Jačanje desnice u zemljama Evropske unije (EU), naročito Italije koja je jedna od osnivača Unije, stvara realnu opasnost da proces proširenja ponovo bude usporen.
To su rekli sagovornici “Vijesti”, komentarišući to što u nekim članicama Evropske unije, kojoj stremi i Crna Gora, stranke desnice na izborima dobijaju veću podršku. Posljednji primjer je Italija, prethodno Švedska, Fracuska...
Partija “Braća Italije”, na čijem je čelu Đorđa Meloni, pobijedila je na nedjeljnim izborima u Italiji i očekuje se da će formirati prvu krajnje desnu vladu u posljednjih skoro osam decenija. Evropa je s posebnom pažnjom pratila izbore u Italiji,a iz Brisela je poručeno da se nadaju konstruktivnom odnosu sa novom vladom u Rimu.
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i bivši ambasador Vesko Garčević kazao je za “Vijesti” da, imajući u vidu veličinu zemlje (Italije) i njen značaj u EU, ovakav razvoj situacije stavlja Brisel pred mnogo ozbiljnije dileme nego, na primjer, (Viktor) Orbanova vlast u Mađarskoj. Garčević je ocijenio da će veliki dio vrijednosti, normi i principa na kojima se bazira EU biti osporavani od nove italijanske vlade, iako je Meloni najavila da njena partija ne dovodi u pitanje članstvo u EU.
”To znači da ono što EU promoviše, recimo na Balkanu, sve je više ugroženo od samih članica, u ovom slučaju jednog od osnivača EU - Italije. Ovo će sigurno oslabiti moć Brisela da se zalaže za takozvanu reformsku agendu na Balkanu. Istovremeno, EU će biti vise okrenuta sebi -što je i do sada bio slučaj, a to će proširenje dodatno marginalizovati”, istakao je Garčević.
On je ocijenio, da iz jednog drugog ugla, izbori u Italiji potvrđuju da problem nije samo u zemljama našeg regiona koje ne sprovode reforme, već i u EU koja ima problem sa tim istim vrijednostima, jer članice ne žele da ih sprovode.
”Ukoliko broj država kao Italija ili Mađarska poraste, to može dovesti do značajne promjene profila Zajednice, što je, na kraju krajeva, i cilj partija poput Braća Italije”, naglasio je Garčević.
Klipovi pod točkove reformi EU
Novinar i analitičar Željko Pantelić je kazao za “Vijesti” da će problema biti oko pitanja koja se tiču daljih integracija EU, njene federalizacije, reformi i, prije svega, ukidanja prava veta u sistemu odlučivanja u EU.
”Melonijeva neće moći da bude mnogo tvrda po tim pitanjima, jer nema konsenzus unutar vlastite koalicije, ali će postavljati kad god može i gdje god može klipove u točkove procesa dubljih integracija i reformi EU”, ocijenio je Pantelić.
On je istakao da će, posljedično, takvo ponašanje Italije imati negativne posljedice na politiku proširenja EU na države Zapadnog Balkana, jer će neizbježno voditi kao rigidnijoj poziciji Pariza i Berlina koji su u prethodnih par mjeseci pokazali spremnost da revidiraju svoje pozicije oko politike prema Zapadnom Balkanu. Pantelić je naglasio da je, stoga, realna opasnost da proces proširenja ponovo bude usporen, čekajući neku novu povoljniju priliku i ambijent.
”Podsjetimo, bez reformi unutar EU iluzorno je očekivati da će biti novih proširenja. Podrška za proširenje EU od Poljske, Mađarske, Češke i sjutra vlade Đorđe Meloni biće medveđa usluga Crnoj Gori i drugim zapadnobalkanskim državama, jer će proizvoditi kontraefekat u dvije ključne države EU”, ocijenio je Pantelić.
On je istakao da u Italiji neće vladati jedna stranka i lider, jer Meloni nema apsolutnu većinu, a Italija nema sistem kao Njemačka ili Velika Britanija u kojem kancelar odnosno premijer imaju dominantnu ulogu, a tek se ne može porediti sa Fancuskom ili SAD u kojima su predsjednici centralne figure:
”Sve prethodno rečeno znači da će radijus delovanja Đorđe Meloni biti prilično ograničen drugim granama vlasti, ali i ovlašćenjima ministara koji neće biti pod njenom kontrolom, uključujući i one koje će ona sama nominovati...”
On je istakao da će ključna ministarstva biti u rukama ljudi koji imaju evroatlantski legitimitet, što znači da ni po pitanju spoljne politike neće biti skretanja sa uspostavljenog atlantskog kursa.
Desnica je jaka i Francuskoj, što se na djelu pokazalo i u aprilu ove godine kada je kandatkinja krajnje desnice Marin Le Pen bila u trci za predsjedničke izbore. Predsjedničko mjesto joj je, ipak, izmaklo u drugom krugu, kada je dotadašnji predsjednik države Emanuel Makron proglašen za pobjednika izbora. Nakon parlamentarnih izbora, koji su održani u junu, krajnja desnica je sada treća najveća grupa u Nacionalnoj skupštini Francuske.
Snage desnice jačaju i u Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Švedskoj...U Švedskoj je na izborima, održanim sredinom septembra, koalicija okupljena oko desničarskih stranaka osvojila većinu poslaničkih mandata u švedskom parlamentu.
Nepovjerenje, ekonomska kriza... jačaju desnicu
Garčević je kazao da za jačanje desnice u Evropi posebno utiču tri činioca - povećan broj migranata iz ne-evropskih država, ekonomska kriza i nepovjerenje u institucije sistema i tradicionalne partije i ideologije.
”Povećan broj migranata iz ne-evropskih država desničarske stranke poistovjećuju sa pitanjima kriminala i identitetskim pitanjima - islamizacija Evrope, na primjer, ili ugroženost ideje o Evropi kao naprednoj, hrišćanskoj i bijeloj kulturi i njenih tradicionalnih vrijednosti”, rekao je Garčević.
On je naglasio da ekonomska kriza samo pojačava nezadovoljstvo:
”Rast cijena energenata i rast nezaposlenosti, uz priliv migranata - što se predimenzionira kao problem, stvara osjećaj nesigurnosti, nestabilnost i pad povjerenja u institucije. U takvim okolnostima, mnogi glasači traže izlaz u partijama koje nude laka rješenja za komplikovana pitanja i teže tzv. vaninstitucionalnim rješenjima. Oni su skloni da glasaju za “nova lica”, iako ta nova lica znače promociju ksenofobije, homofobije i rasizma”.
Istakao je da su nepovjerenje u institucije sistema i tradicionalne partije i ideologije treći činilac za jačanje desnice, jer se one smatraju odgovornim za tekuću krizu i nesposobnim da ponude rješenja za nju.
”Zbog ovoga su tradicionalne partije ljevice i desnice pritisnute da se kreću ka ekstremima, a ne prema centru. Sa agresijom Ukrajine i vjerovatnom daljom eskalacijom ove krize, možemo samo očekivati dalji rast desnih, populističkih ideja. Ne treba zato da čudi da je Rusija pozdravila pobjedu Meloni u Italiji”, kazao je Garčević.
Kao razloge za jačanje desnice, Željko Pantelić navodi to što su partije ljevice postale stranke dobrostojeće srednje i visokoobarazovane klase i eksponencijalan porast broja stranaca i pripadnika nehrišćanskih religija.
On je istakao da partije ljevice više ne znaju da pričaju, a kamoli da dodirnu glave, srca i stomak tzv. radničke klase i ljudi koji su gubitnici globalizacije i tranzicije.
”Drugi motiv je eksponencijalan porast broja stranaca i pripadnika nehrišćanskih religija. Ksenofobija i rasizam su uzeli velikog maha. Nažalost, njihov broj je mnogo veći nego što se misli i to se vidi i po rezultatima izbora. Nema desničarske partije koja ne zluoupotrebljava ili manipuliše sa pitanjima kriminala, pada životnog standarda i bezbjednosti, dovodeći ih u direkntu vezu sa migracijama, strancima i radikalnim islamom”, naglasio je Pantelić.
Političari i mediji da traže rješenja, umjesto da pothranjuju strahove
Odgovarajući na pitanje kako se odnositi kada je riječ o jačanju desnice, Pantelić naglašava da je borba protiv ksenofobije, rasizma, govora mržnje, širenja anksioznosti od nepoznatog i siromašnog, “nešto sa čim svi moramo da se suočavamo, svakodnevno i da ne ćutimo, uživajući u našem komfornom ćošku”.
”Naravno, na političkim elitama i liderima stranaka, ali predstavnicima civilnog društva i medija je odgovornost da prikazuju svijet onakvim kakav jeste i da traže rješenja koja će ljudima pomoći konkretno, a ne da pothranjuju njihove strahove, predrasude i da stvaraju klimu u kojoj je “čovjek čovjeku vuk”.
Bonus video:
