U izvještaju američke nevladine organizacije Fridom haus o "Državama u tranziciji 2023", kada je u pitanju stanje demokratije, u Crnoj Gori je zabilježeno nazadovanje, prenosi Glas Amerike.
U izvještaju Fridom hausa se navodi da je politička polarizacija u Crnoj Gori, najviše oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela do pada dviju vlada. Kao dodatak tome, u skupštini su usvojeni zakoni koji podrivaju osnovna ljudska prava, dok Ustavni sud nema kvorum da razmatra sporne akte.
Ipak, nedavni poraz Mila Đukanovića, koji je vodio državu duže od tri decenije, u aprilu 2023. na predsjedničkim izborima budi nadu da će doći do smjene generacija, navodi Fridom haus.
Prema izvještaju Fridom hausa, Crna Gora se kao i prošle godine nalazi u kategoriji vlada u tranziciji ili hibridni režim.
Povezani članci
Aleksandra Karpi, ekspertkinja Fridom hausa, kazala je za Glas Amerike da je smjena generacija zasada, potencijal.
"Kažem potencijal, jer kao što znate, predsednička funkcija u Crnoj Gori nema mnogo nadležnosti. Mislim da će se biti jasnije kad se održe parlamentrarni izbori zakazani za jun, i kada vidimo kako će proći partija Evropa sad, ali i ostale političke opcije. Mislim da postoji pravi potencijal da se Crna Gora vrati na pravi put, ne samo u procesu reformi, već i ka EU, što će naravno biti ključno, da se pojačaju reforme i pokrene država napred od jedne jako teške godine", navela je Karpi.
A da li će smjena generacije biti dovoljna da se riješe pitanja političke polarizacije i nacionalnog identiteta, ne želi da spekuliše mnogo.
"Mislim da postoji potencijal u mlađim generacijama tokom vremena i da počinje da se nešto menja. I mislim da je ključno da se investira u te institucije, jer institucije imaju potencijal kada su izgrađene demokratski da budu ekstremno otporne. I ovo smo videli tokom ove godine kroz nacije u tranzitu da su demokratije uspele da opstanu kroz socijalne pritiske, ekonomske krize i čak u nekim slučajevima da zaštite najranjivije. Mislim da je je tu nova mlada i sveža generacija koja želi da investira više u demokratske i jake institucije i mislim da je tu šansa za uspjeh", navodi Karpi za Glas Amerike.
Vučić se održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu ličnost za domaću i regionalnu bezbjednost, koristeći razne krize koje je sam pravio
Srbija je ostala na istom nivou, a u izvještaju se navodi da se opozicija vratila u političku arenu, poslije bojkota 2020. godine, ali da su predsjedničke i parlamentarne izbore 2022. godine obilježile neregularnosti, rezultirajući pobjedom Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke.
Vučić se održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu ličnost za domaću i regionalnu bezbjednost, koristeći razne krize koje je sam pravio kako bi skretao pažnju sa toga što njegova vlada preuzima medije i ućutkuje kritičare iz civilnog društva, piše Fridom haus.
Organizacija takođe konstatuje da su u 2022. godini građani zemalja kandidata za EU generalno održali podršku za članstvo u EU, ali da su ostali skeptični prema tome da bi puno članstvo moglo da se dogodi uskoro.
Građani Srbije su izuzetak, sa velikom sumnjom u vezi sa koristima članstva u EU.
Karpi navodi da za ovakav skepticizam u Srbiji ima više faktora.
"Mislim da je najvažnije imati u vidu da je Srbija ono što nazivamo hibridni režim, tako da su to zemlje koje su između demokratije i autokratije, i to u posljednjih nekoliko godina. Srbija je u nekoliko indikatora pala, najviše zbog kontrole države. Moramo imatu na umu da srpski predsjednik Aleksandar Vučić drži kontrolu nad medijima i javnim narativom, što je najvjerovatnije ogroman faktor koji utiče na ovo razočaranje građana. Ali nije sve na Vučiću i na srpskoj vladi, mislim i da Evropska unija može da uradi više da pokaže koliko je koristan evropski proces za građane u svim zemljama kandidatima", navela je Karpi za Glas Amerike.
Šta će Srbiji donijeti protesti?
U izvještaju se pominje polarizacija u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Glas Amerike je pitao Karpi da li postoji bojazan od toga da dođe do polarizacije u Srbiji, pogotovo kada se u Srbiji održavaju protesti poslije dva masovna ubistva, a jedan od odgovora na to jeste poziv Vučića svojim pristalicama na skup.
"Za početak, želim da uputim saučešće onima koje je ova tragedija pogodila, osuđujemo sve vrste nasilja i mene je lično pogodila ova tragedija u regionu. Što se tiče polarizacije, to je trend koji vidimo širom Zapadnog Balkana, ali ga vidimo i širom EU, znate, u trenutnim članicama i širom centralne i istočne Evrope. Ne bih da spekulišem previše o rezultatu protesta i u kom će pravcu povesti zemlju, ali mislim da su vidljivi i da su brojniji nego išta što smo vidjeli u Beogradu u mnogo mnogo godina. I kao što ste naveli, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, pa čak i u Bosni, vidimo brzo mobilisanje civilnog društva, aktera, političkih partija, ali i građana na ulice. Nismo još vidjeli da to vodi, da tako kažemo do radikalnih promjena od statusa kvo, ali je svakako nešto što treba pratiti i može imati uticaja na odnose u društvu", navela je Karpi.
Basiner: U Srbiji se može vidjeti politička polarizacija
Jedan od političkih analitičara koji prati situaciju u regionu, stručnjak berlinskog nevladinog Savjeta za politiku demokratizacije Kurt Basiner, za Glas Amerike na bosanskom jeziku, navodi da se već sada u Srbiji može vidjeti politička polarizacija.
"Problem je što ne postoji političko sredstvo za one koji su bijesni, po mom mišljenju, opravdano, zbog reakcije Aleksandra Vučića i Ane Brnabić na dvije masovne pucnjave, možda bi tačnije bilo reći, nedostatkom reakcije. To se vidjelo i u svjedočenju zvaničnika Stejt departmenta u Senatu, zvučali su kao advokati odbrane Vučića", kaže Basiner.
Napet odnos Beograda i Prištine ne koristi nijednoj strani
Dugogodišnji napeti odnosi između Srbije i Kosova nastavili su da podrivaju demokratski napredak u obje zemlje, ali na različite načine, navodi se u izvještaju.
"Nevjerovatni napori kosovskog civilnog društva da napravi pozitivne promjene kada je u pitanju nasilje na rodnoj osnovi i etničke podjele, bili su su sjenci, jer je tokom cijele godine rasla stopa nasilja na sjeveru Kosova gdje su većinski Srbi, dok je srpska vlada nastavila da uticajem i aktivnostima podriva kosovsku vlast nad cijelom teritorijom", navodi se u izveštaju.
Takođe se dodaje da su pregovori između Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija bili bez učinka, i pored snažnih pokušaja američkih i evropskih zvaničnika da riješe dugotrajni spor oko suvereniteta Kosova. Širom Zapadnog Balkana, političke elite i diplomate isključivale su glasove civilnog društva i običnih građana, dopuštajući antidemokratskim i autoritarnim liderima da kontrolišu budućnost njihovih zemalja, navodi Fridom haus.
Karpi kaže da je dobro što se vidi da je rješavanje kosovskog pitanja "na radarima lidera i u SAD i u EU".
Ona obrazlaže i kako je Kosovo napredovalo na listi Fridom hausa, i šta bi se moglo učiniti u samom procesu pregovora, kako bi bi bilo opipljivih rezultata.
"Bili smo impresionirani civilnim društvom na Kosovu prošle godine, to je istorijski jako društvo sa priličnom podrškom, i mislim da smo ih vidjeli kako su stupili na scenu. Biće jako teško, rješavanje ove situacije sa Srbijom, i mislim da civilno društvo tu može da pomogne. Mislim da je fer kritikovati ovaj proces pregovaranja kao nešto što vode elite, znate, mi u stvari vidimo kako dva čovjeka vode ovaj proces, premijer Aljbin Kurti i predsjednik Aleksandar Vučić. Mislim da ima mnogo toga što EU može da uradi vodeći ovaj dijalog i da uvede glasove civilnog društva i isto kao perspektivu običnih građana, posebno sa sjevera Kosova, u proces pregovora i to bi napravilo dobar temelje za dublje demokratske reforme", navela je Karpi za Glas Amerike na srpskom jeziku.
Šta može da uradi međunarodna zajednica?
U izvještaju o "Državama u tranziciji 2023", Fridom haus zaključuje da građani zemalja koje su kandidati za EU generalno i dalje podržavaju članstvo u EU, ali imaju sumnje o tome kada će se to i dogoditi.
Čak i dugoročne nade su poprično skromne, za mnoge u regiji privlačnost ulaska u EU je više u individualnom napretku, pravu na putovanje, rad i studiranje u inostranstvu, drugim riječima da se napusti zemlja, prije nego da se misli o perspektivi demokratskog napretka u zemlji, prenosi izvještaj.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, OECD, petina populacije rođena na Zapadnom Balkanu, živi van zemlje, najviše u članicama OECD.
"Dopustiti ovim zemljama da pokleknu, ili još gore, sarađivati i pružati usluge nazadnim političarima, otvorilo bi novo polje za strane autoritarne sile da izazovu nestabilnost i dobiju uticaj, kao što to čini moskovska konstantna politička mreža uz širenje dezinformacija u susjedstvu. Evropska unija mora da promisli svoj pristup i da se ponovo uključi uz dobru volju, ali je i odgovornost na nacionalnim liderima da pruže demokratski napredak za kojim njihovi građani toliko žude", navodi se u izvještaju Fridom hausa.
Za razliku od Ukrajine, gde su očekivanja javnosti za ulazak u EU visoka, godine, pa čak i decenije čekanja ostavile su građane Zapadnog Balkana razočaranim u vezi sa mogućnošću skorijeg članstva.
Kao i ostali u hibridni režimi, narodi koji žive u zemljama koje nisu članice EU na Zapadnom Balkanu i dalje pružaju veliku podršku EU.
Za razliku od zemalja sa konsolidovanim autoritarnim režimom, brutalne taktike se manje pojavljuju u zemljama u Evropi i na Kavkazu koje su ocijenjene kao hibridni režimi, gdje neliberalni lideri nalaze suptilnije načine da štite svoje interese.
Kako se navodi u izvještaju Fridom hausa, vladajuće partije u Gruziji, Srbiji i Mađarskoj na primjer, pokušavaju da manipulišu biračkim tijelom, podrivaju podjelu vlasti i kriju svoje suštinski antidemokratske akcije iza poštovanja ustavnih i zakonskih procedura pro forme.
Kad je u pitanju neliberalni populizam, članice EU krenule su drugačijim putevima.
Autokratizacija Mađarske, koja je po padu odmah iza Rusije i Poljske, sa novom neliberalnom agendom, predstavlja izazov za demokratske standarde u Evropi.
U Poljskoj postoje znaci da bi opadanje moglo da uspori, i to što su glasači okrenuli leđa populistima, neliberalnim liderima Slovenije 2022. i Češke 2023. trebalo bi da posluži kao podsjetnik za demokratske autokorekcije.
Glas Amerike je pitao Aleksandru Karpi kako na Srbiju može da utiče tako nizak rejting susjedne Mađarske, pogotovo imajući u vidu bliske odnose predsjednika Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana.
"Ono što smo vidjeli posljednjih nekoliko godina je pad demokratije unutar EU, gdje Poljska, a posebno sada Mađarska imaju disperzivni uticaj širom Zapadnog Balkana i cijelog regiona koji mi pokrivamo. Znate, onda počne da se pomjera ljestvica o tome šta je prihvatljivo za demokratiju, kada znamo da mnogo ovog ponašanja nije prihvatljivo za demokratiju. I mislim da pogotovo urušavanje institucija koje sad vidimo i laganu eroziju demokratskih instiucija je direktno zasnovano na mađarskom i poljskom modelu. U nekim slučajevima, to počinje da se malo mijenja. Tako da, to jeste nešto oko čega se treba zabrinuti i da je to samo još jedan poziv na akciju za EU, ne samo da promisli kako približiti Zapadni Balkan i ostale države kandidate, nego da počisti stanje u svom domu i da prestane da dozvoljava opadanje demokratije u zemljama članicama", navodi Karpi za Glas Amerike.
Već devetnaestu godinu zaredom, demokratsko vladanje u opadanju u je cijelom regionu od centralne Evrope do centralne Azije.
Dok je Moskva u punoj invaziji na Ukrajinu, autokrate nastavljaju da udaraju na ostatke nezavisnosti medija, lokalnu vlast, a naročito na građansko društvo. Demokratija je u padu u 11 od 29 država u izvještaju, a sedam ih je napravilo poboljšanja.
Demokratske institucije su ostale jake u Ukrajini, ali su nastavile da opadaju u Rusiji, gdje izvještaj Fridom hausa bilježi najveći pad u istoriji pisanja ovih izvještaja. U Rusiji je od sedam glavnih indikatora, kod pet zabilježen pad.
Zaključci i preporuke
U zaključcima izvještaja o Ukrajini, navodi se da se "neka vrsta zapostavljanja i polumjera koje su karakterisale odnose EU sa Zapadnim Balkanom ne smiju da se ponove kada je u pitanju Ukrajina, kojoj će biti potrebna ogromna pomoć i podrška da bi sagradila uspješnu demokratiju nakon pobjede".
Takođe se navodi da su zemlje Zapadnog Balkana dugo čekale, dok su se lokalni lideri opirali demokratskim reformama, a zvaničnici EU nisu uspijevali da pokrenu proces unaprijed. Rezultat stagnacije je opadanje nade kod građana da će se nešto pobošljati i otvaranje mogućnosti za autoritarno miješanje. Kako bi se ovaj problem riješio, autori izvještaja savjetuju EU i vlade koje su zainteresovane da se više govori i konsultuje o reformama potrebnim za članstvo, kao da i se uključe i nevladin sektor i građani, da se u prvi plan stavi ekonomska integracija, uključujući bezvizni režim. Takođe preporučuju se inicijative za finansiranje projekata koji bi imali posljedice na svakodnevni život, a tiču se poboljšanja vladavine prava i borbe protiv sistemske korupcije. Navodi se i da vlade moraju da rade zajedno sa EU, kada su u pitanju sankcije, kako bi demonstrirale jasnu posvećenost demokratskim vrijednostima na Zapadnom Balkanu. Preporuka je i da se finansijski i na sve moguće načine pomogne aktivistima za ljudska prava i novinarima.
Bonus video:
