Milatović: Crna Gora preduzela niz koraka na konsolidaciji okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja

Članice UN potvrdile predanost ciljevima održivog razvoja. Sedamnaest ciljeva uglavnom je namijenjeno iskorjenjivanju gladi i ekstremnog siromaštva do 2030. Ciljevi su postavljeni 2015. godine

10870 pregleda 2 komentar(a)
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govori na Samitu o ciljevima održivog razvoja UN, Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govori na Samitu o ciljevima održivog razvoja UN, Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore
Ažurirano: 19.09.2023. 08:07h

Članice Ujedinjenih nacija - 193 zemlje, usvojile su deklaraciju kojom potvrđuju predanost ciljevima održivog razvoja. Tekst je jednoglasno usvojen dan prije početka rasprave u Generalnoj skupštini UN, na kojoj će govoriti lideri iz cijelog svijeta.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je naša država preduzela niz koraka na konsolidaciji svog nacionalnog, institucionalnog i strateškog okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja (COR).

On je, pod okriljem Generalne skupštine UN, govorio na liderskom dijalogu "Jačanje integrisanih javnih politika i institucija za dostizanje ciljeva održivog razvoja“ u okviru političkog foruma visokog nivoa - SDG Samita u Njujorku.

Milatović COR
foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Milatović je kazao da je počastvovan što učestvuje u tom važnom dijalogu, na kojem se okupljaju lideri iz cijelog svijeta kako bi razgovarali i osmislili strategiju na temu jačanja integrisanih javnih politika i institucija za dostizanje Ciljeva održivog razvoja.

„Crna Gora je preduzela niz koraka na konsolidaciji svog nacionalnog, institucionalnog i strateškog okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja. Nastojanja da se elementi politike održivosti uvedu u nacionalni okvir evidentna su u Crnoj Gori od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine, kao i integrisanja ove odredbe u Ustav iz 1992. godine. Ovim aktom Crna Gora je postala prva zemlja koja je ustavom priznata kao ekološka sa zadatkom da ovu ideju prenese u sve politike koje se kreiraju na nacionalnom nivou“, poručio je Milatović, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika.

Dodao je da je Crna Gora tokom godina kreirala svoj strateški okvir kroz nekoliko važnih dokumenata koji su oblikovali sve aktivnosti u toj oblasti.

„Posebno važna reforma fiskalne politike i tržišta rada, koju je Vlada sprovela prije dvije godine, rezultirala je povećanjem minimalne zarade i minimalne penzije, čime je omogućeno smanjenje siromaštva u zemlji. Uslijedile su i druge reforme socijalnog osiguranja, uključujući obezbjeđivanje besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola, kao i dječjih dodataka za svu djecu mlađu od 18 godina. Još jedan veliki korak ka jačanju finansijskih mehanizama koji ima za cilj da podrži COR bilo je uspostavljanje Fonda za ubrzani razvoj. Ovaj Fond je zamišljen tako da bude važan alat za finansiranje i implementaciju politika i projekata COR “, rekao je Milatović.

Posebno je istakao važnost usmjeravanja pažnje na "nevjerovatan potencijal za saradnju i podršku" koji postoji u okviru civilnog društva, akademske i naučne zajednice.

On je zaključio da se uvijek mora imati na umu da postizanje COR zahtijeva cjelovit pristup koji uzima u obzir jedinstvene okolnosti, prednosti, ali i izazove u društvu, te da je naša obaveza da na njih odgovorimo.

Iskorjenjivanje gladi i ekstremnog siromaštva

Grupa država predvođenih Rusijom prijetila je da će blokirati deklaraciju, ali na kraju nije. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da bi deklaracija od danas mogla biti ključna za ubrzavanje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, prenosi Hina.

Deklaracija uključuje obavezu finansiranja zemalja u razvoju i jasnu podršku paketu podsticaja za realizaciju ciljeva od najmanje 500 milijardi dolara godišnje.

Sedamnaest ciljeva održivog razvoja uglavnom je namijenjeno iskorjenjivanju gladi i ekstremnog siromaštva do 2030. Ciljevi su postavljeni 2015.

Međutim, pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i dužnička kriza u siromašnim zemljama unazadili su njihovo ostvarivanje.

Prema Ujedinjenim nacijama, ako se stvari ne promijene, 575 miliona ljudi i dalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu, a više od 600 miliona će biti gladno 2030.

Bonus video: