Crna Gora da se drži standarda koji vode u EU

Uljarević rekla da se ne smiju odbacivati upozorenja vezana za "Otvoreni Balkan", Joković tvrdi da ta regionalna inicijativa nije kočnica nijednom drugom procesu

8463 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Screenshot/Youtube/CGO
Foto: Screenshot/Youtube/CGO

Crna Gora bi trebalo strogo da se drži standarda i praksi koji vode u Evropsku uniju (EU), a što se tiče ostalih inicijativa van Berlinskog procesa, kao što je Otvoreni Balkan, mora biti oprezna, ocijenjeno je na prvom dijelu konferencije koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO je konferenciju pod nazivom Regionalne inicijative na Zapadnom Balkanu – šanse i zablude, organizovao sa njemačkim organizacijama Društvom za jugoistočnu Evropu (SOG) i Fridrih Ebert fondacijom (FES).

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević je kazala da crnogorska Vlada mora u fokus staviti ono što je jedan od prioriteta spoljne politike, a to je pristupanje EU.

„Skretanje sa tog puta, inicijativama poput Otvorenog Balkana, ili nekim drugim temama koje apsolutno pomjeraju fokus sa evropskih integracija, utiče na sinergiju, unosi konfuziju koja nas nesumnjivo vuče nazad, a ne naprijed“, kazala je Uljarević.

Ona je istakla značaj EU i država članica, a posebno Njemačke, da nastave sa bezrezvnom podrškom Berlinskom procesu i snažnije zastupaju politiku proširenja.

Prema njenim riječima, nedovoljna fokusirana EU posljednjih godina na Zapadni Balkan u kombinaciji sa jačanjem autoritarnih aktera u regionu, otvorili su prostor za međusobno uvezivanje tih nedemokratskih aktera kroz različita, naizgled prijemčiva, pakovanja priče o regionalnoj saradnji.

„Međutim, nema održive regionalne saradnje koja nije zasnovana na vrijednostima i koja nas ne vodi ka EU. U javnom interesu ne mogu biti inicijative koje treba da jačaju aspiracije pojedinačnih i prolaznih balkanskih lidera. Brojna upozorenja da inicijativa Otvoreni Balkan može imati opasan potencijal da skrene ili uspori Crnu Goru u procesu pristupanja EU se ne smiju olako odbacivati, jer to može imati dalekosežne posljedice“, dodala je Uljarević.

Ona je saopštila da Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da donosi važne strateške odluke, poput pristupanja inicijativi Otvoreni Balkan, iako je očigledno da to nije „optećenje“ ni premijeru ni mnogim članovima Vlade, a koji su upravo takav pristup žestoko zamjerali bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću.

„Time se demonstriraju dupli standardi, ali i nerazumijevanje demokratskih pravila. Bilo kakav pokušaj obavezivanja u ime Crne Gore bi predstavljao kršenje demokratskih praksi od strane Vlade u tehničkom mandatu“, kazala je Uljarević.

Za Otvoreni Balkan, kako tvrdi, nije vezan ni za jedan standard EU, a koncept vladavine prava nije zajednički imenitelj procesa, niti ga EU može nadzirati u kontekstu politike proširenja.

„Postavlja se pitanje da li je Otvoreni Balkan i otvoreno odustajanje od procesa evropskih integracija. Ukoliko jeste, onda je i fer da to politički lideri otvoreno i kažu građanima, a ne da politikom dvije stolice dovode javnost u zabludu. Crna Gora ne bi smjela biti talac neodređenih politika u odnosu na globalna dešavanja, a ova inicijativa jeste integrisanje na takvim vrijednostima gdje u igri velikih regionalnih aktera stradaju oni najmanji, poput Crne Gore“, poručila je Uljarević.

Potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova, Jovana Marović, kazala je da su u Ministarstvu kojim rukovodi pokrenuli cijelu priču o tome da je o Otvorenom Balkanu potrebno više informacija, kao i analiza o tome šta su koristi i mane Otvorenog Balkana u određenom trenutku.

Marović je navela da su u Ministarstvu pripremili analizu sa aspekta procesa evropskih integracija i o tome koliko se Otvoreni Balkan podudara ili ne podudara u odnosu na naše ciljeve da postanemo članica EU, uz najavu da će ta analiza uskoro biti objavljena.

„To je tek početak procesa dijaloga i analiziranja Otvorenog Balkana“, dodala je Marović.

Ona je podsjetila da je inicijativa Otvoreni Balkan potekla 2019. godine od tri države Zapadnog Balkana a koja je, na nekim način, rezultat njihove frustracije, jer su u tom trenutku dvije od njih tri bile blokirane u procesu evrospkih intergracija

„Toj cijeloj inicijativi se pristupilo ad hoc“, smatra Marović.

Prema njenim riječima, sporazumi koji su zaključeni u okviru Otvorenog Balkana u velikoj mjeri se poklapaju sa onim što postoji o u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, koje je pokrenuto 2017. godine.

„Postavlja se pitanje: da li je potrebno insisitirati na dva paralelna procesa u kojem participira šest odnosno tri države? Krovna inicijativa treba da bude Zajedničko regionalno tržište“, kazala je Marović i dodala da i Otvoreni Balkan ima određene prednosti.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, kazao je da Vlada Njemačke želi da se Crna Gora, što je prije moguće, priključi EU.

On je naveo da je Zajedničko regionalno tržište ključni element za osnaživanje i inkluzivno uključenje Zapadnog Balkana i važan mehanizam koji će sve zemlje okupiti u EU.

„Zajedničko regionalno tržište je bazirano na zakonodavstvu EU“, dodao je Felten, navodeći da su koristi od ovog mehanizma ogromne kad sve zemlje učestvuju.

Felten je kazao i da njemačka Vlada daje sve od sebe da dinamizira Berlinski proces i pokaže njegovu korist za svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

Potpredsjednica Društva za jugoistočnu Evropu (SOG) iz Njemačke, Gudrun Štajnaker, rekla je da postoji mnogo konfuzija u različitim inicijativama i regionalnoj saradnji uopšte.

„Regionalna saradnja je ključna za razvoj cjelokupnog regiona, ali i za pristrupanje država, koje trenutno nijesu članice EU, tom bloku“, rekla je Štajnaker.

Neke regionalne inicijative, kako je poručila, nijesu do sada imale neki željeni uticaj, jer ljudi žele da vide opipljive rezultate.

Štajnaker je kazala da Vlade daju dosta obećanja koje ne prati implementacija, navodeći da organizacije civilnog društva moraju biti bolje uključene u političke procese u kontekstu regionalnih incijativa, konkretno Berlinskog procesa.

„Trebalo bi da postoji jedna vrsta obaveze da organizacije civilnog društva budu uključene u proces donošenja važnih odluka“, poručila je Štajnaker.

U okviru konferencije je održan i panel „Otvoreni Balkan – prednosti i mane za Crnu Goru“, na kojem je potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao da se Otvoreni Balkan, koji su za sada potpisale tri države, apsolutno ne bavi političkim pitanjima.

„Ovdje se radi čisto o ekonomskim pitanjima i činjenici da postoji lakši protok ljudi, robe i kapitala, i u svim dokumentima koja su potpisana se naglašava brži ulazak zemalja regiona u EU“, kazao je Joković.

Po njegovim riječima, svi oni koji govore da je Otvoreni Balkan kontraproduktivan putu bilo koje države prema EU imaju pogreašan pristup, ili tendeciozan ili je to iz neinformisanosti.

„Otvoreni Balkan nije kočnica nijednom drugom procesu, to je nadopuna svega onoga što se dešava i prilagođen je ekonomskom interesu jer omogućava da se protok robe, ljudi i kapitala realizuje bez ikakvih problema. Takođe, postojao bi jedinstveni identifikaciioni dokument za građane da brže prelaze granice, kao i velika pomoć i dogovori oko zajedničkog djelovanja u susret elementarnih nepogoda“, dodao je Joković.

Otvoreni Balkan je, kako je naveo, fokusiran i na saradnju u turizmu, gdje mogu da se prave zajednički nastupi i programi dolaska turista u region.

„Crna Gora treba da bude dio Otvorenog Balkana, ne zbog bilo čijih interesa, već građana i kompanija. Strateški interes treba da bude put u EU, ali ne možemo zapostaviti i nešto što bi olakšalo protok ljudi i kapitala i donijelo dobrobit ekonomijama“, rekao je Joković i dodao da treba razgovarati o detaljima i sa te strane pristupiti, a ne sa preširokom elaboracijom koja se ne tiče suštine.

Osnivačica Centra za ekonomske i evropske studije (CEES) iz Crne Gore, Nina Vujošević, osvrnula se na pravni okvir kada su u pitanju regionalne incijative i podsjetila da je Crna Gora potpisala i ratifikoval CEFTA sporazum 2007. godine, kao osnov na kojem funkcionišu regionalne integracije.

Po tom sporazumu, Crna Gora je zona slobodne trgovine i sarađuje sa još šest zemalja u okviru CEFTA i vodi sopstvenu ekonomsku politiku.

„Vrlo je važno da su ti nivoi ili oblici ekonomskih integracija različiti. Biti u zoni slobodne trgovine nije isto što i biti dio jedinstvenog tržišta EU ili Otvorneog Balkana“, pojasnila je Vujošević.

„Naš strateški i zvanični cilj je članstvo u EU i moramo u svim aktivnostima biti sa njim komplementarni“, rekla je Vujošević.

Stoga je, smatra ona, važno da realizujemo sve aktivnosti u okviru postojećih mehanizama - CEFTE i drugih u okviru Berlinskog procesa i da imamo instritucionalni okvir.

„Kod Otvorenog Balkana nije jasno koji je to institucionalni okvir koji bi pomogao u nadzoru cjelokupunih aktivnosti i što bi to onda donijelo novo Crnoj Gori, osim troškove i odvlačenje administracije sa procesa evropskih integracija“, kazala je Vujošević.

Ona je pozdravila činjenicu da se nastavlja regionalna saradnja koja je izuzetno dobra u okviru kriterijuma i mehanizama CEFTE i Berlinskog procesa, kako bi u tom smislu bili pripremljeniji za pregovaranje sa EU.

Poslanik Bundestaga Josip Juratović nije se složio sa Jokovićem da se Otvoreni Balkan ne bavi političkim pitanjima, navodeći da su regionalne inicijative uvijek politička pitanja.

„Novi naziv se upotrebljava za stare ciljeve koji nijesu uspjeli“, rekao je Juratović.

Na pitanje šta bi preporučio Crnoj Gori u vezi sa tim kako da se postavi prema inicijativi Otvoreni Balkan, Juratović je odgovorio da u Crnoj Gori postoji unutrašnji politički problem koji je nastao zbog određenog straha od dominacije Srbije.

„Logičan je sada oprez. Mislim da bi bilo najbolje za Crnu Goru bilo da se drži agende ulaska u EU. Dio toga je CEFTA i Berlinski proces“, rekao je Juratović.

On smatra da je bitno da se u regiji stvori povjerenje i radi na pitanjima pomirenja.

„Treba da shvatimo da je sve politika, i protok robe i ljudi, jer je sve to povezano sa političkim odlukama i okvirima. Crna Gora bi trebalo strogo da se drži linije i standarda koji vode u EU, a što se tiče ostalih projekata, može biti otvorena, ali sa oprezom“, kazao je Juratović.

On je rekao da budućnost regije vidi u EU i da je bitno da se sve odvija u onim okvirima koji su siguran put u Uniju.

Predavač i viši naučni saradnik iz Instituta za spoljnu politiku Univerziteta Džons Hopkins iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Edvard P. Džozef, mišljenja je da je Otvoreni Balkan dobra inicijativa ako neko vjeruje da ekonomska moć ne utiče na političku moć, da je usvajanje evropskih standarda manje važno, ili da strani investitori samo vjeruju veličini trižišta, a ne korupciji.

„Ekonomska moć je politička moć. Govorim iz pogleda SAD kao globalne sile“, rekao je Džozef.

On je ukazao da šest zemalja Zapadnog Balkana nijesu iste veličine, kao i da postoje nebalansirane ekonomije i neuravnotežena trgovina.

„Zbog toga je toliko važno da se izgura zajedničko tržište kroz proces pritupanju EU i Berlinski proces stavi u fokus“, zaključio je Džozef.

Bonus video: