VK preporučuje da se ne usvaja Zakon o predsjedniku

"Odbijanje predsjednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade, ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili impičment, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, sveukupno su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loših političkih i ustavnih kultura"

50550 pregleda 78 komentar(a)
Foto: coe.int
Foto: coe.int

Venecijanska komisija je dala preporuku da se ne usvoje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, navodeći da se tim zakonom mijenjaju ovlašćenja propisana Ustavom kroz "običan zakon".

Venecijanska komisija je u zaključcima navela da o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi i da VK ne želi, niti ima mandat da se miješa u ulogu ovih sudova. "Međutim, Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma, a predstoji ponovna skupštinska rasprava o Zakonu o predsjedniku. U tom kontekstu, Venecijanska komisija je prihvatila da da svoje mišljenje o ustavnosti Zakona", navodi se u mišljenju.

Venecijanska komisija navodi da je analizirala ustavne odredbe o formiranju vlade i ističe da ih je vrlo malo. Utvrdili su da izmjene i dopune Zakona o predsjedniku ne da samo razjašnjavaju ove odredbe, već ih dopunjavaju i čak im i protivrječe.

VK podsjeća da je za izmjenu Ustava potrebna kvalifikovana većina, a da su izmjene odredbi o fomiranju vlade kroz izmjene Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, u suštini promjene Ustava manjom većinom od one propisane Ustavom.

Venecijanska komisija napominje da bi bilo korisno da Ustav ima dodatne propise o formiranju vlade, kako bi se sprječavali zastoji i razumije da Zakon o predsjedniku predstavlja pragmatičan pokušaj da se riješi instituticionalni ćorsokak, ali ponavlja da komplementarne odredbe iz tog zakona utiču na sistem podjele vlasti predviđen Ustavom treba dodati putem izmjene ustava za koji je potrebna kvalifikovana većina.

VK ističe i da žali zbog blokade Ustavnog suda i ocjenjuje da je to rezultat nespremnosti političkih partija da pronađu konstruktivne kompromise.

Smatraju da je Ustavni sud mogao dati bitne smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta i da je trenutna politička kriza mogla biti izbjegnuta i riješena da su se vlasti Crne Gore rukovodile principom lojalne saradnje između državnih organa.

"Odbijanje predsjednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade, ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili impičment, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, sveukupno su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loših političkih i ustavnih kultura", navodi takođe Venecijanska komisija.

Što se tiče dijela izmjena o imenovanju i opozivu ambasadora, VK podjeća da prema Ustavu "predsjednik imenuje i razrješava ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i po pribavljenom mišljenju skupštinskog odbora nadležnog za međunarodne odnose".

"Odredbama predloženog novog člana, kojim se obavezuje predsjednik da poštuje predlog vlade (i skupštinskog odbora), ne nalaze podršku u Ustavu i ograničavaju diskreciono pravo predsjednika na neustavan način", ocijenila je VK.

"Stara" parlamentarna većina je ovaj zakon usvojila 2. novembra, da bi ga predsjednik Milo Đukanović vratio 7. novembra Skupštini odbivši da ga potpiše. Potom je predsjednik tražio da VK iznese svoj sud o ustavnosti ovog zakona.