Kos o intencijama ASK: Agencija ne može biti iznad suda

Pravna sigurnost građana obezbjeđuje se u sudovima, čije odluke svako treba da poštuje, pa i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

To je ocijenio stručnjak za borbu protiv korupcije Drago Kos, komentarišući prošlonedjeljno mišljenje ASK-a da upućivanje tužilaca na ispomoć u Specijalno državno tužilaštvo (SDT) predstavlja visok korupcijski rizik, iako je Viši sud u Podgorici u februaru odbacio slične tvrdnje.

Sud je to učinio u slučaju optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koju je vijeće Višeg suda potvrdilo, ocijenivši da su “neosnovane primjedbe njihove stručne odbrane i u dijelu koji se odnosi na radno iskustvo i ovlašćenja za zastupanje upućenog državnog tužioca koji je podigao i potpisao optužnicu”.

Kos je kazao Vijestima da mu je čudno što se ASK upustio u nešto o čemu se sud odredio, dodajući da misli da to nije dobra odluka jer su sudovi iznad Agencije.

“Ne možemo sad okrenuti ogledalo i reći da će ASK odjednom početi da razmatra rješenja sudova. Međutim, ono što me je više začudilo je pitanje gdje je ASK pronašao rizik za korupciju. Da je neki zakon usklađen s nečim ili ne, da je dobar ili ne - čak ni to nije sigurno u ovom pitanju. Ja se nikad, kao (bivši) predsjednik slovenačke Komisije za sprečavanje korupcije, ne bih usudio da usvojim neko mišljenje u ovakvom predmetu, pogotovo u ovakvim uslovima, kad su u toku krivični postupci prema nekim ljudima”, istakao je on.

Iako se tužioci šalju u SDT još od 2015. godine, ASK je tek sada otvorio to pitanje, navodeći, između ostalog, da pojedini tužioci nemaju deset godina prakse koju zahtijeva rad u SDT-u. Kako su Vijesti juče objavile, iz ASK-a listu nisu odgovorili koji su im motivi da se sad bave ovom temom. Saopštili su da se rukovode brigom za javni interes i dužnošću da djeluju na snaženju vladavine prava, te da su jedini pozvani da ukažu na korupcijske rizike u propisima i upozore na posljedice koje iz toga mogu proisteći.

Kos objašnjava da ASK može da se oglasi svaki put kad postoji stvarni rizik za korupciju ili korupcija, ali naglašava da treba imati u vidu da je pravna sigurnost građana najvažnija i da se ona postiže u sudovima. To bi, kaže, svako trebalo da poštuje.

“Imali smo u Sloveniji slučajeva gdje smo bili i te kako nezadovoljni time što su radili sudovi, ali za to postoji sistem u sudskoj grani vlasti. Ona treba da rješava takve probleme, osim ako dođe do eklatantnih slučajeva korupcije. To ovdje nije slučaj... Krajna linija prava zastupljena je preko sudova, i to treba da se poštuje. Sudovi treba da rješavaju probleme koji nastaju na relaciji tužilaštvo - sud, ili između samih sudova. Ne vidim nikakvu korupciju u ovom slučaju, niti rizik korupcije. Čudna odluka Agencije...”, naglašava Kos.

Nema potrebe ograničavati nadležnosti Agencije, treba znati samo to što smo nekad naučili... Dešavalo se i u mnogo boljim zemljama od naših da su neki zakoni neusklađeni, ali nikome zbog toga nije padalo na pamet da lupa po zvonu koje se zove ‘rizik od korupcije’”, napominje Kos

Potez ASK-a kritikovali su pojedini pravnici i neki članovi Tužilačkog savjeta (TS), ocjenjujući da Agencija uporno izlazi iz svojih nadležnosti, i da njena odluka predstavlja pokušaj da se umiješa u aktuelne sudske postupke. Navode da je ASK donio “sporno mišljenje”, koje, tvrde, nema ni teorijske veze s korupcijom, u trenutku kada SDT pokreće neke od najvećih slučajeva iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala. Iz TS-a su poručili da je neupitna zakonitost i opravdanost odluka o upućivanja državnih tužilaca u SDT.

Upitan da li bi zakonom trebalo dodatno precizirati nadležnosti ASK-a, da se ne bi ponavljali slični slučajevi, Kos odgovara da ne vidi zašto bi u zakonu pisalo “nešto što treba da zna svaki pravnik koji je završio fakultet” - da se prava sigurnost obezbjeđuje u sudovima, i da i ASK treba da poštuje njihove odluke.

“Znam, to se nekad radi stisnutih zuba, to se meni dešavalo, ali tako je u svakom uređenom sistemu. Sudovi su ti koji rješavaju pravna pitanja. Tačka. Nema potrebe ograničavati nadležnosti Agencije, treba znati samo to što smo nekad naučili... Dešavalo se i u mnogo boljim zemljama od naših da su neki zakoni neusklađeni, ali nikome zbog toga nije padalo na pamet da lupa po zvonu koje se zove ‘rizik od korupcije’”, poručuje sagovornik.

U SDT je od 2015. upućeno više tužilaca. Između ostalog, Saša Čađenović (koji je optužen da je dio kriminalne grupe), Lidija Mitrović, Vukas Radonjić, Jelena Protić, Maja Janković... Sve to na osnovu odluke TS-a i odredbe Zakona o SDT-u da to tijelo može na zahtjev glavnog specijalnog tužioca (GST), na određeno vrijeme, uputiti u SDT državnog tužioca radi “obavljanja poslova hitne prirode ili povećanog obima posla”.

Iz ASK-a su u mišljenju preporučili da, radi očuvanja pravne sigurnosti, sve radnje tužilaca koji su poslati na ispomoć treba da budu odobrene i potpisane od GST-a Vladimira Novovića, jer je TS odlučivao na njegov zahtjev.