U Crnoj Gori mora postojati apsolutna politička volja o prioritetima da bi počelo zatvaranje poglavlja do kraja godine, poručila je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.
"Mi smo spremni, nadamo se da ste i vi. Tu smo da pomognemo. Imamo indicije da nova Vlada želi ekspertsku pomoć EU", kazala je Popa govoreći o novom fondu za Zapadni Balkan.
Kako je kazala, vjeruje da će Cra Gora moći da povuče prvu tranšu u narednih šest mjeseci.
Popa je rekla da imenovanje nove vlade treba da bude tačka preokreta.
"Na sastancima koje smo imali sa predstavncima vlade dobili smo uvjeravanje da će se ići u taj proces bez odlaganja. Mi očekujemo da će tako biti i da će Vlada i parlament zajednički raditi i da će donositi akte i zakonski okvir, te da će doći do konkretnog napretka na tom putu. Izgradnja konsenzusa je nešto što je nedostajalo prethodnih godina što je potvrđeno u posljednjem izvještaju EK. Nadamo se da će doći do napretka do kraja godine, već postoje određeni signali", istakla je Popa.
Ljudska prava i vladavina prava, dodaje, ostaju u srži pridruzivanja, kao i uključivanje sankcija Rusiji, približavanje Crne Gore EU tržištu...
"Imamo tri glavna stuba što znači trostruki posao za Crnu Goru, ali i trostruko veće potencijale za ostvarivanje benefita. Potencijal za rast je veliki, ali mnogo zavisi od unutrašnjeg rada na reformama. Obezbjeđivanje dodatnog novca nije samo gest dobre volje, već da se podrže reforme", kazala je ambasadorka EU u Crnoj Gori.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela istakla je da je proširenje EU na Zapadni Balkan uvijek bio prioritet italije.
"Brutalna ruska agresija nam je ukazala na geopolitički značaj proširenja EU. Zapravo je Italija bila za proširenje i na Zapadni Balkan i onda kada je u Briselu proširenje procjenjivano sa tehničke tačke gledišta. Italija je tada prepoznavala političku važnost da zemlje Zapadnog Balkana budu u evropskoj porodici".
Marsela je rekla i da nije slučajno ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani stavio Zapadni Balkan i proširenje EU na ovaj region u vrhu svojih prioriteta.
"Nije slučajno što se naša podrška regionu širi kroz razne formate, forume, projekte... Današnja konferencija ima za cilj ocjenu stanja u Crnoj Gori na EU putu. Crna Gora je i dalje predvodnica, iako je prethodnih godina zbog političke krize i promjena vlasti proces usporen. Nadam se da će nova vlada preuzeti evropsku obavezu sa obnovljenom odlučnošću i bez bilo kakvih odlaganja i oklijevanja da se taj proces integracija neće zaustaviti", rekla je Marsela.
Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Boris Mugoša rekao je da treba kompletirani institucije, ali da je mnogo važniji kvalitet od kvantiteta.
Smatra da je bivša vlast imala grešaka, ali da je imala kvalitetniju opoziciju manje bi griješila.
"Treba malo realnije da podijelimo odgovornost. Onda je u posljednje tri godine 'od oslobođenja', mada ne znam od čega smo se oslobodili, imali smo imenovanja zahvaljujuci opoziciji", rekao je Mugoša.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović kazala je da je novi izvještaj Evropske komisije najteži za čitanje i skoro polovina se odnosi na vladavinu prava.
"Sve o ekonomiji, sve ono od čega se živi, stalo je u jednu trećinu. To znači da je naš 'mile stone', dobijanje privremenih mjerila i zatvaranje poglavlja 23 i 24", rekla je Đurović.
Rekla je da su dobijene dvije ocjene niže za poglavlje 30, jer predsjednik države nije potpisao tri sporazuma o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa, a parlament ih je ratifikovao.
Državni sekretar Ministarstva evropskih poslova Bojan Božović kazao je da je ključni period pred Crnom Gorom i da se on mora iskoristiti.
Govoreći o pregovaračkoj strukturi, kazao je da ima 708 članova radnih grupa u svim poglavljima. Božović je pojasnio da su neki članovi u više grupa.
"Više puta smo mijenjali članove radnih grupa, formalno imamo glavnog pregovarača ali se to mora definisati", rekao je Božović.
Odgovarajući na pitanje o administrativnim kapacitetima Skupštine Boris Mugoša je kazao da je juče napravljen dogovor o skupštinskim odborima.
"Opozicija je tražila da ne dobijemo minimum, ali ipak je opoziciji pripalo minimalnih tri odbora, vlast nas nije poslušala. Odbori će se formirati, ali postoji drugi problem u parlamentu. Nakon promjena 2020. donose se zakoni mimo standarda EU i Venecijanske komisije. Mi smo ranije imali usklađene zakone, problem je bila implementacija", rekao je Mugoša.
On kaže da je problem koalicioni sporazum, koji je neustavan. Smatra da je to obesmišljavanje parlamentarnog života - da nema glasanje o bilo čemu dok se ne usaglase konstutuenti većine.
Gordana Đurović smatra da je koalicioni sporazum na štetu Vlade i njene autonomije u sprovođenju evropske agende.
Kazala je da je potrebno sačuvati kvalitetne ljude u pregovaračkoj strukturi i pokušati vratiti neke koji su tu ranije bili.
Bonus video:
