Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić razgovarao je juče o formiranju vlade s funkcionerima koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem, i njih dvojica su tom prilikom tražili za ZBCG potpredsjedničko mjesto u vladi, pet resora, poziciju šefa Skupštine i da im ostanu sva mjesta "po dubini" - saznaju "Vijesti" iz više izvora.
Od tih pet resora u izvršnoj vlasti, ZBCG očekuje dva ključna - saobraćaj i energetiku, rekao je jedan od izvora.
Iako je koalicija ZBCG ranije kazala da ne traže sektor bezbjednosti, pozicija predsjednika Skupštine sa sobom nosi članstvo u tijelima koje čine dio bezbjednosnog sektora, i omogućava pristup tajnim podacima.
Knežević je sinoć saopštio da su na sastanku bile i Demokrate.
"Javnosti i istine radi, na današnjem sastanku s PES-om i DCG tražili smo trostruko manje nego što nam pripada: predsjednika Skupštine i dva ministarstva. Na poniženja nećemo pristati...", poručio je on.
PES je, prema informacijama "Vijesti", koaliciji ZBCG ponudio mjesto potpredsjednika vlade, tri resora, dva mjesta potpredsjednika Skupstine i pozicije "po dubini".
Prema informacijama "Vijesti", pojedini diplomatski predstavnici iskazali su prethodnih dana otvoreno očekivanje da će biti postignut dogovor o formiranju vlade, u kojoj, kako su rekli, ne bi bilo dobro da se nađu stranke koje čine ZBCG (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija).
U dijelu PES-a su u tom smislu razumijeli i jučerašnji sastanak predstavnika Bošnjačke stranke (BS) s diplomatama Kvinte, rekao je "Vijestima" nezvanično jedan od funkcionera PES-a.
NE PROPUSTITE
Zašto je bitna pozicija šefa Skupštine
Predsjednik najvišeg zakonodavnog doma član je Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore koji, između ostalog, donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore (VCG), analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, postavlja, unapređuje i razrješava oficire VCG, predlaže upotrebu vojske u međunarodnim snagama... To znači da on ima uvid u tajne podatke, uključujući i one koji dolaze od međunarodnih partnera - prvenstveno NATO-a.
Članovi Savjeta su i predsjednik Crne Gore i premijer. Šef države je predsjednik tog tijela.
Koalicija ZBCG, koju čini dio partija doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF), upravljala je Skupštinom od februara do aprila prošle godine, kad je, nakon smjene Alekse Bečića (Demokrate) s pozicije šefa parlamenta, predsjedavanje preuzeo tadašnji potpredsjednik zakonodavnog doma Strahinja Bulajić.
On je tako postao i član Savjeta, pa je početkom marta prošle godine napustio sjednicu tog tijela na čijem dnevnom redu je bio predlog Ministarstva odbrane o upućivanju pripadnika VCG u sastavu snaga Sjevenroatlantskog saveza za sprovođenje aktivnosti odgovora na krize. Bulajić je tada saopštio da je odbio da pošalje vojnike van granica Crne Gore, a pojedini funkcioneri DF-a su govorili da je odbio da ih pošalje u Ukrajinu.
Iz kabineta tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića i premijera Zdravka Krivokapića demantovali su da je trebalo da se odlučuje o slanju vojnika u Ukrajinu, navodeći da to nije bila ni tačka dnevnog reda i da takvu odluku Savjet ne može donijeti bez rasprave i potvrde parlamenta. Iz Ministarstva odbrane tada su saopštili da taj resor i VCG nikada nisu razmatrali, niti predložili Savjetu upućivanje vojnika u krizna područja, pa ni u Ukrajinu.
Nakon Bulajića, na mjesto šefa parlamenta izabrana je Danijela Đurović, koja je došla na tu funkciju iz Socijalističke narodne partije (SNP). Dio stranaka protivio se njenom izboru, poručujući da nije dobro u Savjet dođe kadar partije koja nije podržavala ulazak Crne Gore u NATO.
Đurović, međutim, nije blokirala rad tog tijela, a u jednom intervjuu je kazala da SNP (sada njena bivša partija) pitanje članstva Crne Gore u NATO-u smatra zatvorenim i da apsolutno nema bojazni da će ona učiniti nešto što bi bilo u suprotnosti s obavezama koje Crna Gora ima kao članica Alijanse i država kandidat EU.
Bonus video:
