urušene institucije i ustavno-pravni poredak

Građani plaćaju ceh neodgovornih politika

Nepostojanje zakonskog okvira za predsjednika i Vladu rezultat je nemara koji je od donošenja Ustava 2007. godine odgovarao vladajućoj eliti, smatra Predrag Zenović. Čini se da se zemlja brzo kreće ka vanrednim izborima na proljeće, pa će za Đukanovića to biti “karta na sve, ili ništa”, kaže Ines Mrdović. Politički je značajno da se utvrdi većinski stav poslanika o odluci predsjednika države, navodi Stevo Muk

29145 pregleda 108 komentar(a)
Inicijativa za smjenu od juče formalno u skupštinskoj proceduri: Đukanović, Foto: SAVO PRELEVIC
Inicijativa za smjenu od juče formalno u skupštinskoj proceduri: Đukanović, Foto: SAVO PRELEVIC

Izbor sudija Ustavnog suda već dugo je prioritet, ali su političke elite neodgovornim odnosom urušile najviše institucije države, a posljedice toga platiće građani i ustavno-pravni poredak.

Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu najnovija dešavanja i inicijative za raspuštanje Skupštine i smjenu predsjednika države Mila Đukanovića.

Đukanović je, umjesto da mandat za sastav vlade na predlog 41 poslanika da Miodragu Lekiću (Demos), podnio zahtjev za skraćenje mandata Skupštini. Stara parlamentarna većina na to je odgovorila inicijativom za smjenu Đukanovića, koja je, kako je saopšteno “Vijestima”, od juče formalno u skupštinskoj proceduri.

Teoretičar politike Predrag Zenović podsjeća da poslanici mogu pokrenuti postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, ali konačnu odluku o tome može donijeti samo Ustavni sud. Međutim, Ustavni sud je, nakon što je i četvrti sudija otišao u penziju, ostao bez kvoruma za rad.

”Pitanje je koliko je realno, ali je suštinski neophodno da se izabere sudija/sudije Ustavnog suda”, kaže Zenović za “Vijesti”.

Neodgovoran odnos prema Ustavom definisanom procesu izbora vlade: Zenović
Neodgovoran odnos prema Ustavom definisanom procesu izbora vlade: Zenovićfoto: Privatna arhiva

Pred Ustavnim odborom Skupštine u toku je postupak za izbor sudija Ustavnog suda, a prema procjenama, to se ne može završiti prije novembra. Krajem jula ove godine Ustavni odbor nije izabrao kandidate za sudije Ustavnog suda jer nijedan od 17 prijavljenih nije dobio većinu od sedam glasova, pa je raspisan novi oglas. Ustavni odbor odluke treba da donese kvalifikovanom većinom, odnosno da sedmoro od ukupno 13 članova glasa. Nakon toga poslanici na plenumu izbor sudija treba da potvrde dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom...

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) i član Tužilačkog savjeta Stevo Muk za “Vijesti” kaže da se izbor sudija Ustavnog suda nameće već dugo kao prioritet i preduslov funkcionisanja pravnog i političkog sistema, zaštite ljudskih prava i vladavine prava.

On navodi da je inicijativa da se utvrdi da li je predsjednik države povrijedio Ustav legalan i opravdan čin, jer se njom može utvrditi većinski stav poslanika o odluci predsjednika države, što je politički značajno.

”Drugo, time se otvara put da Ustavni sud razmotri odluku predsjednika države i moguće utvrdi povredu Ustava, što bi preciziralo određene obaveze i postupanja za buduće slučajeve, odnosno uticalo na dalju ustavnu praksu”, objašnjava Muk.

Da li će Ustavni sud imati dovoljnu većinu za rad takođe zavisi od poslanika: Muk
Da li će Ustavni sud imati dovoljnu većinu za rad takođe zavisi od poslanika: Muk foto: Boris Pejović

Podsjeća da ako Ustavni sud donese odluku da je predsjednik provrijedio Ustav, poslanici moraju još jednom da glasaju.

”Dakle, osim odgovarajuće odluke Ustavnog suda potrebno je i da dva puta poslanici većinom glasova podrže odluke koje vode ka razrješenju predsjednika Crne Gore. Da li će Ustavni sud imati dovoljnu većinu za rad i odlučivanje, pa samim tim i biti u mogućnosti da razmotri da li je predsjednik države povrijedio Ustav, takođe zavisi od poslanika”, naveo je Muk.

Ustavni sud, prema Zakonu o Ustavnom sudu, odluku kojom se utvrđuje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav treba da donese najkasnije 45 dana od prijema predloga.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da s obzirom na to da inicijativa za smjenu Đukanovića zavisi od Ustavnog suda, koji je sada nefunkcionalan, više je to pokušaj dijela parlamentarnih partija da na političkoj sceni preduzimaju one pravne korake koje mogu da preduzmu, nego što su svjesni da će se nešto efektivno time postići.

Ističe da predsjednik Crne Gore ne može tek tako raspustiti Skupštinu i samo iz njegovih političkih kalkulacija, te bi potez aktuelnog predsjednika da donese ukaz o raspuštanju parlamenta neposredno nakon što bi bila odbijena njegova inicijativa da se skrati mandat parlamentu, značio otvoreno kršenje Ustava.

Đukanović je nagovijestio da bi mogao da donese ukaz o raspuštanju Skupštine, u slučaju da se odbije njegov predlog za skraćenje mandata, što su najavile partije stare većine koje imaju 41 glas u Skupštini.

Ines Mrdović objašnjava da bi raspuštanje Skupštine iz razloga što ne bi bilo izglasano skraćenje mandata značilo i samovoljno postupanje predsjednika države.

”Međutim, ako je suditi po trenutnim političkim turbulencijama u zemlji, a s obzirom da nije predložio mandatara, moguće je da će kreativno tumačiti odredbu da se Skupština raspušta u roku od 90 dana kada se prvi put predloži mandatar (u ovom slučaju ne predloži) i potom se raspisuju izbori. Stoga se čini da se zemlja brzo kreće ka vanrednim izborima na proljeće naredne godine, pa će uz predsjedničke izbore za Đukanovića to biti karta na sve, ili ništa”, rekla je ona.

Dio parlamentranih partija preduzima pravne korake koje mogu da preduzmu: Mrdović
Dio parlamentranih partija preduzima pravne korake koje mogu da preduzmu: Mrdovićfoto: Miloš Vujović/PR centar

Zenović kaže da političke elite neodgovornim odnosom i stavljanjem partijskih interesa ispred opšte-društvenih urušavaju najviše institucije ustavno-političkog sistema Crne Gore.

”U prvom redu urušavanjem izbornog prava ustavnim inženjeringom, neizborom Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, ali i neodgovornim odnosom prema Ustavom definisanom procesu izbora Vlade. Nepostojanje zakonskog okvira za predsjednika i Vladu rezultat je nemara koji je od donošenja Ustava 2007. godine odgovarao vladajućoj eliti”, ocijenio je Zenović.

Ističe da su i Skupština i predsjednik demokratski izabrani organi i ustavno je nemoguće da jedan organ svojevoljno skraćuje mandat onom drugom.

”Zato mi sve liči na političku neozbiljnost čije konsekvence će platiti ustavno-pravni poredak i građani Crne Gore”, upozorava Zenović.

Predlog za razrješenje predsjednika države je potpisao 41 poslanik DF-a, Demokratske Crne Gore, Ujedinjene i Prave Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PzP) i CIVIS-a. U predlogu se navodi da je Đukanović prekršio Ustav jer na konsultacije o mandataru za sastav vlade nije pozvao sve partije.

Đukanović na konsultacije nije pozvao predstavnike Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, ali i Demosa, odakle dolazi mandatar za sastav nove vlade.

Đukanović na konsultacijama sa predstavnicima svoje partije
Đukanović na konsultacijama sa predstavnicima svoje partijefoto: Služba za informisanje predsjednika Crne Gore

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač saopštio je juče da Ustav Crne Gore propisuje samo davanje mandata za sastav vlade nakon konstituisanja Skupštine, dok niti jednom riječju ne propisuje pravila o postupanju kada se mandat dodjeljuje drugi ili treći put u istom sazivu.

On je, kako je Ministarstvo pravde objavilo na Tviteru, rekao da u nedostatku jasnih ustavnih odredbi koje bi ukazivale na izlaz iz postojeće političke i pravne situacije, mora se uvažiti volja većine koja je jasno izražena, kao i činjenica da je Skupština konstituisana i da nesmetano funkcioniše.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović kazao je da bi trebalo da u Skupštini izglasaju inicijativu o razrješenju predsjednika Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije s Ustavnim sudom.

”Taoci smo jednog čovjeka 30 godina i sada treba i dalje da nastavimo da budemo taoci. Ne mislim da je to dobro. I mislim da je i ta situacija objašnjena ovdje brojnim partnerima, ne samo američkim i mislim da je svima jasno”, rekao je Abazović u intervjuu za Glas Amerike, poslije prvog obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković rekao je juče da najdobronamjernije savjetuju DF-u i svima koji ih žele slijediti da se “okanu manipulisanja i pokušaja stvaranja dodatne nestabilnosti države”.

Bošković je kazao da “osvjedočeni ruski plaćenici, koji čekaju da im Beograd kaže šta misle, iza sebe imaju već jedan neuspjeli državni udar”.

Đukanovićev novi predlog

Đukanović je dostavio Skupštini novi predlog odluke za skraćenje mandata Skupštini, nakon što mu ga je predsjednica parlamenta Danijela Đurović vratila na doradu.

Prethodno je Kolegijum predsjednice Skupštine odlučio da ona vrati Đukanoviću predlog, jer nije dostavio predlog odluke o kojoj treba da se glasa.

U novom Predlogu za skraćenje mandata Skupštini predsjednik traži vanrednu sjednicu parlamenta 30. septembra, što je bio njegov raniji predlog.

Ines Mrdović smatra da Đukanović sadašnjim potezima izvlači “posljednjeg keca iz rukava”, ali je pitanje da li je to uopšte kec u rukavu, jer njegova partija više nema podršku koju je nekada imala.

”Činjenica da nastupa u najširoj mogućoj koaliciji ne ukazuje da je u zenitu političke snage, već se urušavanje moći njegove partije više ne može zaustaviti”, kaže ona.

Podsjeća da Ustav jasno govori da se mandat za sastav vlade povjerava 30 dana nakon konstituisanja Skupštine, a postojeća je konstituisana 30. septembra 2020.

”Stoga je bio neustavan izbor i manjinske vlade, a bio bi i svake naredne izabrane na isti način. Partije su u tom smislu srušile Ustav i ustanovljeno je neustavno pravilo da kada se obezbijedi podrška u parlamentu za sastav vlade, onda se računa (bolje rečeno zloupotrebljava) taj rok od 30 dana. Gledajući s te strane, Đukanović je trebalo da ponudi mandat kandidatu (Lekić) za kojeg je obaviješten da ima podršku većine parlamentarnih partija i on jeste prekršio Ustav”, navela je ona.