treći u posljednjih osam dana

Novi sastanak stare parlamentarne većine: Nastavak traganja za kompromisom

Prvo definisati program vlade i njenu organizaciju, pa onda razgovarati o kadru, kaže Branko Radulović

42307 pregleda 47 komentar(a)
Cure rokovi za dogovor: Sa prethodnog sastanka, Foto: Luka Zekovic
Cure rokovi za dogovor: Sa prethodnog sastanka, Foto: Luka Zekovic

Predstavnici partija bivše parlamentarne većine nastaviće danas razgovore o rješavanju političke krize, u kojima će pokušati da dođu do kompromisa o izboru nove vlade i novog skupštinskog rukovodstva, saznaju “Vijesti”.

Sastanak će biti treći u posljednjih osam dana, a inicirao ga je, kao i prethodne, predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić.

Na prvom sastanku, održanom 2. septembra u Skupštini, predstavnici “stare većine” potpisali su na predlog DF-a sporazum kojim je predviđen izbor nove izvršne vlasti i administracije parlamenta.

Na drugom, koji je bio 6. septembra, takođe u Skupštini, dogovoreno je da partije do kraja sedmice usaglase predloge za mandatara za sastav vlade i šefa zakonodavnog doma.

Šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, rekao je “Vijestima” da se zalaže za to da partije prvo definišu programu buduće vlade i njenu organizaciju, pa da onda razgovaraju o kadrovskim pitanjima.

”Predlažem da se otvore tajni dosijei, da se sprovede lustracija, da se formira specijalni sud za borbu protiv kriminala, da se uvede klauzula smjenjivosti na funkcijama... Potrebno je i promijeniti izborne zakone, reformisati finansije, izraditi dobre projekte za razvoj privrede... Efekti takve vlade bili bi održivi, i tako bi Demokratska partija socijalista (DPS) pala na 10 odsto podrške birača. Vidjećemo da li će biti odlučnosti za tako nešto”, naveo je.

Radulović kaže da se o mandataru treba dogovoriti na demokratski način, i da bi stoga on trebalo da dođe iz najvećeg konstituenta bivše većine (koalicije “Za budućnost Crne Gore, čiji je DF bio dio).

”Ovo treba da bude vlada nacionalnog spasa. I ja sam spreman da učestvujem u takvoj reformskoj vladi, da preuzmem odgovornost za poziciju koja je adekvatna mom znanju”, istakao je.

Mandić je preksinoć saopštio da očekuje da do načelnog kompromisa nekadašnje većine dođe za vikend.

”Imamo obavezu, građani očekuju novu vladu i novo skupštinsko rukovodstvo. Postavili smo veoma težak zadatak. Dok se sve ne dogovori, ništa nije dogovoreno”, rekao je, navodeći da bi bio počastvovan ako bi bio novi premijer.

Iako je pitanje političke sudbine predsjednice Skupštine Danijele Đurović izazvalo sukobe između dijela partija “stare većine”, ono, kako su pisale “Vijesti”, više nije prepreka u pregovorima. Kako su objasnili sagovornici, svi poslanici stare većine ako se postigne kompromis o novoj vlasti, potpisaće predlog s imenom kandidata za čelnika parlamenta.

Socijalistička narodna partija (SNP) i Građanski pokret (GP) URA u više navrata su poručivali da Đurovićeva (SNP) ne treba da bude razriješena, dok Demokrate ne odustaju od tog zahtjeva, ističući da jedino tako može doći do resetovanja odnosa između stranaka koje su pobijedile na izborima 2020. godine.

Dok traju pregovori “stare većine”, govori se i o očekivanjima diplomata država Zapada, koji se, kako su “Vijesti” juče objavile, nadaju da će vladu formirati “proevropske partije”. Oni u tom pogledu, kako su naveli izvori lista, imaju velika očekivanja od Demokrata.

Ambasadori su prekjuče razgovarali u parlamentu s predstavnicima klubova DPS-a, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Liberalne partije, te stranaka manjinskih naroda.

Iz Demokrata “Vijestima” nisu odgovorili da li su im diplomate sugerisale da naprave vlast sa tim strankama. Takođe, nisu odgovorili ni da li očekuju dogovor “stare većine” i da li bi im bilo prihvatljivo da se u novoj vladi nađu i neki članovi prethodne dvije.

Lider Demokrata Aleksa Bečić, saopštio je preksinoć da se “u korist države i naroda Crne Gore” odriče funkcije premijera i predsjednika Skupštine, poručujući da je “volja naroda iznad bilo koje funkcije i bilo čije fotelje”.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović pozdravio je Bečićevu odluku, rekavši da bi čelnik Demokrata bio ozbiljan kandidat za mandatara, s izglednim šansama da bude podržan i prihvaćen.

”Razumijemo, međutim, i potrebu da se pomogne u dogovaranju i da se djeluje nepartijski u ovom ključnom trenutku”, dodao je.

Predsjednik države Milo Đukanović (DPS), prema ustavnim rokovima koji teku nakon nedavnog obaranja Vlade Dritana Abazovića u parlamentu, treba do 19. septembra da predloži mandatara.

U sporazumu koji je potpisan 2. septembra, piše, između ostalog, da se principi saradnje “stare većine” baziraju na poštovanju izborne volje građana iskazane na izborima, a ciljevi ostaju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i onemogućavanje bilo kakvog povrataka DPS-a na vlast.

Nova vlada bi, kako piše u dokumentu, ostala posvećena evropskim integracijama, regionalnoj saradnji, kao i poštovanju svih međunarodno preuzetih obaveza države.

Đeljošaj: Abazović da bude mandatar

Predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj saopštio je juče da očekuje da Abazović bude mandatar za sastav nove vlade. ”Manjinama bi ova činjenica olakšala poziciju odluke da pregovaramo, ali i da budemo dio 44. vlade, ukoliko su javni pozivi za učestvovanje u novoj vladi bili iskreni prema manjinama”.

Naveo je da je bilo očekivano da oni koji su, kako je rekao, “bez konsultacija, brzopleto i bez analize ‘šta sjutra’”, srušili Abazovićevu Vladu, imaju plan B.

”Upozoravao sam tih dana da je to ishitrena odluka, dugoročno štetnija za naša dešavanja od odluka koje je 43. Vlada donijela za 100 dana. A situacija u našoj državi jasno pokazuje da to nije bio razlog rušenja ove Vlade”.

Đeljošaj kaže da je Abazović formirao “najinkluzivniju vladu ikad u Crnoj Gori”. ”Manjinske partije bile su ravnopravni partneri u toj Vladi, i zastupljene više nego ikad prije. S pažnjom pratimo razgovore oko formiranja nove vlade”.