Crna Gora može da se vrati na put reformi, ali je to više mogućnost nego realnost u ovom momentu, budući da se ne zna kako će izgledati nova vlada i ko će je i kako podržavati u Skupštini Crne Gore.
To je za “Vijesti” ocijenio novinar i analitičar Željko Pantelić, komentarišući da li je realno očekivati da se Crna Gora vrati na put reformi i do kraja godine počne zatvarati poglavlja sa Evropskom unijom (EU), kako očekuju zvaničnici.
“Imajući u vidu da je za imenovanja najviših pravosudnih organa i ustavne reforme - riječ je o ključnim uslovima da bi Crna Gora ubrzala proces evropskih integracija, potrebna kvalifikovana većina - tropetinska ili dvotrećinska, u parlamentu, šanse da Podgorica promijeni dinamiku pregovora sa EU postaju više teorijske, a manje praktične”, ocijenio je Pantelić.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je prije dva dana na konferenciji Centra za građansko obrazovanje “Osvrt na 11 godina napretka i izazova, kako oživjeti pregovore sa EU”, kazao da će novi saziv vlade najvjerovatnije biti verifikovan u drugoj polovini jula i da očekuje da se nađe konsenzus kada je u pitanju odabir pet važnih imenovanja u pravosuđu. Nakon toga će, kako je rekao, uslijediti pozitivan korak od EU. U pravosuđu treba da se imenuje još jedan sudija Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac u punom mandatu i da se kompletira Sudski savjet.
“To će omogućiti da do kraja godine počnemo zatvaranje dijela preostalih poglavlja, što će dati zamajac našem EU putu”, rekao je Milatović.
Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je na tom događaju poručila da se čini da je posljednjih godina izgubljen fokus kada su u pitanju reforme, da je potrebna snažna posvećenost reformama, ali da prije svega treba formirati stabilnu vladu. To su i nalazi iz novog non pejpera Evropske komisije.
Pantelić je ocijenio da se pobjednička partija na nedavno održanim izborima - Pokret Evropa sad (PES) i mandatar “in pectore” Milojko Spajić, nalaze u veoma neugodnoj poziciji.
“Vašington ne želi da vidi stranke sa srpskim predznakom, Novu srpsku demokratiju i Demokratsku narodnu partiju, u novoj vladi, jer ih smatra nepouzdanim partnerima zbog veza sa Moskvom. Spajić ne želi da uvrsti u koalicionu vladu Građanski pokret URA odlazećeg premijera Dritana Abazovića zbog ličnih sukoba. Ulazak Demokratske partije socijalista (DPS) u vlast ili spoljna podrška Spajićevoj vladi bi bilo političko samobistvo PES-a, pošto u DPS-u i dalje sve konce iz sjenke vuče bivši predsjednik Milo Đukanović”, istakao je Pantelić.
On je ocijenio da je jedina solucija koja ostaje na stolu formiranje izvršne vlasti sa Demokratama bivšeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića i strankama nacionalnih manjina. Problem te koalicije, kako navodi Pantelić, osim što bi bila izuzetno heterogena, jeste većina od samo jednog poslanika u crnogorskom parlamentu, te bi odnos bio 41:40.
Pantelić podsjeća da je podrška građana za ulazak Crne Gore u EU konstantno između 75 i 80 odsto, što znači da je to jedno od rijetkih pitanja oko kojeg u zemlji postoji prilično širok konsenzus. Zato bi, kako ocjenjuje, realizacija takozvane EU agende trebalo da bude ključni alat u formiranju nove vlade i stvaranje što jače parlamentarne većine, a ne želje pojedinih faktora ili lični animoziteti.
“Partije nacionalnih manjina treba da uđu u Vladu, štaviše one bi uvijek trebalo da budu dio svake vlade, ali neće biti dobro ako opstanak izvršne vlasti bude zavisio od glasova poslanika partija nacionalnih manjina jer su se one u prošlosti, nažalost, pokazale kao klijentelističke i oportunističke. Budući da ih vode isti ljudi, ništa nam ne garantuje da će se drugačije ponašati”, ocijenio je Pantelić.
Premijer u teničkom mandatu Dritan Abazović kazao je juče da Crna Gora kaska u Poglavlju 23 (pravosuđe i temeljna prava) zbog nedonošenja ključnih odluka u vezi sa pravosuđem, ali je kada su u pitanju borba protiv kriminala i korupcije, svaki segment u progresu.
Abazović je na sjednici Vlade komentarisao non pejper Evropske komisije u kome se navodi da je Crna Gora izgubila fokus na ključne reforme, posebno u oblasti vladavine prava.
Govoreći o poglavlju 23, rekao je da je tačno da Crna Gora kaska zbog nedonošenja ozbiljnih političkih odluka koje su vezane za pravosuđe, a koje su nadležnost Skupštine:
“Trebao nam je širi konsenzus, kojeg nijesmo pronašli, oko izbora sudija Ustavnog suda, Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu. Ali kada je u pitanju poglavlje 24 (pravda, sloboda, bezbjednost) – policijska saradnja sa međunarodnim organizacijama je tretirana kao odlična, a sa Europolom je prefektna”.
On je rekao da je u dokumentu EK posebno pohvaljeno suzbijanje šverca narkotika, kao i zapljena nelegalnih duvanskih proizvoda.
Bonus video:
