Bez obzira što pojedine partije nose hipoteku svog ranijeg djelovanja, a neke druge ne uživaju naklonost međunarodne zajednice, pravo da bude u vladi ima svako ko je na izborima dobio povjerenje građana i ko prihvata program i koncept budućeg kabineta.
To je za Vijesti ocijenio profesor političkih nauka na Univerzitetu Donja Gorica Predrag Zenović, analizirajući koji politički akteri bi potencijalno mogli da čine novu izvršnu vlast, o čijem stvaranju se pregovara. Razgovore, neformalne i formalne, već mjesec i po vodi Pokret Evropa sad (PES), ali se još ne zna s kim bi mogli da naprave vladu.
Iako su doskora u javnosti veće šanse davane aranžmanu bez koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), nezadovoljstvo Bošnjačke stranke (BS) ponuđenim mjestima u vlasti otvorilo je opciju potencijalnog savezništva sa ZBCG. Međutim, još nema nagovještaja da li će ga biti.
Jedna od prepreka tome moglo bi da bude insistiranje Ambasade SAD-a da im ZBCG nije partner, te prekjučerašnja poruka da se “raduju saradnji s vladom čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države...”.
Na tu kartu igra BS, čiji je lider Ervin Ibrahimović juče u Podgorici razgovarao s predstavnicima država Kvinte i ambasadorkom EU. Susret je, kako su Vijestima rekli diplomatski izvori, inicirao Ibrahimović, a iz BS-a su saopštili da je na sastanku “istaknuto da je za Crnu Goru važno da što prije dobije vladu jasne evroatlantske orijentacije, potpuno i nedvosmisleno posvećenu poštovanju vrijednosti na kojima su utemeljeni EU i NATO”.
Predrag Zenović kaže da je u javnosti stvorena “slika dihotomije” u kojoj se bira između BS-a i ZBCG, koalicije koju čini dio partija doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF). Navodi da je BS ostvario zavidan izborni rezultat (šest poslaničkih mandata), da je u više navrata učestvovao u vlasti, ali da su “decenijski dobri odnosi s Demokratskom partijom socijalista (DPS)” i manjak kritičnosti prema tromom evropskom putu vlade u kojoj su učestvovali”, njihova hipoteka u pregovorima.
BS je, kao dugogodišnji saveznik DPS-a, prepoznat kao klijentelistička partija, za čije se pojedine funkcionere vezuju neke afere.
PES je Ibrahimovićevoj stranci ponudio u neformalnim pregovorima poziciju vicepremijera za evropsku i spoljnu politiku, ministarstvo saobraćaja i infrastrukture, te resore prosvjete, poljoprivrede i dijaspore, ali je ona to odbila, smatrajući da joj, shodno rezultatu izbora, pripada više.
Oni, prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, smatraju da su Demokrate, koje imaju jednog poslanika više od njih, dobile veći “kolač vlasti” jer je načelno dogovoreno da im, uz četiri ministarstva i jedno vicepremijersko mjesto, pripadne i pozicija šefa parlamenta. U BS-u misle da ta funkcija vrijedi kao dva resora, i da stoga oni treba do dobiju još mjesta u vlasti.
Kad je riječ o ZBCG, Zenović podsjeća da ona nije dala ministre iz svojih redova nakon smjene vlasti 2020. godine, kad su bili najjači dio skupštinske većine, premda, dodaje, vrše vlast u važnim državnim sektorima. Kaže da se u njihovom slučaju koristi “argument nenaklonosti zapadnih partnera”, što je, podvlači, neprimjereno za jednu suverenu i staru evropsku državu, i nije u demokratskom duhu, ali ni zapadnoevropskom prosvjetiteljskom duhu slobode mišljenja i uvjerenja.
Iz ZBCG su ćutanjem ispratili posljednju poruku iz Ambasade SAD-a, iako su ranije u sličnim prilikama znali da optuže tu države za miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore. Iz te koalicije Vijestima nisu odgovorili kako gledaju na stav ambasade i smatraju li da je on uperen protiv njihovog učešća u vlasti.
Zenović naglašava da bi svaki konstituent buduće vlade trebalo da, prihvatanjem predloženog programskog okvira, ne radi ništa suprotno, i da radi isključivo u korist “evroatlantske spoljnopolitičke platforme buduće vlade, jer je ona postala neodvojivi element nacionalnog interesa Crne Gore”.
“Evropske integracije su, bez ostatka, jedna od rijetkih tačaka našeg društvenog i političkog konsenzusa. One podrazumijevaju transformaciju i evropeizaciju države i društva, borbu protiv korupcije i kriminala, departizaciju i reformu državne uprave, slobodu medija, ljudska i manjinska prava, i na mandataru je da procijeni ko mu na tom zacrtanom putu može biti efikasniji partner”, poručuje sagovornik.
PES je, osim sa ZBCG i BS-om, razgovarao i s predstavnicima Demokrata, koalicije Socijalističke narodne partije (SNP) i Demosa, te funkcionerima Albanskog foruma, Albanske alijanse i Hrvatske građanske inicijative (HGI).
Svi ti politički akteri načelno su (uz neke dopune) prihvatili predlog principa PES-a o formiranju vlade, u kom se zagovara stvaranje kabineta proporcionalno izbornom rezultatu, sprovođenje ekonomskog programa Evropa sad 2.0, jednake šanse prilikom izbora na funkcije...
Zenović: PES traži široku podršku
Zenović ocjenjuje da je pregovaračka taktika PES-a da se ide ka širem koalicionom bloku koji ima za cilj stabilnu većinu, bez mogućnosti da neki njen segment blokira ili ucjenjuje opstanak vlade.
“Ali i odblokiranje procesa imenovanja značajnih pravosudnih funkcija, kao preduslova za evropske integracije. To je lekcija demokratskog iskustva poslije 2020: vlada je nosilac unutrašnje i spoljne politike, ali su njeni izgledi da djeluje bez skupštinske podrške ograničeni i pod stalnom sjenkom demokratske nelegitimnosti”, objašnjava sagovornik.
On kaže da je prvo i ključno pitanje programskog usmjerenja vlade, političkih principa i vrijednosti, ali i, kako navodi, pogleda na budućnost političke zajednice Crne Gore.
“PES je već dao skicu tog vrijednosno-programskog okvira na kom bi se temeljio rad vlade, i nema sumnje da je dobio legitimitet građana da taj okvir definiše. PES-u je politički u interesu da bude dosljedan tom okviru, jer nakon svakog rasta podrške i osvajanja vlasti horizonte očekivanja rađana obično zamijene nepovjerenje i razočaranje”, naglašava Zenović.
ZBCG tražio pet resora, da im se ostave pozicije” po dubini”...
Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić razgovarao je juče o formiranju vlade s funkcionerima koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem, i njih dvojica su tom prilikom tražili za ZBCG potpredsjedničko mjesto u vladi, pet resora, poziciju šefa Skupštine i da im ostanu sva mjesta "po dubini" - saznaju Vijesti iz više izvora.
Od tih pet resora u izvršnoj vlasti, ZBCG očekuje dva ključna - saobraćaj i energetiku, rekao je jedan od izvora.
Iako je koalicija ZBCG ranije kazala da ne traže sektor bezbjednosti, pozicija predsjednika Skupštine sa sobom nosi članstvo u tijelima koje čine dio bezbjednosnog sektora, i omogućava pristup tajnim podacima.
Knežević je sinoć saopštio da su na sastanku bile i Demokrate.
"Javnosti i istine radi, na današnjem sastanku s PES-om i DCG tražili smo trostruko manje nego što nam pripada: predsjednika Skupštine i dva ministarstva. Na poniženja nećemo pristati...", poručio je on.
PES je, prema informacijama Vijesti, koaliciji ZBCG ponudio mjesto potpredsjednika vlade, tri resora, dva mjesta potpredsjednika Skupstine i pozicije "po dubini".
Prema informacijama Vijesti, pojedini diplomatski predstavnici iskazali su prethodnih dana otvoreno očekivanje da će biti postignut dogovor o formranju vlade, u kojoj, kako su rekli, ne bi bilo dobro da se nađu stranke koje čine ZBCG (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija).
U dijelu PES-a su u tom smislu razumijeli i jučerašnji sastanak predstavnika Bošnjačke stranke (BS) s diplomatama Kvinte, rekao je Vijestima nezvanično jedan od funkcionera PES-a.
Zašto je bitna pozicija šefa Skupštine
Predsjednik najvišeg zakonodavnog doma član je Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore koji, između ostalog, donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore (VCG), analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, postavlja, unapređuje i razrješava oficire VCG, predlaže upotrebu vojske u međunarodnim snagama... To znači da on ima uvid u tajne podatke, uključujući i one koji dolaze od međunarodnih partnera - prvenstveno NATO-a.
Članovi Savjeta su i predsjednik Crne Gore i premijer. Šef države je predsjednik tog tijela.
Koalicija ZBCG, koju čini dio partija doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF), upravljala je Skupštinom od februara do aprila prošle godine, kad je, nakon smjene Alekse Bečića (Demokrate) s pozicije šefa parlamenta, predsjedavanje preuzeo tadašnji potpredsjednik zakonodavnog doma Strahinja Bulajić.
On je tako postao i član Savjeta, pa je početkom marta prošle godine napustio sjednicu tog tijela na čijem dnevnom redu je bio predlog Ministarstva odbrane o upućivanju pripadnika VCG u sastavu snaga Sjeveroatlantskog saveza za sprovođenje aktivnosti odgovora na krize. Bulajić je tada saopštio da je odbio da pošalje vojnike van granica Crne Gore, a pojedini funkcioneri DF-a su govorili da je odbio da ih pošalje u Ukrajinu.
Iz kabineta tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića i premijera Zdravka Krivokapića demantovali su da je trebalo da se odlučuje o slanju vojnika u Ukrajinu, navodeći da to nije bila ni tačka dnevnog reda i da takvu odluku Savjet ne može donijeti bez rasprave i potvrde parlamenta. Iz Ministarstva odbrane tada su saopštili da taj resor i VCG nikada nisu razmatrali, niti predložili Savjetu upućivanje vojnika u krizna područja, pa ni u Ukrajinu.
Nakon Bulajića, na mjesto šefa parlamenta izabrana je Danijela Đurović, koja je došla na tu funkciju iz Socijalističke narodne partije (SNP). Dio stranaka protivio se njenom izboru, poručujući da nije dobro u Savjet dođe kadar partije koja nije podržavala ulazak Crne Gore u NATO.
Đurović, međutim, nije blokirala rad tog tijela, a u jednom intervjuu je kazala da SNP (sada njena bivša partija) pitanje članstva Crne Gore u NATO-u smatra zatvorenim i da apsolutno nema bojazni da će ona učiniti nešto što bi bilo u suprotnosti s obavezama koje Crna Gora ima kao članica Alijanse i država kandidat EU.
Bonus video:
