Nakon višenedeljnih pregovora, crnogorski parlament je u utorak imenovao novu Vladu, koaliciju proevropskih i prosrpskih partija za koje se očekuje da će predvoditi tu malu balkansku zemlju u njenom nastojanju da se pridruži Evropskoj uniji (EU), piše u danas objavljenom tekstu agencije Rojters.
Navodi se da će nova vlada, koju će predvoditi ekonomista Milojko Spajić iz Pokreta Evropa sad (PES), imati 19 ministarstava i pet potpredsjednika Vlade.
NE PROPUSTITE
Uključiće proevropske Demokrate desnog centra, prosrpsku Socijalističku narodnu partiju (SNP) i pet partija albanske manjine, piše u tekstu britanske agencije.
"Naša četiri glavna spoljnopolitička prioriteta su punopravno članstvo... u EU, aktivno, kredibilno članstvo u NATO-u, unapređenje dobrih odnosa sa susjedima i jačanje uloge zemlje u multilateralnim organizacijama", rekao je Spajić poslanicima.
On je kazao da će ekonomske politike imati za cilj poboljšanje životnog standarda stanovništva Crne Gore, i uključiti reforme koje omogućavaju više fiskalnih prihoda, ulaganja, bolju poslovnu klimu i pravosuđe.
Poslije debate preko noći, 46 poslanika u parlamentu koji ima 81 mjesto podržalo je vladu.
Rojters piše da je "prosrpska i proruska alijansa Za bolju Crnu Goru, koju predvodi Andrija Mandić, pristala da glasa za Spajićev kabinet u zamjenu za mjesto predsjednika parlamenta i četiri ministarska mjesta nakon rekonstrukcije Vlade koja je okvirno zakazana za narednu godinu".
Nova Vlada je na svojoj prvoj sednici u utorak odložila za 30 dana popis stanovništva i domaćinstava zakazan za 1. novembar zbog tehničkih problema i planiranog bojkota opozicionih stranaka, koje su kao razlog navele bojazan da popis neće biti transparentan.
Rojters piše da se prema procjeni Svjetske banke, očekuje da će privreda Crne Gore, koja je jednostrano usvojila euro 2002. godine kao svoju de fakto valutu, i uglavnom se oslanja na prihode od jadranskog turizma, u 2023. godini porasti za 4,8%.
U tekstu piše i da je Crna Gora ušla u NATO 2017, godinu dana nakon neuspjelog pokušaja državnog udara za koji je tadašnja vlast okrivila ruske agente i srpske nacionaliste.
Rusija je tu optužbu odbacila kao "apsurdnu", a vlada susjedne Srbije negirala je umiješanost.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, Crna Gora se, za razliku od Srbije, pridružila sankcijama EU protiv Moskve, poslala pomoć Ukrajini i protjerala jedan broj ruskih diplomata. Kremlj je Crnu Goru stavio na listu neprijateljskih država, zaključuje se u tekstu Rojtersa.
Bonus video:
