Godišnji izvještaj o napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) biće oštriji i njegov ukupan ton reflektovaće nezadovoljstvo i razočarenje, s obzirom na to da najave političkog konsenzusa tokom formiranja manjinske vlade nijesu ispunjene i nije izabran čelni kadar u pravosuđu.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” povodom najnovijeg izvještaja o napretku koji, prema aktuelnom planu, treba da se usvoji na sastanku Evropske komisije 12. oktobra, a dan kasnije predstavi i pred spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta.
”Vijesti” nezvanično saznaju da je u petak u Briselu predstavnicima crnogorske Vlade predstavljen dio novog izvještaja.
Evropski poslanik i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula, kazao je “Vijestima” da je mišljenja da će se nalazi u Izvještaju nesumnjivo referirati na sada već dugotrajno nestabilnu političku situaciju u Crnoj Gori.
”To je činjenica koja će se vjerujem odraziti na stavove Komisije u gotovo svim uobičajenim poglavljima izvještaja”, kazao je Picula.
On je ranije poručio da “crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija, ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji”...
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je kazala “Vijestima” da očekuje realan izvještaj, u kojem će biti i pohvala i kritika kao i svake godine, ali čiji će ukupan ton da reflektuje nezadovoljstvo i razočarenje.
”Vlada koja je sada u tehničkom mandatu je imala fantastičnu šansu i u trenutku kada je trebalo da poentira, napustila je teren i otišla u nepoznatom pravcu. Gledaoci i sudije su ostali zaprepašteni: zašto bi neko kome je sve dato i za koga svi navijaju, u ključnom trenutku našao nešto preče od očiglednog javnog interesa”.
Ona je ocijenila da se danas vidi u kojoj mjeri će građani da ispaštaju jer je izgubljena još jedna godina:
”Pravosudne reforme nisu sporovedene, opet smo u kampanji i integracije su ponovo odložene na neodređeno”.
Bajramspahić je ocijenila da je Vlada Zdravka Krivokapića Vladi Dritana Abazovića ostavila nikad lošije stanje u vezi sa procesom pristupnih pregovora, navodeći da je to toliko objektivno da se može i numerički izraziti.
”Mnogima nije jasno kako to da je bilo lošije nego u vrijeme DPS Vlada, ali to je zbog nepoznavanja procesa integracija. Integracija se odvija na mnogo nivoa: zakonodavnom, institucionalnom, strateškom, tehničkom, političkom, administrativnom. Nijedan od navedenih nije za potcjenjivanje, međusobno su isprepletani i svi su važni. Oni znače mnogo nevidljivog rada koji nove strukture omalovažavaju, jer ne može da stane u jedan tvit i da se koristi na populistički način”.
Pregovori nijesu samo hapšenja
Ona je ocijenila da pregovori nisu samo hapšenja nego mnogo, mnogo više, što treba da dovede do golim okom vidljive transformacije javne uprave i njenog usklađenog djelovanja sa zemljama EU.
”Srž reformi su promjene načina upravljanja i donošenja odluka u svim oblastima života i rada, dakle u 33 raznovrsna pregovaračka poglavlja. Te kvalitativne promjene se nisu desile”.
Ona je istakla da je, imajući u vidu da pregovori već predugo traju, da su došli u učmalo, bezidejno stanje, bilo potrebno da se proces u upravi restartuje i da se osmisle ozbiljne strategije za oživljavanje procesa u svim poglavljima. Navodi da se to apsolutno nije desilo, već naprotiv - nove strukture većinom rade po inerciji ili izražavaju otvoreno nezadovoljstvo u vezi sa evropskim standardima i svim ograničenjima u samovolji koja moraju da usvoje.
”Ne samo to, već pokušavaju i kod građana da podstaknu euroskepticizam implicirajući da su zahtjevi EU nešto što nas ponižava, nipodaštava, kako bismo kao mi sve znali i umjeli bolje, samo da nam oni ne smetaju”.
Ona je kazala da se nove strukture svakodnevno opiru i oglušavaju o nezadovoljstvo, navodeći da je samo u posljednjih godinu dana bilo nebrojeno primjera, u vezi sa ekonomskim državljanstvima, u vezi sa bezviznim režimom za nedemokratske zemlje, u vezi sa uništavnjem cigareta, u vezi sa samovoljnim izmjenama zakona, oko međunarodnih restriktivnih mjera…
”Iz važnog peer-review izvještaja ispunjeno je samo pet odsto preporuka, iako je već pola mandata nakon parlamentarnih izbora proteklo. Ugrožena je međunarodna saradnja zbog curenja podataka. Zbog tromosti administracije gubimo finansijska sredstva za kapitalne projekte, kao u slučaju sredstava za rekonstrukciju centra za migrante na Božaju”.
Ona je naglasila da EU može “bez nas zauvijek i neće ni primjetiti da nas nema”.
”Naš je interes da primjenimo sve standarde i popravimo način funkcionasanje uprave i društva. To što u EU ima država članica koje takođe nisu usklađenje u punoj mjeri sa standardima ljudskih prava, slobodom medija, nezavisnosti pravosuđa, itd, je najgori mogući razlog da mi ne težimo tome da sve usvojimo i primjenimo bolje nego drugi”, navela je Bajramspahić.
Očekuju se kritike zbog Sudskog savjeta, Ustavnog suda, dogovora o VDT
Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Muk ocijenila je da je za očekivati da će izvještaj uključiti kritike zbog krnjeg sastava Sudskog savjeta, neuspjeha da se izaberu sudije Ustavnog suda, odsustva naznake dogovora o vrhovnom državnom tužiocu, posebno jer je riječ o situacijama koje traju, a da je pravosuđe, kao posebna oblast u okviru poglavlja 23 i prošle godine ocijenjena kao “bez napretka”.
Skupština je nedavno, u drugom krugu glasanja, tropetinskom većinom izabrala profesora Pravnog fakulteta Radoja Koraća za jednog od četiri nedostajuća člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Ustavni sud je odlaskom sudije Miodraga Iličkovića, koji je stekao uslove za penziju, ostao bez kvoruma za rad.
Ustavni odbor Skupštine saslušava kandidate za sudije tog suda i od prijavljenih 19, saslušana je većina. Konkurs za četiri sudije Ustavnog suda, raspisan je 1. avgusta.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je prije dva dana da se očekuje da Ustavni odbor utvrdi listu kandidata, koja bi se mogla naći na sjednici 21. oktobra - prije lokalnih izbora.
Kada je riječ o izboru Vrhovnog državnog tužioca (VDT), VDT je u v.d. statusu od oktobra 2019. godine.
Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke VDT-a Maja Jovanović je krajem jula dobila je novi šestomjesečni v.d. mandat na čelnoj poziciji tužilačke organizacije.
Tužilački savjet je na sjednici 5. februara ove godine odlučio da tužiteljki Višeg državnog tužilaštva povjeri v.d. mandat dok se ne okonča izbor vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu.
”Na drugoj strani, treba imati u vidu da su u izvještajnom periodu otvoreni i neki važni slučajevi koji obuhvataju doskorašnje čelnike pravosuđa, da je Tužilački savjet po prvi put utvrdio disciplinsku odgovornost tužioca zbog zastare u predmetima, i kroz odlučivanje o jednoj pritužbi otvorio i pitanje potencijalne krivične odgovornosti postupajućeg tužioca”, ocijenila je Muk.
Muk podsjeća da je Evropska komisija godinama upozoravala na izazove u utvrđivanju profesionalne odgovornosti sudija i tužilaca, koja je jedno i od važnih privremenih mjerila u poglavlju 23. Na normativnom planu, Muk je kazala da je nacrt Zakona o Sudskom savjetu i sudijama najavio pomake u ispunjavanju preporuka na koje godinama upozorava Evropska komisija, što može dodatno izbalansirati generalno lošu sliku pravosuđa.
”U domenu zapošljavanja na osnovu zasluga i reforme javne uprave, kao oblasti na koje se posebno obraća pažnja, i prošle godine je Vlada kritikovana, a 43. Vlada posebno urušavala dobre standarde u ovoj oblasti, kroz masovna razrješenja u kratkom periodu i pribjegavanju neslavnim praksama razrješenja rukovodnog kadra zbog kozmetičkih izmjena naziva organa. To smo vidjeli na primjerima novoimenovanih Uprave za ljudske resurse i Uprave za kapitalne projekte, koje se ni u čemu bitnom ne razlikuju od svojih ‘prethodnica’ Uprave za kadrove i Uprave javnih radova”, kazala je Muk.
Ona je kazala da Evropska komisija jeste dala podsticaj kroz nezvanični radni dokument o poglavlju 23 na proljeće, relativno pozitivnim tonom i pohvalama, ali za očekivati je da će godišnji izvještaj biti oštriji s obzirom da najave političkog konsenzusa tokom formiranja manjinske vlade niijesu ispunjene.
U prošlogodinjem izvještaju EK je ocijenjeno da u oblasti pravosuđa, koja je najgore ocijenjena, nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju, a da su važna imenovanja još “na čekanju” u parlamentu.
EK je konstatovala da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima i da je potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje ovog pitanja, kao i snažan odgovor pravosuđa na korupciju na visokom nivou.
Tada je ocijenjeno da Crna Gora ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, ali da je i dalje ključna tranzitna država za trgovinu drogom.
U oblasti slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, pisalo je da i dalje brinu religijski motivisani napadi, koji su se nastavili i nakon izbora u avgustu 2020. i tokom 2021. godine.
Navedeno je i da je nedostatak konstruktivnog angažmana svih aktera u Skupštini spriječio smislen politički dijalog, dodatno polarizujući politički pejzaž.
Nova vlast žuri da prigrabi što više
Dina Bajramspahić je ocijenila da je možda najveće razočarenje koje su priredile nove vlasti to što, kao ni DPS, nijesu htjeli da podnesu žrtvu.
”Za koje smo mislili da će stvarno biti ozbiljno fokusirane na proces i da će za razliku od DPS-a koji nije htio da podnese žrtve, njihovo nerazumijevanje da je bolnost procesa upravo u tome da moraju ‘isjeku’ neke od grana na kojima sjede tako da više niko ne može da zaloupotrebljava te ‘grane’, ko god da bude vlast. Ni to se nije desilo, već upravo suprotno, žure da u kratkim rokovima stignu da prigrabe što više mogu”.
Ona je naglasila da se nijedan segment reforme javne uprave ne sprovodi, od zapošljavanja do pristupa informacijama.
Ispunjavanje privremenih mjerila u poglavlju 23 na dugom štapu
Milena Muk je ocijenila da je sada na nivou malo vjerovatnog da će Crna Gora dobiti izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila u poglavlju 23 od kojeg zavisi ukupan napredak u pregovorima, uprkos nekim ranijim nezvaničnim najavama da se to moglo desiti tokom češkog predsjedavanja - upravo zbog neuspjeha da se ostvari politički konsenzus o ključnim imenovanjima u pravosuđu.
”Ovaj neuspjeh se odražava širom političkom i insitucionalnom krizom, s ozbirom na to da, kao što nam je poznato, Ustavni sud bez kvoruma za rad ne može da odlučuje o ključnim pitanjima niti da obezbijedi pravnu sigurnost predstojećih izbornih procesa”.
Bonus video:
