Poslanici u Skupštini jednoglasno su sinoć usvojili izmjene i dopune Zakona o popisu stanovništva, ali su tokom rasprave na plenumu predstavnici opozicije istakli da će, prije zauzimanja konačnih stavova o održavanju popisa, biti neophodan još jedan razgovor sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem.
Sastavni dio Predloga postala su četiri amandmana poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića kojima se, između ostalog, brišu članovi kojim se određuje datum održavanja popisa stanovništva, kao i amandman parlamentarne većine, na predlog Demokrata, da članovi popisnih komisija ne treba da budu smatrani javnim funkcionerima.
Popis stanovništva trebalo je da se održi od 1. do 15. novembra, ali ga je Vlada Milojka Spajića odmah po izboru odgodila za period od 30. novembra do 15. decembra.
Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je na plenumu da će se omogućiti tehnički kapaciteti da svaki građanin može da provjeri podatke sa svoje popisnice - da li su autentično uneseni u bazu podataka. Time će, kako je rekao, biti spriječena potencijalna zloupotreba od strane popisivača i doprinijeti transparentnosti procesa.
On je poručio da popis ne treba posmatrati kao izbore, te da nakon popisa neće biti pobjednika i poraženih.
Šef kluba DPS-a Andrija Nikolić je istakao da nisu naivni i da znaju s kim imaju posla, da znaju da je u vladajućoj većini bivši Demokratski front (DF), koji je politiku zasnovao na tome da ima očekivanje da će u Crnoj Gori biti više Srba.
“Kako možete da imate povjerenje u integritet tog procesa? Zato smo o uslovima pregovarali sa Vladom. Moraćemo još jednom da sjednemo sa predsjednikom Vlade, da vidimo šta je od uslova ispunjeno i zauzmemo finalne stavove”, istakao je on.
On je naglasio da u nekim opštinama fale popisivači, da još nema softvera za izradu podataka...
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao da oni koji dolaze iz srpskog naroda, bez obzira na rezultate popisa, nemaju dovoljno poslanika da sami mijenjaju Ustav. Ukoliko se na popisu konstatuje da najveći broj građana govori srpskim jezikom, o tome, kako je rekao, treba pričati u Skupštini:
“I da kažemo da li bi bilo normalno i prirodno da u Ustavu Crne Gore bude zapisana i ta činjenica”.
Nikolić mu je rekao da je Ustav Crne Gore donijet kvalifikovanom većinom. “U donošenju tog Ustava je učestvovao konstituent DF-a odnosno PzP. Ne sjećam se da ste Vi prepoznati kao poštovalac Ustava ili kao sopstvene države iako ste u međuvremenu promijenili retoriku, ali kako ste i sami rekli: nijeste promijenili političke ciljeve”, rekao je NIkolić, dodavši da je Mandić za njega “vuk u jagnjećoj koži”.
U ime kluba Nove sprske demokratije (NOVA) Slaven Radunović, kazao je da nikad nisu bili bolji uslovi za održavanje popisa, navodeći da je za izradu softvera koji omogućava uvid u podatke koji su već uneseni, potrebno dvadesetak dana.
“Za to ima vremena... Znam da će podaci biti tačni, jer niko nema namjeru da bilo šta švercuje, baš niko. Bilo bi dobro da niko ne vrši nikakvu opstrukciju”, rekao je Radunović.
Šef kluba Demokrata Boris Bogdanović rekao je da predlogom zakona pružaju ruku svima, bez obzira na političke i ideološke razlike i odnose snaga:
“Popis ne služi da mjerimo ko je jači i koje bolji, popis služi državi da ima uredne papire. To što predlogom zakona obezbjeđujemo opoziciji nikad jače kontrole popisnog procesa, to zapravo znači da Crna Gora postavlja ne samo visoke standarde, u smislu odgovornosti, nego i postaje regionalni lider u postavljanju demokratskih statističkih standarda”, istakao je Bogdanović.
Vladislav Bojović (DNP) je rekao da bi popis trebalo da posluži Vladi, preduzetnicima i investitorima da planiraju ulaganja.
“Želim da pozovem Vladu i parlamentarnu većinu da na ovaj način tretira rezultate popisa, bez obzira na demonstraciju DPS-a i njenih koalicionih partnera koja se ogleda u pokušaju blokade popisa “, kazao je Bojović.
Filip Adžić (GP URA) je istakao da se ispostavilo kao štetna odluka da se odložio popis koji je bio spreman i koji su institucije mogle da sprovedu kad je bilo predviđeno.
“Na popisu, koji je trebalo da bude prije mjesec dana, bi se pokazalo da u Crnoj Gori, konačno, broj Crnogoraca raste, da su građani slobodni i da je priča o ugroženosti Crnogoraca zapravo pokušaj prikrivanja svih pljački koji su se dešavale 30-ak godina ...”.
Bogdan Božović (SNP) je istakao da su Vlada i parlamentarna većina pokazali dovoljno demokratskog kapaciteta i razumijevanja za zahtjeve opozicije, te da su faktički prihvatili sve zahtjeve koje je opozicija iznijela.
“Vjerujem da više nema razloga da se popis odlaže i da ga je neophodno sprovesti u periodu koji je naznačen”, rekao je Božović.
Nikola Zirojević (SD) je rekao da je popis negativna zaostavština prethodne Vlade i da je ovakav popis kakav je bio planiran da se sprovede, završni čin produbljivanja podjela u Crnoj Gori, što je, kako je kazao, rađeno od izbora 2020. do izbora Vlade Milojka Spajića.
Istakao je da datum popisa nije definisan Sporazumom o popisu, navodeći da im je sporno to što sve što su dogovorili Sporazumom neće moći da se implementira do početka popisa.
Mehmed Zenka (DUA) je kazao da poslanike ne tangira što će 15 do 20.000 Albanaca iz dijaspore neće moći da učestvuju u popisu. Od 30.000 Albanaca iz dijaspore popisaće se, kako je rekao, tri do četiri hiljade.
Istakao je da se moglo organizovati da se oni popisuju u ambasadama.
Ervin Ibrahimović (BS) je rekao da nisu stvoreni uslovi da se dijaspora izjasni, te da ima upit da li je to zato što su tamo dominantno predstavnici manjinskog naroda.
“Imali smo dosta propusta, žao mi je što nismo u 21. vijeku obezbijedili onlajn popisivanje. Vjerujem da smo svi svjesni važnosti ovog popisa. Pozivam predstavnike vlade da dođemo do konačnog odgovora...”, rekao je Ibrahimović.
Podržano formiranje Odbora za praćenje Sporazuma o popisu
Zakonodavni odbor podržao je sinoć jednoglasno Predlog odluke o obrazovanju Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
Prema odluci, Odbor se formira radi praćenja primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
Predviđeno je da Odbor ima 14 članova – po sedam iz vlasti i opozicije.
U radu Odbora bez prava odlučivanja, mogu da učestvuju Srpski nacionalni savjet, Bošnjačko vijeće, Nacionalni savjet Albanaca, Savjet Muslimana, Hrvatsko nacionalno vijeće i Romski savjet u Crnoj Gori.
Predviđeno je da Odbor donosi odluke konsenzusom, a prestaje da radi objavljivanjem konačnih rezultata popisa stanovništva.
Bonus video:
