Pokret Evropa sad: Po formiranju nove vlade, Socijalni savjet će pokrenuti reformu o skraćenju radnog vremena

"Nakon uspješne implementacije programa Evropa sad 1.0 i podizanja životnog standarda građana, kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet života zaposlenih Evropa sad 2.0 predlaže uvođenje sedmočasovnog radnog vremena"

20532 pregleda 499 reakcija 75 komentar(a)
Foto: Pokret Evropa sad
Foto: Pokret Evropa sad

Pokret Evropa sad saopštio je da će "odmah po formiranju nove Vlade, nakon izbora", skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati nedjeljno biti prva reforma koja će biti predložena Socijalnom savjetu.

Kako se navodi u saopštenju na Socijalnom savjetu, buduća vlada bi sa udruženjima sindikata, poslodavacima i državom razgovarala o svim benefitima reforme koja bi se "usvojlila na dobrit svih".

Lider Pokreta Evropa sam Milojko Spajić juče je najavio da će programom "Evropa sad 2.0" predložiti skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati, odnosno na sedmočasovno radno vrijeme.

"Nakon uspješne implementacije programa Evropa sad 1.0 i podizanja životnog standarda građana, kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet života zaposlenih Evropa sad 2.0 predlaže uvođenje sedmočasovnog radnog vremena. Naime, podaci nam govore da zaposleni u Crnoj Gori imaju jednu od najdužih radnih nedelja u Evropi i to u prosjeku preko 42 sata, što je više u odnosu na prosjek EU zemalja za čak 6 sati nedeljno. Prema podacima Eurostata za 2021. godinu zaposleni u zemljama EU u dobi od 20-64 godine radili su u prosjeku 36,4 sata nedeljno, a taj broj varira od 32,2 sata u Holandiji, 33,7 sati u Austriji do 40,1 sat u Grčkoj. Kada uzmemo u obzir kategoriju zaposlenih u privatnom ili javnom sektoru, a isključimo preduzetnike odnosno one koje ostvaraju dohodak od samostalne djelatnosti taj prosjek u EU je još niži i iznosi 35,6 sati nedeljno", navodi se u saopštenju PES-a.

Dodaju da brojne studije, istraživanja i probne primjene modela u praksi pokazuju višedimenzionalne benefete implementacije skraćenog radnog vremana.

"A koji se prije svega odnose na uspostavljanje balansa između poslovnog i privatnog života, pozitivan uticaj na zdravstveno stanje pojedinca i u krajnjem na smanjenje troškova javnog zdravlja, povećanje produktivnosti i efikasnosti, ali i rast profita poslodavaca. Predložena refroma u Crnoj Gori obuhvata sve sektore, uz uvažavanje i poseban tretman određenih sektora, ali i različitih kategorija zaposlenih i onih koji obavljaju samostalnu djelatnost. Kako je ovo tema koja je vezana direktno za sve socijane partnere, odmah po formiranju nove Vlade, nakon izbora, ovo će biti prva reforma koja će biti predložena Socijalnom savjetu na kojem bi zajednički udruženja sindikata, poslodavaca i države razgovarali i o svim benefitima ova reforme i usvojelili je na dobrit svih", navodi se u saopštenju Pokreta Evropa sad.

Bonus video: