Nacionalnost - prečica do Ustavnog suda Crne Gore

Saslušanjem 26 kandidata za sudije Ustavnog suda, Skupština pokušava da odblokira rad najviše sudske institucije u Crnoj Gori. Ustavni sud je u blokadi od septembra prošle godine

11069 pregleda 15 komentar(a)
Foto: Luka Zeković
Foto: Luka Zeković

Nacionalna i etnička pripadnost kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore su kategorije koje se razmatraju tokom javnog intervjua u Skupštini Crne Gore.

Predsjednica Ustavnog odbora crnogorskog parlamenta Simonida Kordić je na početku saslušanja saopštila da će biti razmotren i aspekt nacionalnog opredjeljenja.

"Ja ću svakom kandidatu, koji se o tome ne izjasni, postaviti pitanje kojem narodu pripada i koje je nacionalnosti. Kandidat može da se izjasni, a može da izabere da se ne izjasni", poručila je Kordić u parlamentu.

Zato su se o nacionalnoj pripadnosti na saslušanju u parlamentu, izjašnjavali i oni koji nisu taj podatak naveli u svojim biografijama.

Advokat Veselin Radulović ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je, najblaže rečeno, neumjesno postavljati takva pitanja.

"Ne vidim nikakvu vezu to što je neko ove ili one nacionalnosti. To ne može dati bilo kakvu garanciju da je to stručna osoba i da ima dovoljno integriteta da bi joj se moglo povjeriti obavljanje tako odgovorne funkcije kao što je sudija Ustavnog suda", ističe Radulović.

Crnogorski ombudsman Siniša Bjeković za RSE navodi da je važno da kandidat nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

"Da bi se ispoštovao princip srazmjerne zastupljenosti manjina u državnim institucijama, jedini način je da se kandidat pita za nacionalnost. I ne postoji način da se neko prisili da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti", navodi Bjeković.

Saslušanjem 26 kandidata za sudije Ustavnog suda, Skupština pokušava da odblokira rad najviše sudske institucije u Crnoj Gori.

Ustavni sud je u blokadi od septembra prošle godine.

Izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti

"Dolazim na ovu kandidaturu, lično, odgovorno, moralno, kao Srbin i kao čovjek koji živi u Crnoj Gori", rekao je kandidat Marjan Aković.

Njegov kolega Alija Beganović je, pak, poručio da je Bošnjak.

"Pored mojih stručnih kvalifikacija, jedan od motiva za kandidaturu je bio da budem razmatran da kao pripadnik tog naroda budem sudija Ustavnog suda", riječi su Beganovića.

Članica Ustavnog odbora iz proruskog Demokratskog fronta (DF) Jovanka Bogavac je saopštila da ne zna kako da tretira kandidatkinju Narcisu Maju Bošković, koja se u prijavi nacionalno izjasnila kao - Crnogorka islamske vjeroispovijesti.

"Da li vi smatrate da u ovoj situaciji vas treba tretirati kao pripadnicu manjinskog naroda ili kao pripadnicu brojno manje zastupljenog naroda", upitala je Bogavac.

"Moji preci su iz Crne Gore, ja sam iz Crne Gore. U familiji imam i Crnogoraca, Srba, pripadnika islamske vjeroispovijesti, neke tetke su udate za katolike", odgovorila je Boškovićeva.

Neki od kandidata se, u biografiji, nisu izjasnili o nacionalnoj pripadnosti, kao Nikola Golubović.

"Ja sa ponosom ističem da sam Crnogorac - po nacionalnosti. Nisam se u biografiji izjasnio jer smatram da je za sudiju Ustavnog suda potpuno nebitno koje je nacionalnosti, već lični i profesionalni ugled u društvu", kazao je Golubović na otvorenoj sjednici Ustavnog odbora.

Zašto je bitna nacija na konkursu za Ustavni sud?

Obrazlažući zbog čega, pored stručnih i profesionalnih kvalifikacija, Ustavni odbor tretira i pripadnost naciji i etničko porijeklo, predsjednica Odbora iz DF-a Simonida Kordić je saopštila da Odbor nikoga neće tjerati da se nacionalno izjašnjava.

"Izjašnjenje o nacionalnosti nije obavezno", poručila je Kordić.

Ona je navela da je podatak o nacionalnoj pripadnosti važan za članove Ustavnog odbora, kako bi se ispoštovao Zakon o Ustavnom sudu, koji preporučuje da se vodi računa "o srazmjernoj zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u instituciji".

"Jedini razlog za upućivanje pitanja o nacionalnosti je taj što Zakon upućuje da razmatramo kandidate sa aspekta njihove nacionalne pripadnosti, odnosno samo iz ugla manjinskih ili manje zastupljenih naroda", dodala je Kordićeva.

Pojasnila je i da je tokom prethodnih pokušaja izbora sudija Ustavnog suda jedna od primjedbi bila da među kandidatima - o kojima se Skupština izjašnjavala - nije bilo pripadnika manjina.

Pripadnost naciji – nekulturno pitanje

Reagovao je član Odbora iz opozicione Liberalne partije Andrija Popović, konstatujući da je pitanje o nacionalnoj pripadnosti neprimjereno.

"Vi niste u obavezi da odgovarate na pitanja koja su nekulturna, neukusna, necivilizovana. Vaša je lična stvar bilo koja vrsta opredjeljenja, pa i nacionalno", rekao je Popović, obraćajući se kandidatima.

I poslanik Demokrata iz parlamentarne većine Momo Koprivica se takođe usprotivio praksi da se kandidati za sudije izjašnjavaju o naciji.

"Smatram da kandidati ne bi trebalo da se izjašnjavaju, a ukoliko žele - neka to učine. Mislim da nije dobro stvarati atmosferu da je nacionalno izjašnjenje jedno od dominantnih kriterijuma", tvrdi Koprivica.

Advokat Veselin Radulović ocjenjuje za RSE da je neprimjerena praksa pitanje o nacionalnoj pripadnosti.

"To su pitanja koja nemaju baš nikakve veze sa time da li oni [kandidati] imaju reference da budu izabrani na tu funkciju. Iako ne mislim da kandidate iko primorava da moraju iznijeti podatke o naciji, ali je jako simptomatično i problematično da poslanike više to zanima nego profesionalni kredibilitet kandidata", navodi Radulović.

Je li nacija ispred profesionalizma?

Radulović objašnjava da poslanici treba da provjere da li kandidati imaju lične i profesionalne reference i integritet, koji bi obezbijedio da oni tu funkciju obavljaju isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom lišeni uticaja političkog, nacionalnog, vjerskog, medijskog, ili bilo kog drugog.

I ombudsman Siniša Bjeković navodi da bi javno ispitivanje kandidata o njihovoj nacionalnosti moglo biti prenaglašeno.

On ukazuje da nacionalni identitet ne smije biti dominantniji u odnosu na druge profesionalne reference kandidata.

"U situaciji kada imate kandidate približno istog kvaliteta, onda se poštuje Ustavni princip zastupljenosti manjina. Ali, ako se izbor izvrši bez neophodnih stručnih referenci, a samo na bazi činjenice da kandidat dolazi iz reda manjinskog naroda, onda bi to bilo loše i za Ustavni sud a i za državu u cjelini", kaže Bjeković.

Princip odgovarajuće zastupljenosti manje brojnih naroda, važi za sve organe vlasti uključujući državnu i lokalnu samoupravu, sudove i sve druge insitucije.

Šesti pokušaj izbora sudija Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore od septembra prošle godine ima samo tri sudije od ukupno sedam. Zbog nedostatka kvoruma ne može da donosi odluke o ustavnim žalbama.

Bez konačne odluke Ustavnog suda o žalbama na izborni proces nije moguće konstituisati novu vlast nakon izbora.

Zapadni partneri i EU već mjesecima sugerišu crnogorskim političkim subjektima da moraju postići dogovor o deblokadi Ustavnog suda kako bi se postigla institucionalna i politička stabilnost.

Da bi sudije bile izabrane za njih treba, nakon saslušanja na Odboru, da glasa dvotrećinska parlamentarna većina.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana dvotrećinska većina, odnosno da kandidata u prvom krugu podrži 54 poslanika od ukupno 81.

To znači da osim stranaka parlamentarne većine koji imaju 41. poslanika, kandidata treba da podrži još 13 poslanika opozicije.

Pet prethodnih ciklusa izbora sudija je propalo zbog izostanka političkog dogovora partija skupštinske većine i opozicije.

Bonus video: