Od 15 izbornih lista koje će učestvovati na predstojećim parlamentarnim izborima 11. juna, jedino pokret “Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru” ima ženu na čelu liste - Dragicu Perović Ivanović.
Takođe, prva tri mjesta tog pokreta pokrivaju žene, koje i čine većinu na listi.
Najveći broj izbornih lista ispunjava samo minimalne uslove u pogledu primjene kvota za manje zastupljeni pol. Zakonom o izboru odbornika i poslanika su propisane kvote kojima je predviđeno da najmanje 30 procenata i jedno od četiri mjesta na izbornim listama pripadnu osobama manje zastupljenog pola.
Pored Perović Ivanović žene su najviše rangirane na listama Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, “Pravda za sve”- Vladimir Leposavić, SNP-Demosa, Preokreta - Srđan Perić, Pokreta za promjene, Evrope sad, koalicije “Za budućnost Crne Gore”, gdje su na trećim mestima.
Četvrte su na listama Narodne koalicije, Albanske alijanse, koalicije okupljene oko DPS-a, SDP-a, koalicije Demokrata i GP URA i Albanskog foruma.
Funkcionerka Pokreta za promjene Branka Bošnjak kazala je da je primijetila da je postavljanje žena na izborne liste u mnogim partijama “nužno zlo”.
“Da li je moglo biti više žena? Naravno, ali i to je proces. Nekako vjerujem da će se vremenom uvesti kvote i za vladu, što će biti vrlo važno. Mi imamo sad pozitivnu diskriminaciju što se tiče izbornih lista, ali u Vladi uvijek imate vrlo mali procent žena na ministarskim funkcijama. Mislim da to treba takođe da se uvede i da treba da postane normalno da se žene bave politikom”, kazala je Bošnjak.
Ona je kazala da na funkcijama nema dovoljan broj žena. “Negdje je to i do nas, ali mora država da stane iza toga i da učini sve mjere da imamo jednu reprezentativnost kakva postoji u društvu. Ako je nas više od 50 odsto, da bi društvo funkcionisalo, bilo stabilno i prosperitetno, treba da nas ima i na mjestima odlučivanja u tolikom broju”, kazala je Bošnjak.
Ona smatra da je brutalni govor mržnje koji je posljednjih godina bio usmjeren prema ženama u javnom životu, posebno u politici, deprimirao mnoge mlade osobe koje neće da se bave politikom.
Iz nevladinih organizacija Centar za ženska prava i Spektra su nedavno saopštili da je očigledno da bi bez postojanja kvota za manje zastupljeni pol procenat žena na partijskim listama bio još niži. Oni su ukazali na obavezu osnaživanja partijskih i zakonskih mehanizama za veće političko učešće žena”. Saopštili su da naročito treba povesti računa o zastupljenosti žena iz marginalizovanih grupa, uključujući Romkinje, žene sa invaliditetom, LBTQ žene, kao i druge čiji se glas nedovoljno čuje na javnoj i političkoj sceni.
O povećanju kvote za žene sa 30 na 40 odsto se dugo govori, ali ništa konkrento ne preduzima. I institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda preporučila je prošle godine Skupštini Crne Gore da u okviru Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva pristupi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, na način što na izbornoj listi mora biti najmanje 40 odsto žena, umjesto sadašnjih 30 odsto.
Anketa "Vijesti"
Bonus video:
