Abazović na Pariskom mirovnom forumu

Peto izdanje Foruma fokusirano je na negativan uticaj pandemije koronavirusa na borbu protiv globalnog zagrijavanja, nastojanje da se postignu ciljevi održivog razvoja i jačanje zdravstvenih sistema, ekonomsku saradnju, kao i zajedničko upravljanje globalnim javnim dobrima

4424 pregleda 4 komentar(a)
Abazović, Foto: Vlada Crne Gore
Abazović, Foto: Vlada Crne Gore

Predsjednik Vlade Dritan Abazović učestvovaće na Pariskom mirovnom forumu u glavnom gradu Francuske, zajedno sa brojnim liderima koji će uzeti učešće u raspravi o glavnim izazovima današnjice, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Na Forumu će, kako se navodi, između ostalih učestvovati: predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Mađarske Katalin Novak, lideri regiona Zapadnog Balkana - Edi Rama, Aleksandar Vučić, Stevo Pendarovski, Vjosa Osmani, zatim visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj, kao i brojni drugi predsjednici, premijeri, ministri i predstavnici međunarodnih institucija, poput generalne direktorice Uneska Odri Azule i generalnog sekretara OECD Matijasa Kormana.

Abazović će, pored učešća na Forumu, učestvovati i na večeri koju za šefove država i vlada i čelnike međunarodnih organizacija priređuje francuski predsjednik Emanuel Makron u Jelisejskoj palati.

Pariski mirovni forum je zasnovan na ideji međunarodne saradnje kao ključnog faktora za suočavanje s globalnim izazovima i osiguravanje trajnog mira, a cilj mu je da svake godine okupi sve aktere globalne uprave: šefove država i vlada, međunarodne organizacije, lokalne samouprave, nevladine organizacije, fondacije, preduzeća, medije, sindikate, vjerske grupe i građane, podsjećaju iz Vlade.

Ovogodišnje, peto izdanje Pariskog mirovnog foruma fokusirano je na negativan uticaj pandemije koronavirusa na borbu protiv globalnog zagrijavanja, nastojanje da se postignu ciljevi održivog razvoja i jačanje zdravstvenih sistema, ekonomsku saradnju, kao i zajedničko upravljanje globalnim javnim dobrima.

U Parizu će se razgovarati o humanitarnoj krizi, skoku inflacije i cijena energenata, rastućih nesigurnosti hrane i velikih ekonomskih i političkih poremećaja, zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: