Centar za građansko obrazovanje (CGO) uoči 27. februara - Svjetskog dana nevladinih organizacija - u saopšteju dostavljenom medijima ukazao je na kompleksan položaj u kojem se nalaze nevladine organizacije (NVO) u Crnoj Gori.
"Promjene vlasti nijesu dovele do potrebnog unapređenja zakonodavnog i institucionalnog okvira za učešće NVO u kreiranju i primjeni javnih politika, kao ni za finansijsku održivost NVO. Naprotiv, u ovom dijelu se otišlo unazad, a brojni su servisi koje NVO pružaju dovedeni u pitanje, jer Vlada nije sprovela mnoge konkurse na koje je i aktuelni zakonski okvir obavezuje", navodi CGO u saopštenju koje je potpisala Mira Popović Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacije.
Dodaje da nalazi istraživanja javnog mnjenja o ulozi civilnog društva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore, koje je CGO sproveo u okviru projekta "OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE", uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, ukazuju da građani i građanke NVO vide kao najistaknutiji dio civilnog sektora i da o njima preteže pozitivan stav i ocjena da dobro rade.
"Takođe, u određenju najvažnije uloge NVO u društvu, preovlađujući je stav da NVO treba da budu oštri kritičari rada Vlade, lokalnih samouprava, državnih organa i institucija. Slijede stavovi da NVO treba da prate rad Vlade, lokalnih samouprava, državnih organa i institucija, i da učestvuju u izradi zakona, strategija i drugih važnih akata i odluka", piše u saopštenju.
Dodatno, kako kažu, velika većina građana i građanki (45.1 odsto) smatra da NVO rade u njihovom i javnom interesu.
"Kao i da NVO imaju priličan uticaj u društvu (43.8 odsto njih kumulativno prepoznaje određeni vid uticaja NVO), što je nesrazmjeno stvarnim mogućnostima NVO, ali i odraz deficita povjerenja u institucionalni okvir. NVO se dominatno prepoznaju kao potrebne, važne, stručne, pouzdane, dostupne, transparentne i one koje pomažu, a građani ih vide i kao moderne i uspješne organizacije. Kad je riječ o odnosu Vlade prema NVO, izražen je stav da je ova Vlada preuzela one NVO i lidere koji su joj odgovarali dok prema drugima ima negativan stav (24.2 odsto)", navode.
Ističu da promjena vlasti nije proširila ni prostor za dijalog između Vlade i NVO.
"Jer su i nove vlasti preuzele u tom dijelu loše prakse ranijih, primjenjujući različit pristup prema NVO zavisno od toga da li ih kritikuju ili ne, a čime se pokušava ugroziti autonomija djelovanja NVO. Dostupnost informacija i dalje ostaje ogroman problem, koji otežava rad i domete NVO", navodi se u saopštenju.
Navode kako podrška NVO nije prioritet Vlade.
"Što za posljedicu ima kašnjenje objavljivanja konkursa, ali i izostanak nekih od dugogodišnjih poziva za finansiranje prijekata. To je dovelo u tešku situaciju primarno male i srednje razvijene NVO servisnog tipa, ali je uticalo i na intenzitet rada i drugih organizacija. Stepen razvijenosti političke kulture svake Vlade mjeri se i njenim odnosom prema NVO, a posebno prema kritički orijentisanim NVO. Na žalost, na tom ispitu su do sad sve crnogorske Vlade pale, a zabrinjavajuće je da poslije toliko godina rada na jačanju mehanizama saradnje sa Vladom danas su ti mehanizmi najslabiji i sve je manji broj relevantnih NVO koje žele učestvovati u njima", navode.
Imajući u vidu da je posljednji period obilježen polarizacijom i radikalizacijom crnogorskog društva, iz CGO kažu, da je važno naglasiti da su evropske vrijednosti i njihova promocija ključni faktori za stabilizaciju a da je civilni sektor jedan od ključnih aktera za takvo djelovanje.
"Predlog da se ustanovi Svjetski dan nevladinih organizacija dao je filozof i aktivista Marcis Liors Skadmanis 2010. godine na Forumu nevladinih organizacija Baltičke regije, ali je bilo potrebno nekoliko godina, iako je tada prijedlog usvojen, da zaživi šire obilježavanje ovog dana", zaključuju u saopštenju.
Bonus video:
