Skupština pustila Vladu da radi šta hoće

Besmislena je kontrola nad članovima izvršne vlasti kojima je uskraćeno povjerenje, kaže Boris Bogdanović. Napravljena ogromna šteta jer je izvršna vlast donosila mnoge ključne odluke, smatra Branko Radulović

54154 pregleda 30 komentar(a)
Održavanje premijerskog sata obaveza predviđena Poslovnikom Skupštine: sa ranije sjednice, Foto: Luka Zekovic
Održavanje premijerskog sata obaveza predviđena Poslovnikom Skupštine: sa ranije sjednice, Foto: Luka Zekovic

U Skupštini od kad je u avgustu izglasano nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića, nije održana sjednica na kojoj premijer i ministri odgovaraju na pitanja poslanika, iako izvršna vlast normalno funkcioniše i donosi bitne odluke.

Iz Skupštine su, odgovarajući na pitanja “Vijesti” rekli da je predsjednica parlamenta Danijela Đurović otvorila pitanje premijerskog sata i poslaničkih pitanja na Kolegijumu.

”Poslije izglasanog nepovjerenja 43. Vladi, predsjednica Skupštine Danijela Đurović je otvorila pomenuto pitanje na Kolegijumu predsjednice, ali većina šefova poslaničkih klubova nije bila za održavanje premijerskog sata i postavljanje poslaničkih pitanja predstavnicima Vlade u tehničkom mandatu”, kazali su iz Kabineta predsjednice Skupštine.

Dok iz Pokreta za promjene (PzP) kažu da je time obesmišljena kontrolna uloga parlamenta, u Demokratskoj Crnoj Gori smatraju da je besmislena kontrola Skupštine nad članovima Vlade kojima je uskratila povjerenje.

Na pitanja “Vijesti” nije odgovorio DF, GP URA, kao ni partije opozicije (DPS, SD, SDP, BS).

Poslovnikom Skupštine predviđeno je da poslanici pitanja premijeru i ministrima postavljaju na posebnoj sjednici Skupštine, koja se održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasjedanja. Posebnu sjednicu saziva predsjednik Skupštine, kao i redovnu, na predlog grupe poslanika ili Vlade, s tim što posebna sjednica može da se zakaže u roku kraćem od 15 dana.

Premijerski sat je posljednji put održan u julu 2022. godine. Vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu funkcioniše duplo duže nego u redovnom. Ona je izabrana u aprilu 2022. godine, a pala je u avgustu iste godine.

Šef Poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović “Vijestima” je rekao da je duboko razočaran činjenicom da su skoro godinu uskraćeni za najjači kontrolni mehanizam koji Skupština posjeduje, institut premijerskog sata i poslanička pitanja.

”Pokretali smo ovo pitanje, ali nije bilo podrške od pojedinih poslaničkih klubova”: Radulović
”Pokretali smo ovo pitanje, ali nije bilo podrške od pojedinih poslaničkih klubova”: Radulovićfoto: Boris Pejović

”To je bila obaveza zagarantovana Poslovnikom Skupštine i praksa u svim parlamentarnim demokratijama. Zato su predstavnici kluba DF-PZP na Kolegijumu predsjednice Skupštine više puta pokretali ovo pitanje, međutim, nažalost, nije bilo podrške od pojedinih poslaničkih klubova”, kazao je Radulović.

On je dodao da neće da komentariše iz kojih razloga je podrška izostala, ali upozorava da je napravljena ogromna šteta jer Vlada, koja je izgubila povjerenje, donosila mnogo ključnih odluka po budućnost Crne Gore, koje nijesu bile dovoljno transparentne, a ne djeluju optimalno, a sa druge strane mnoga pitanja koja je trebalo da budu prioritetna, nijesu pokrenuta.

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović za “Vijesti” je rekao da prilikom ispunjavanja svoje kontrolne funkcije nad radom vlade, parlament može odlučiti o prestanku mandata vlade i članova vlade.

”Dakle, parlament tokom vršenja svoje kontrolne uloge odlučuje da li će vladi nastaviti da daje povjerenje ili će to povjerenje uskratiti. Kao što znate, parlament je tokom vršenja svoje kontrolne uloge nad članovima vlade, utvrdio da 43. Vlada i njeni ministri, odnosno članovi Vlade nemaju povjerenje parlamenta. S tim u vezi potpuno je besmisleno da parlament vrši kontrolnu ulogu nad članovima Vlade kojima je uskratio povjerenje, kroz formu premijerskog sata i poslaničkih pitanja”, kazao je Bogdanović.

Parlament odlučuje o tome da li će Vladi nastaviti da daje povjerenje: Bogdanović
Parlament odlučuje o tome da li će Vladi nastaviti da daje povjerenje: Bogdanovićfoto: Boris Pejović

Da parlament ne želi da sluša šta ima da kaže premijer u tehničkom mandatu pokazala je sjednica 10. februara na kojoj je raspravljano o izmjenama i dopunama Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Abazović je želio da govori na sjednici, ali mu to nije omogućeno. Iz DF-a su tada kazali da ako mu se dozvoli da govori, oni neće dati kvorum za održavanje sjednice.

Ta sjednica je samo otvorena i data je pauza dok se ne unaprijedi tekst zakona za koji je formirana radna grupa.

“Neki se odgovori očekuju”

Branko Radulović smatra da se obesmišljava kontrolni mehanizam Skupštine

pozivanjem na to da je Vlada izgubila povjerenje, a zanemarujući činjenicu da je nastavila da donosi krupne odluke, jer Crna Gora mora da živi.

”Ako uzmemo u obzir i mnoge inicijative koja sam ja lično, a i naš klub stavljali u proceduru i više puta urgirali da se dobije mišljenje Vlade o tim inicijativama, što je izostalo, samo govori o tome da Vlada i Skupština ne djeluju koordinisano i da se neki odgovori očekuju”, kazao je Radulović.

Ističe da je klub PzP-a uvijek pokretao važne teme i vodio konstruktivan dijalog sa premijerima i ministrima i na taj način su dolazili do usaglašenih, optimalnih rešenja, što im je sada uskraćeno.

”Siguran sam da bi tranzicija bila kvalitetnija, uspostavljanje pravne države efikasnije, jačanje nezavisnih institucija i evropske integracije intenzivnije da se ovaj kontrolni mehanizam nad Vladom nastavio”, smatra on.

Bonus video: