Da nađemo većinu, pa ćemo ostalo

Kad se sporazum utvrdi, stvoriće se osnova za postizanje konsenzusa o liderima ključnih institucija, uključujući i o predsjedniku Skupštine, kaže Boris Bogdanović

36571 pregleda 137 reakcija 107 komentar(a)
Zna se red koraka: Bogdanović, Foto: BORIS PEJOVIC
Zna se red koraka: Bogdanović, Foto: BORIS PEJOVIC

Iako je mandatar Milojko Spajić saopštio da je njegov Pokret Evropa sad (PES) počeo da prikuplja potpise podrške lideru Demokrata Aleksi Bečiću za kandidaturu za predsjednika parlamenta, iz te partije poručuju da se prije izbora šefa Skupštine mora formirati parlamentarna većina i sklopiti sporazum o vršenju vlasti.

Poslanik Demokrata i generalni sekretar partije Boris Bogdanović, kazao je Vijestima da se toj stranci ne može pripisati odgovornost za to što nema deblokade parlamenta. Navodi da ne bi bilo politički pragmatično očekivati da jedna većina konstituiše zakonodavnu, a druga izvršnu vlast, i da bi takav aranžman predstavljao “sjeme buduće nestabilnosti” i da bi mogao dovesti do blokade rada izvršne vlasti i prije njenog formalnog izbora.

“... Da bi se izabrao predsjednik Skupštine, prije svega mora se formirati parlamentarna većina koja će toj osobi i ukazati povjerenje, kao i dati podršku za kabinet mandatara, odnosno za izbor nove vlade”, istakao je on.

Bogdanović objašnjava da odsustvo konsenzusa o izboru vlade predstavlja odsustvo konsenzusa o konstituisanju zakonodavne vlasti, čemu, kaže, mora prethoditi sporazum o vršenju vlasti.

“Sporazum nije samo dokument. On je temeljna povelja koja usmjerava kako će se vlast vršiti i koji pravci će biti prioritetni. Kad se ovaj sporazum utvrdi, stvoriće se osnova za postizanje konsenzusa o liderima ključnih institucija, uključujući i o predsjedniku Skupštine”, naglašava on.

Spajić je u ponedjeljak veče, nakon sastanka s predsjednikom države i partijskim kolegom Jakovom Milatovićem, rekao da je otpočelo prikupljanje potpisa za Bečića, kao i da je optimista da će vlada biti formirana.

Iako je prije mjesec tvrdio da ima većinu za izbor vlasti, Spajiću je podrška počela da se osipa nakon što je odlučio da vladu pravi bez koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), a s bivšim saveznicima DPS-a. Zbog toga je izgubio podršku i nekih poslanika PES-a, pa je nejasno da li ima većinu od najmanje 41 poslanika za izbor vlade i šefa parlamenta.

Iz Demokrata su ranije poručili da nikad ne bi dozvolili da Bečića na bilo koju poziciju biraju kadrovi s liste DPS-a ili Socijaldemokrata (SD). Ta poruka je uslijedila nedugo nakon što je Spajić najavio da računa i na podršku lidera Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmeda Zenke, koji je bio na listi DPS-a.

Lider Albanske alternative (AA) Nik Đeljošaj, rekao je Vijestima da bi, ako nema dogovora o većini koja bi formirala vladu, bilo elementarno odgovorno da se sve partije usaglase da jedan poslanik rukovodi Skupštinom do izbora vlasti.

“Pa da se onda taj, ko god bude, obaveže da podnese ostavku ako on ne bude izbor većine koja se formira. Ako ni za to nemamo političke zrelosti, onda nam niko ne može pomoći”, istakao je.

Partije da dogovore da jedan poslanik rukovodi Skupštinom do izbora vlasti: Đeljošaj
Partije da dogovore da jedan poslanik rukovodi Skupštinom do izbora vlasti: Đeljošajfoto: Boris Pejović

Đeljošaj, čija je partija dio koalicije Albanski forum, navodi da dogovora o čelniku zakonodavnog doma nema zbog “političke trgovine, političkog slijepila i pohlepe”.

Na pitanje da li je od toga čijim će glasovima budući predsjednik Skupštine biti izabran, važnije da on uopšte bude izabran, sagovornik odgovara da je glas svakog poslanika legitiman.

“U pitanju je nezrela politika, ali i nepoštovanje građana... Svaki poslanik je legitiman i predstavlja građane. Ne možete poslaniku dozvoliti ili zabraniti da glasa za vas... To se može samo u Crnoj Gori, i zbog toga smo tu gdje smo”, konstatuje Đeljošaj.

On poručuje da Albanski forum ne osjeća odgovornost za to što nema dogovora o izboru prvog čovjeka parlamenta.

“Jer smo bili spremni za svako rješenje problema. Za zabrinutost je da dio političke klasa nema veću odgovornost prema državi i prema tome što parlament nije funkcionalan”, dodaje Đeljošaj.

Novi saziv Skupštine konstituisan je 27. jula, ali ona ne može da donosi odluke jer nema šefa. Zbog toga je na čekanju usvajanje brojnih važnih akata, koji bi mogli da riješe probleme građana a polako cure i rokovi kada treba početi raspravu o državnom budžetu za narednu godinu.

Predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, ocjenjuje da je izbor šefa parlamenta par ekselans političko pitanje, i da se ono ne rješava zbog izostanka političkog dogovora.

On je Vijestima takođe kazao da Albanska alijansa, koalicija čiji je DP dio, ne osjeća nikakvu odgovornost što predsjednik Skupštine još nije izabran.

“Jer nijednim svojim činom ili izjavom nijesmo doprinijeli ovakvoj situaciji. Naprotiv, činili smo sve što je u našoj moći da do ovoga ne dođe”, tvrdi Đeka.

Kod Spajića dogovoreno da izbor vlade i rukovodstva parlamenta ide u paketu: Đeka
Kod Spajića dogovoreno da izbor vlade i rukovodstva parlamenta ide u paketu: Đekafoto: Boris Pejović

Upitan smatra li da bi, imajući u vidu trenutne društveno-političke okolnosti, pitanje deblokade parlamenta trebalo odvojiti od pregovora o vladi, sagovornik je odgovorio da bi to možda bilo kompromisno rješenje, ali da nije dio dogovora.

“... Na ranijim sastancima kod mandatara Spajića postignut je politički dogovor da su pitanja izbora vlade i rukovodstva Skupštine povezana, odnosno da će ona biti dio ukupnog paketa”, pojasnio je Đeka.

Glas od DPS-a jasno bi sugerisao ko upravlja parlamentom

Upitan da li je od toga čijim će glasovima biti izabran čelnik Skupštine, važnije da on bude izabran, Boris Bogdanović odgovara da u suštini demokratije nije samo pitanje ko sjedi na određenoj poziciji, već koji su principi, vrijednosti i koalicioni okviri koji stoje iza te osobe.

Kaže da je predsjednik Skupštine figura koja simbolizuje zakonodavni dom i ima svoja ustavna ovlašćenja. Međutim, dodaje da šef parlamenta ne vrši zakonodavnu vlast, niti oblikuje zakonodavni okvir, već da je on izraz volje većine koja ga je postavila na tu funkciju.

“Njegova uloga i moć su u suštini refleksija većine koja stoji iza njega. Odnosno većine koja vrši zakonodavnu vlast. Kad govorimo o odlučujućem glasu koji bi mogao doći od, recimo, DPS-a, to u širem smislu jasno sugeriše koja koalicija ili grupa stranaka upravlja zakonodavnim tijelom. Međutim, to nije put kojim želimo ići, jer naša vizija i principi se ne poklapaju sa DPS-om”, podvlači Bogdanović.

On kaže da su deblokada parlamenta i pregovori o formiranju nove vlade paralelni procesi.

“Razdvajanje ova dva procesa moglo bi kompromitovati sporazum o vršenju vlasti i stabilnost budućih političkih rješenja, dovesti do toga da se cijela struktura poremeti...”, konstatuje Bogdanović.

Bonus video: