ASP: Nacrt zakona o Vladi sadrži sporne predloge, potrebno ga povući sa javne rasprave

Akcija za socijalnu pravdu je naznačila i da su pojedine odredbe ostale nepotpune, odnosno nedovoljno razrađene, što će, kako navode, u praksi stvoriti mogućnost proizvoljnih tumačenja

3325 pregleda 1 komentar(a)
Foto: ASP
Foto: ASP

Akcija za socijalnu pravdu saopštila je da nacrt zakona o Vladi sadrži više spornih predloga i da ga je potrebno povući sa javne rasprave.

To je, kako navode, potrebno uraditi ne samo radi njegove dopune sa kvalitetnijim i potpunijim rješenjima, već naročito zato što je manjinska vlada sada u tehničkom mandatu, što joj oduzima izvorno političko pravo da utvrđuje predloge zakona, pogotovu one sistemske prirode, kakav je upravo taj zakon.

U komentarima Akcije za socijalnu pravdu (ASP) na Nacrt zakona o Vladi ukazuje se, kako navode, na više indikativnih rješenja i postojanje pravnih praznina.

Član o nadležnostima vlade u tehničkom mandatu je, kako se navodi u saopštenju Akcije za socijanu pravdu, u najmanju ruku "bacanje prašine u oči“ ukupnoj javnosti.

"Naime, umjesto jasnog taksativnog navođenja pravnih situacija šta je dozvoljeno, a šta nije u tehničkom mandatu, Nacrt zakona na vrlo generalan način propisuje da su dozvoljeni tehnički poslovi, a to su oni koji znače redovno izvršavanje zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti Skupštine", navodi se u saopštenju.

To, kako ističu, znači da vlada u tehničkom mandatu, iako nema više legitimiteta, pod ovako opštim određenjem praktično može bez ograničenja da usvaja predloge zakona, utvrđuje planska dokumenta, dodjeljuje koncesije, vrši razmjene ili prodaje državnu imovinu, ili čak i provodi privatizacije ili dugoročne zakupe, odnosno postupa kao da je u punom mandatu.

Takođe je, kako kažu, neprihvatljivo da se zabrana vladi kojoj je prestao mandat odnosi samo na postavljenja državnih funkcionera, ali ne i na imenovanja i razrešenja.

Kada se, kako navode, zna da se postavljaju sekretari i direktori direktorata u ministarstvima, to znači da vlada u tehničkom mandatu može imenovati i razrješavati funkcionere organa uprave bez ikakvih ograničenja.

Ističu da je posebno indikativan stav člana o odnosu vlade prema organima državne uprave, koji kaže da će "Vlada poništiti propis ministarstva kojim se povrjeđuju slobode i prava fizičkih i pravnih lica, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom“.

Iako je, kako dodaju, nesporna kontrolna funkcija vlade u odnosu na ostale organe izvršne vlasti, takva formulacija je više nego sporna i otvara pitanje kako će to vlada utvrđivati da je došlo do povrede slobode i prava fizičkih i pravnih lica, odnosno da li ona to potvrđuje na osnovu sudske odluke o nekom propisu ili ona daje sebi pravo da provodi poseban postupak u kojem će ona "presuđivati“.

"Upravo ovako formulisana odredba, koja dalje nije zakonski razrađena, u partitokratskom društvu, kakvo je naše, može otvoriti prostor za zloupotrebe i proizvoljna tumačenja, pa bi u praksi svaka nova vlada, kojoj se iz političkih razloga ne bi dopadali propisi donijeti od prethodne vlade, mogla da ih poništava pod izgovorom povrede slobode i prava fizičkih i pravnih lica", navode iz Akcije za socijalnu pravdu.

Kazali su da pored toga, vlada svoju javnost rada direktno veže za Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji je, kako kažu, trenutno jedan veoma loš i rigidan zakonski tekst, i omogućava da se mnogi poslovi provode u tajnosti i mimo znanja građana

Takođe, navode, da je neshvatljivo da nije čak predviđeno da će najbitnije odluke, poput recimo zakona o budžetu ili zaduženjima, donositi dvotrećinskom većinom članova vlade, već se sve odluke donose većinom glasova svih članova vlade.

ASP smatra neprihvatljivim da se Nacrtom zakona o Vladi propisuje da vlada može imati do dva ministra bez portfelja, jer to ukazuje na intenciju autora tog nacrta da se i dalje drži otvoren prostor za podjelu "partijskog plijena“, za šta je do sada u javnosti postojala percepcija da te ministarske pozicije uglavnom služe.

"Ukazujemo da je ovim zakonom, a imajući u vidu da nije propisano nijednim drugim, neophodno predvidjeti da ministar kao starješina organa mora biti fakultetski obrazovan, jer je nedopustivo da budu privilegovani u tom smislu, posebno što oni treba da kontrolišu rukovodioce, za koje je fakultet obavezan uslov, kao potreban nivo obrazovanja", poručili su oni.

ASP je naznačila i da su pojedine odredbe ostale nepotpune, odnosno nedovoljno razrađene, što će, kako navode, u praksi stvoriti mogućnost proizvoljnih tumačenja.

A tome su, kako kažu, dosadašnjih predstavnici izvršnih vlasti više nego skloni.

ASP je preporučila da je Skupština Crne Gore ta kojoj vlada treba da podnosi izvještaje o programima rada, a ne da vlada samu sebe kontroliše.

"Preporučeno je i da upravo zakonom o vladi treba propisati da ministri, po prestanku funkcije, mogu da ostvare pravo da im se najviše tri mjeseca isplaćuju funkcionerske naknade, a ne punih 12 mjeseci kako je sada to propisano Zakonom o zaradama u javnom sektoru", navodi se u saopštenju.