Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović će, nakon pobjede na predsjedničkim izborima, pokušati da izgladi odnose sa Rusijom i tako produži vlast i ojača pozicije u regionu. Nakon kratkotrajne polemike uoči ulaska u NATO, Đukanović će iskoristiti funkciju predsjednika države da bi pružio ruku Moskvi i očuvao poslovne veze najbližih saradnika sa ruskim tajkunima. Prostor za takav politički manevar mogao bi pronaći u sve slabijem interesovanju Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država za dešavanja na Zapadnom Balkanu.
To navode geopolitički analitičari, ističući da će Đukanović time nastaviti praksu ostalih balkanskih lidera koji balansiranjem između Istoka i Zapada pokušavaju da produže vijek svojim “autoritarnim režimima”.
Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac smatra da poslovni odnosi Đukanovićevog okruženja sa ruskim biznismenima nikad nisu ni bili poremećeni, bez obzira na političku konfrontaciju uoči učlanjenja u NATO.
“Suština je u tome da odnosi između kruga oko Đukanovića i kruga oko ruskih oligarha nikad nisu ni bili poremećeni. Kada kažem ruskih oligarha, onda tu podrazumijevam i zvaničnu administraciju Ruske Federacije. Neko je vrlo vješto fingirao međusobni sukob, uključujući i inscenirani državni udar, kako bi se od zapadnih administracija kupila milost za političko preživljavanje. Siguran sam da će Đukanović učiniti sve da i zvanično popravi odnose sa Ruskom Federacijom, jer nikako mu ne ide u prilog fingirana svađa jer se iz nje može izroditi i krupnija komplikacija po njega i njegov biznis”, smatra Grahovac. Nakon pobjede na predsjedničkim izborima Đukanović je za “RIA novosti” izjavio da je Crna Gora spremna za normalizaciju odnosa sa Rusijom, navodeći da je “što se njega lično tiče, priča o normalizaciji odnosa kucanje na otvorena vrata”. On je izrazio žaljenje što je posljednjih godina nepotrebno došlo do pogoršanja odnosa ove dvije zemlje.
“I to samo zato što je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti prije 12 godina, čemu je i rukovodstvo Rusije dalo veliki doprinos, vođena svojim interesima napravila strateški izbor za članstvo u NATO i EU. To su svakako od prvog dana znali i u Moskvi”, rekao je tada Đukanović.
Lider DPS-a je to poručio nakon predsjedničke kampanje u kojoj je protivkandidate iz opozicije optužio da rade za strane interese, aludirajući na njihove političke veze sa Moskvom. Sličnu retoriku koristio je nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, navodeći da Rusija “velikim novcem i tajnim kanalima pokušava da utiče na rezultate izbora u Crnoj Gori”. On je optužio čelnike Demokratskog fronta (DF) da su zajedno sa sradnicima iz Moskve pokušali da organizuju državni udar, zbog čega je protiv nekih od njih pokrenut sudski proces. Zvanična Moskva je istovremeno optuživala crnogorsku vlast da bez referenduma želi da uđe u NATO i optužila je za antirusku histeriju. Grahovac smatra da se radilo o fingiranom sukobu.
“Briselska i vašingtonska administracija su u potpunosti nadmudrene od strane ruske politike i njenih satelita, među kojima je i Đukanović. Fingirao se sukob sa Rusima, a prava istina je ono što njihov međusobni biznis održava. Odnosi će se i zvanično popraviti onog momenta kad Milan Roćen i Đukanović izađu u javnost sa nagovještajem popravljanja odnosa”, smatra Grahovac.
Dok je Đukanović veze Rusije i opozicije koristio u kampanjama za lokalne izbore, njegova, ali i Vlada Duška Markovića nastavile su otvoreno zatezanje odnosa sa Moskvom podržavajući sankcije EU Rusiji, ali i odlukom da protjeraju jednog ruskog diplomatu i oduzimanjem zvanja počasnom konzulu. Moskva je na te mjere odgovorila sankcijama Crnoj Gori i protjerivanjem jednog crnogorskog diplomate.
Stručnjak za politiku jugoistočne Evrope Jasmin Mujanović smatra da Đukanovićev poziv Moskvi nije iznenađenje. Nakon njegove pobjede 15. aprila, ruski predsjednik Vladimir Putin bio je među državnicima koji su mu čestitali.
“Isti čovjek koji je bio meta navodnog ruskog državnog udara i atentata u oktobru 2016. sada želi da zakopa sjekire. Niko ne treba da bude iznenađen. Banditi koji sačinjavaju vladajuće klase na Balkanu, koje su Brisel i Vašington toliko dugo mazili, podržavali i rehabilitovali naučili su da ne strahuju od bilo kakvih posljedica ili mišljenja dotadašnjih dobročinitelja”, kazao je Mujanović u autorskom tekstu za “Balkan insajt”.
Mujanović: Balkan gubi povjerenje u Zapad
Mujanović smatra da su vladajuće elite na Balkanu izgubile povjerenje u Zapad, nakon Bregzita, ruske aneksije Krima i pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD. Aludirajući na strategiju Brisela prema kojoj bi Crna Gora i Srbija mogle biti članice EU do 2025. godine, on je kazao da je novo interesovanje zapada za Balkan zapravo neiskreno.
“Istovremeno ruske kriminalne grupe organizuju turneje po regionu kao “boy bandovi” dok zbog saradnje Turske sa lokalnim vlastima i njihovim obavještajnim službama nestaju politički protivnici Redžepa Tajipa Erdogana. Sve se to dešava dok Brisel i Vašington ne pokazuju želju niti imaju na umu koherentnu strategiju za Zapadni Balkan, niti to zabrinjava autoritarne režime”, naveo je Mujanović za “Balkan insajt”.
Bonus video:
