U nastavku političke bitke u Crnoj Gori, koja je dovela do blokade institucija, skupštinska većina predvođena Demokratskim frontom (DF) pokušava da kroz izmene Zakona o predsjedniku obezbijedi formiranje treće Vlade u posljednje dvije godine.
Opozicija, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića, poručuje da je na djelu ustavni puč, a već je održan i prvi veći protest u Podgorici.
Zapad je takođe kritikovao izmjene zakona, ali i pozvao sve političke aktere na dogovor, prvenstveno oko blokiranog Ustavnog suda, kako bi se pomoću njega razmrsio politički čvor.
No, taj najviši sud već dugo ima samo troje sudija, dok su četiri stolice upražnjene jer nema političkog dogovora ko u njih da sjedne. Fali barem jedan sudija, kako bi Ustavni sud opet mogao da radi.
Šta smije predsjednik?
U centru pažnje najnovije krize je spor oko ovlašćenja predsjednika države prilikom formiranja Vlade. Đukanović je odbio da povjeri mandat za sastav Vlade Miodragu Lekiću kojeg podržava 41 poslanik većine i zatražio raspuštanje Skupštine i vanredne izbore.
Većina je odgovorila tako što je odbila da skrati mandat parlamentu, a onda je DF predložio sporne izmjene Zakona o predsjedniku kojima se omogućava „dobijanje“ mandata za sastav Vlade zaobilazeći šefa države, iako je to njegova ustavna nadležnost. Đukanović je odbio da potpiše Zakon i vratio ga Skupštini, a zatražio je i mišljenje Venecijanske komisije, ekspertskog tijela Savjeta Evrope, o spornim izmjenama.
„Nakon dva neuspjela eksperimenta sa ekspertskom i manjinskom vladom, vrijeme je da se volja građana ispoštuje, postoji parlamentarna većina, mandatar Miodrag Lekić, i treba što prije da formiramo novu vladu“, kaže poslanik DF-a Jovan Vučurović za DW.
Na brojne kritike da je njihov Zakon neustavan, Vučurović odgovara: „Što se tiče izmjena Zakona o predsjedniku, one su ustavne i spriječile su samovolju i neustavno ponašanje Đukanovića i ponovo ćemo glasati za njih.“
S druge strane, iz DPS-a traže da skupštinska većina hitno povuče Zakon. Zahtijevaju da onda vlast i opozicija pokušaju da se dogovore o izboru četvoro sudija sada blokiranog Ustavnog suda. Trenutno su predložena četiri kandidata koje podržava vlast, dok DPS insistira da se izbor vrati na početak i pokuša doći do kompromisna četiri imena, jer je za izbor potrebna tropetinska većina u parlamentu. Insistiraju i da nakon toga dođe i do skraćenja mandata Skupštine.
„Kako bi se stvorili uslovi za organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora koji bi označili i definitivan kraj političke krize, nakon kojih bi Crna Gora dobila odgovornu, političku, stabilnu i evropsku Vladu“, kažu iz Đukanovićeve partije.
Neophodan širok politički dogovor
Na pitanje da li su spremni odustanu od izmjena Zakona o predsjedniku ako DPS pristane da se deblokira Ustavni sud i glasa za makar jednog od četiri kandidata, koje podržava aktuelna većina, Vučurović ponavlja da je Zakon ustavan, a da DPS opstruira izbor Ustavnog suda.
„Naišli smo na opstrukciju DPS i ostalih stranaka bivšeg režima. Očigledno je da DPS ne želi da se odblokira rad Ustavnog suda kako bi opstruirao i druge procese, poput proglašenja rezultata lokalnih izbora od 23. oktobra, na kojima je Đukanović katastrofalno poražen. Dakle, problem su isključivo DPS i Milo Đukanović“, tvrdi Vučurović.
Komentarišući najnoviju pravnu zavrzlamu, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović kaže da je Crna Gora ušla u ozbiljnu spiralu neustavnih postupanja, a kruna svega je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku države.
Za DW kaže da je za rješavanje ovog problema potreban širok politički dogovor, odnosno paket od četiri koraka:
„Prvo, potrebno je da aktuelna većina ne izglasa ponovo neustavne izmjene Zakona o predsjedniku. Drugo, potrebno je postići politički dogovor kojim bi se obezbijedila tropetinska većina od 49 poslanika u parlamentu, koji bi izabrali makar jednog sudiju Ustavnog suda, kako bi on postao funkcionalan - što znači da bi za to trebalo da glasa i osam poslanika opozicije.“
„Zatim, potrebno je da se političke partije dogovore i skrate mandat Skupštini, kako bi se išlo na vanredne parlamentarne izbore“, nastavlja Radulović. „I kao četvrto, potrebno je postići i politički dogovor o proglašenju rezultata nedavno održanih lokalnih izbora koji se, takođe, ne mogu proglasiti zbog blokiranog Ustavnog suda.“
On kaže da, ako ne bude političkog dogovora o ovim koracima, nastaviće se proces destrukcije Ustava. „Vjerujem da bi tada jedini način da se riješi kriza bila neka vrsta međunarodnog posredovanja“, kaže Radulović.
Propao prvi pokušaj dijaloga
U međuvremenu, u pokušaju da dođe do dogovora, predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala je sastanak lidera svih parlamentarnih partija. Na njemu se nije pojavio Đukanović, već potpredsednik DPS-a Ivan Vuković, pa su lideri DF-a odmah otišli, optužujući Đukanovića da ne želi dijalog.
„Njegov nedolazak na sastanak bio je poruka da ne želi dogovor jer ovakvi sastanci traže direktno izjašnjavanje predsjednika stranaka i oni su nezamjenjivi u ovim situacijama. A kada je DPS u pitanju, svi znaju da je on jedini koji tamo donosi odluke“, zaključuje poslanik Vučurović.
S druge strane, DPS i ostale opozicione partije pozvale su građane na protest u Podgorici koji je održan ove nedjelje i sa kojeg su ponovljeni njihovi zahtjevi. Poručuju da su tek počeli. Vučurović kaže da svako ima pravo na proteste, ali je skeptičan glede njihovog rezultata.
„Mi iz DF-a smo organizovali na stotine protesta, ali smo uvijek stajali ispred naroda dok na ovim protestima DPS-a imamo slučaj da se lider i vrh te stranke kriju iza nekih nevladinih organizacija, a Đukanović čak ne smije ni da dođe ne te skupove. Ne želi da ima direktni kontakt sa onima koji su za njega glasali, što je bio manir mnogih diktatora“, kritikuje Vučurović.
Radulović, pak, kaže da ako skupštinska većina istraje u ponovnom usvajanju Zakona o predsjedniku, nema više prostora za politički dogovor.
„I pravnici i nevladin sektor i međunarodna zajednica saglasni su da je ovaj zakon neustavan. U slučaju da bude ponovo usvojen, dalji slijed poteza bi mogao zavisiti od mišljenja Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom zakonu, a koje je tražio Đukanović. Svakako, po Ustavu, na njemu je konačna odluka da li će ga proglasiti ili ne“, objašnjava Radulović.
Doduše, i odbijanje Đukanovića da proglasi neki zakon moglo bi biti neustavno – ali nema Ustavnog suda da to kaže. I tako ukrug.
Bonus video:
