu većinu 30. avgusta decidno izjasne da neće praviti vladu, niti bilo kakve aranžmane sa DPS-om... Što se tiče Demokratskog fronta, mi smo jedina politička snaga koja nije imala nikakav aranžman sa DPS-om i u potpunosti smo spremni da se direktno o tome odredimo. U tom slučaju, DF bi mogao da inicira razgovore sa ciljem izlaska iz krize”, poručila je Kordić.

Poslanica Demokrata Tamara Vujović odgovorila je da “cijela Crna Gora zna da je jedino Nova srpska demokratija iz cijele parlamentarne većine zajedno sa SNP i URA srušila prethodnu vlast, a onda zajedno sa DPS formirala - DPS Vladu”.

“Tako da se jednostavno i tačno može zaključiti da su Demokrate za samo sedam godina srušile dvije DPS Vlade 41. i 43, a NSD za 20 godina postojanja samo svoju 42. Vladu”, navela je Vujović u saopštenju.

Odlazeći premijer Dritan Abazović u četvrtak je, odgovarajući na pitanje novinara da li će, ako dođe do dogovora pobjednika izbora iz avgusta 2020, podržati da mandatar za sastav nove vlade bude Mandić, Abazović je kazao da se na sastanku nije govorilo o imenima. Tokom skupštinskog zasjedanja 19. avgusta na kojem je oborena Vlada, održan je sastanak lidera “stare većine” u pokušaju da se postigne dogovor.

”Ja bih želio prvo da vidim da li ova nova većina ima mogućnost da se sastavi Vlada. Ako nemaju tu mogućnost, onda dozvolite da možemo da otvorimo drugi vid političkog dijaloga, a ja ne bih licitirao sa imenima”, rekao je Abazović.

On je naveo da je Mandić rekao da ako bi došlo do rekonstrukcije poslanici Nove srpske demokratije ne bi bili dio Vlade.

Lekić: Izaći iz neozbiljnosti i preuzeti odgovornost

Poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić saopštio je juče da između opcije da “problematičan svijet vrha prethodne vlasti sa poslovno-kriminalnim klijentima” uvuče crnogorsko društvo u novi krug propadanja ili da se snage alternative, nakon izgubljene dvije godine, ozbiljno konstituišu - Demos se zalaže za drugu, jedino odgovornu javnu opciju.

”Umjesto novih krugova izigravanja volje građana na izborima 30. avgusta 2020. doći, makar u posljednji čas, do svijesti o dramatičnom trenutku zemlje. Izaći iz vrtloga neozbiljnosti, između ostalog dnevnom inflacijom riječi i poplavom partijskih saopštenja. I preuzeti odgovornost”, naveo je Lekić.

Miodrag Lekić
foto: Luka Zeković