Premijer Albanije Edi Rama kazao je povodom današnje zajedničke sjednice vlada Crne Gore i Albanije u Podgorici da su još jednom osjetili toplinu dobrodošlice i "afirmaciju bratstva između nas".
"Želim da ponovim ono što sam rekao tokom sjednice - Albanija i Crna Gora su više nego susjedi, rekao je Rama na zajedničkoj pres konferenciji sa crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem.
"Sastajemo se u izazovnom vremenu i za Evropu i naš region, i u tom kontekstu, osim direktnih izazova, značaj ovog bratstva i susjedstva se čini mnogo većim", rekao je Rama.
Podsjetio je da su on i Abazović zajedno posjetili Kijev i predsjednika te države Volodomira Zelenskog, i da su Crna Gora i Albanija od samog početka ruske agresije na strani Ukrajine. "Naša posjeta Kijevu i zajednička nastojanja u svim ovim frontovima predstavljaju bazu odnosima koji imaju potencijal da se još više osnaže", naveo je on.
Povezani članci
Prvi put se vidjelo, kako je rekao, da EU djeluje izvan svojih granica kako bi održala samit u Tirani, a da je u Crnoj Gori održan Savjet za stabilizaciju i pridruživanje. "Sve su ovo pozitivni aspekti, a brzina ka EU zavisi i od regionalne saradnje. S ove tačke gledišta, i Albanija i Crna Gora su potpuno posvećene".
Rama je zahvalio Abazoviću na angažovanju.
"Ujedno želim da se zahvalim što je izrazio želju da organizuje samit Otvorenog Balkana u junu ovdje u Crnoj Gori, uzimajući u obzir da će Berlinski proces imati svoj proces u Tirani početkom jeseni".
Rama je ocijenio da je Otvoreni Balkan, rekavši da se tu slaže sa Abazovićem, neophodan kako bi "zaživio ritam svega onoga što su vrijednosti i zahtjevi koji proističu iz Berlinskog procesa".
"I u narednom samitu, nakon što i ostali daju saglasnost, pozvaće se svi da budu dio. Dvije inicijative su komplementarne i jedna drugoj neophodne. Ne možemo biti zadovoljni samo sa vođstvom Berlinskog procesa, koji je balkanski proces, nego treba da stavimo snage na raspolaganje da zaživimo ideje koje su temelj Berlinskog procesa. Potpisivanjem današnjih sporazuma dali smo doprinos da određene ideje zažive", naveo je Rama.
Albanski premijer je kazao da će most na Bojani skratiti distancu između dvije države sa desetine kilometara na 300 metara.
"Projektnu ideju smo pokrili našim fondovima, dok ćemo izgradnju pokriti zajedničkim. U Crnoj Gori su veće plate, tako da ne ide da Albanija plati most, ako je platila već i projektnu ideju", dodao je Rama.
Rama je naveo da je počeo rad konzorcijuma Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vezano za Jadransko-jonski gasovod. "Taj projekat će se ubrzati ako postoji međudržavna saradnja", dodao je.
Kazao je i da je postignuta saglasnost da se unaprijedi saradnja "u oblasti apsorpcije fondova prekogranične saradnje." "Dogovorili smo se da unajmimo eksperte i sinhronizujemo djelovanja po pitanju željeznice i plavog koridora. Treba da definišemo koji su to koraci jasno definisani, kako bismo znali kako da apsorbujemo novac iz EU, pošto investitori pitaju kako će, na primjer, protok robe da teče i preko željezničke infrastrukture".
Bonus video:
