Kako poslanici zloupotrebljavaju Poslovnik: Najpreče su partijske bitke

Zloupotrebljavljaju se instituti proceduralnog javljanja i komentara, ispravke navoda, replike, dešava se da poslanici uopšte ne govore o tačkama dnevnog reda, kaže Boris Mugoša. Potreban zakon o Skupštini, kojim bi se ojačale obaveze poslanika, ali i sankcije, poručuje Nikola Mirković. Parlament i Mandić nisu “Vijestima” odgovorili zašto je dozvoljeno kršenje Poslovnika, koje rezultira udaljavanjem od tema

45597 pregleda 31 reakcija 19 komentar(a)
Priča ko šta hoće: Detalj s posljednje sjednice parlamenta, Foto: Igor Šljivančanin/Skupština Crne Gore
Priča ko šta hoće: Detalj s posljednje sjednice parlamenta, Foto: Igor Šljivančanin/Skupština Crne Gore

Prirodno je da poslanici koriste sjednice parlamenta za dnevnopolitičke bitke i promociju partijskih stavova, ali je neprihvatljivo da to rade nauštrb rasprave o važnim temama koje su pred Skupštinom, čime joj otežavaju sprovođenje njene osnovne uloge. Građani treba da imaju jasnu ideju o čemu se raspravlja na plenumu, a ne da zbog stranačkih prepucavanja ostaju u neznanju.

To su “Vijestima” kazali bivši i sadašnji parlamentarci, komentarišući kako se na sjednicama krši skupštinski Poslovnik, odnosno kako poslanici zloupotrebljavaju prava koja im on daje.

Primjera je više - od zloupotrebe proceduralnog javljanja, mnogobrojnih replika, prekoračenja vremena predviđenog za diskusiju... To se dešava na većini sjednica aktuelnog saziva parlamenta, ali se dešavalo i na zasjedanjima mnogih prethodnih. Čak i u slučajevima kad se skupštinari na kolegijumu šefa zakonodavnog doma dogovore o načinu radu, tj. da neće “kreativno” tumačiti Poslovnik i da će se držati tema koje su na dnevnom redu.

Iako predsjedavajući može opomenuti poslanike da krše Poslovnik jer govore o pitanjima koja nisu na dnevnom redu, to se rijetko dešava.

Zaboravili osnovnu ulogu parlamenta

Šef poslaničkog kluba i potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, rekao je “Vijestima” da se kršenjem Poslovnika građanima šalje poruka da ne moraju da poštuju pravila, iako se to od njih očekuje.

Navodi da se na sjednicama često dešavaju stvari suprotne zaključcima s kolegijuma, koji se stara i dogovara o primjeni Poslovnika i procedura u parlamentu. Ocjenjuje da se skupštinski akt krši na brojne načine, što, dodaje, govori o nivou demokratske zrelosti predstavnika građana.

“Zloupotrebljavljaju se i instituti proceduralnog javljanja i komentara, ispravke navoda, replike...”, kaže Mugoša.

“Šalje se poruka građanima da ne moraju da poštuju pravila”: Mugoša
“Šalje se poruka građanima da ne moraju da poštuju pravila”: Mugošafoto: SD

S druge strane, nekadašnji poslanik s kojim su “Vijesti” razgovarale navodi da odstupanja od Poslovnika nisu nikakvo grubo kršenje tog propisa, već uobičajena stvar koja se dešava i u mnogim drugim parlamentima, zato što su oni, prema njegovim riječima, arene koje služe za promociju politika, stranačkih ideologija i sl.

Međutim, naglašava da je nužno da postoje pravila koja garantuju da će Skupština ispunjavati svoju osnovnu ulogu - da usvaja zakone, i da se bez valjanog razloga vrijeme neće trošiti na partijska prepucavanja.

“U krajnjem, najbitnije je pronaći balans između principa efikasnosti parlamenta i rasprave na temu, ali i između onoga što je potreba i logika političkih procesa u parlamentarnim demokratijama - da se parlament koristi za popularisanje političkih ideja”, rekao je sagovornik.

Prema Poslovniku, poslanik može da traži proceduralno javljanje ako smatra da je taj akt povrijeđen. Ako dobije riječ, njegovo izlaganje ne može trajati duže od (jednog) minuta, pri čemu je dužan da ukaže na odredbu Poslovnika za koju smatra da je prekršena.

Šef Skupštine dužan je da, ako smatra da poslanik zloupotrebljava svoje pravo, oduzme to vrijeme od ukupnog vremena koje pripada njegovom klubu u pretresu.

Kad je riječ o replikama, Poslovnikom je propisano da ako se poslanik obrati u negativnom kontekstu nekom od kolega, navodeći mu ime ili funkciju, onaj na koga se to odnosi ima pravo da mu odgovori. Ovo pravo može se koristiti jedanput, u trajanju do tri minuta. “Replika na repliku” nije dozvoljena, osim ako predsjednik parlamenta ocijeni da su i navodi u replici uvredljivi i dozvoli novu.

Pričali o svemu sem o VDT-u

Da se ove odredbe ne poštuju, ponajbolje se vidjelo na posljednjoj sjednici Skupštine, održanoj 27. januara, na kojoj je izabran vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković.

Iako su poslanici vladajuće većine rekli na plenumu da je kolegijum dogovorio da se vodi samo rasprava o temi dnevnog reda, bez pominjanja klubova i njihovih stavova, da se sjednica ne bi odužila zbog replika, to se nije desilo. Skupštinari su više puta replicirali jedni drugima, govorili o mnogim temama koje nisu bile na dnevnom redu, prekoračivali vrijeme koje im je dato...

Pričalo se o neizručenju Turskoj njenog državljanina Binalija Camgoza, slučaju “plava sveska”, navodnom pokušaju kontaminacije prepiski iz Skaj aplikacije... Kako je sjednica odmicala, sve manje se govorilo o kandidatima za VDT-a, pa je rasprava svedena na dnevnopolitička prepucavanja.

Među onima kojima se nije dopao dogovor s kolegijuma, bio je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, koji je poručio da to tijelo “ne može da suspenduje rad Skupštine”. Njegov zahtjev da replicira poslaniku Demokratske partije socijalista Jevtu Erakoviću, koji ga je, tvrdio je, pomenuo u negativnom kontekstu, izazvao je “lančanu reakciju” replika i procedura, koja je trajala gotovo 40 minuta...

Skupština i Mandić ćute

Boris Mugoša kaže da je za rad na sjednicama najdogovorniji predsjedavajući, i da postoje načini na koje se poslanici mogu sankcionisati ako “gaze” Poslovnik.

“Predsjedavajući treba da upozori poslanike kad govore mimo reda, a postoje mehanizmi u Poslovniku kad se poslanicima zbog načina na koji izlažu može dati i više opomena i oduzeti riječ. Nažalost, to se rijetko dešava, i to je jedna vrlo ružna poruka prema građanima. Često se dešava da poslanici uopšte ne govore o tačkama dnevnog reda, i da građani ne znaju šta je na kraju izglasano...”, podvlači on.

Poslovnikom je propisano da se o održavanju reda na sjednici stara predsjednik. On zbog povrede reda može izreći tri mjere: opomenu, oduzimanje riječi ili udaljenje sa sjednice. Opomena se izriče poslaniku koji govori prije nego što je zatražio i dobio riječ, pored upozorenja predsjednika govori o pitanju koje nije na dnevnom redu, prekida govornika u izlaganju ili dobacuje, odnosno ometa govornika ili na drugi način ugrožava slobodu govora...

Mjera oduzimanja riječi izriče se poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji i posle toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika. Poslanik kom je izrečena mjera oduzimanja riječi dužan je da prekine izlaganje. U suprotnom, šef Skupštine isključuje ozvučenje i po potrebi određuje pauzu.

Udaljenje sa sjednice izriče se poslaniku koji i poslije oduzimanja riječi ometa ili sprečava rad na sjednici, ne poštuje odluku predsjednika ili nastavlja sa svojim ponašanjem. Ta mjera može se izreći poslaniku i bez prethodno izrečenih mjera, u slučaju narušavanja reda ili fizičkog napada na poslanika ili drugo lice u zgradi Skupštine.

Skupština i kabinet predsjednika Andrije Mandića nisu “Vijestima” odgovorili zašto je dozvoljeno kršenje Poslovnika, te kako je planirana njegova efikasnija primjena.

Zakonom utvrditi obaveze i sankcije

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković, ocjenjuje da se Poslovnikom teško mogu sanirati “konstrukcione greške kod partija i formata poslanika”.

On je “Vijestima” kazao da je potrebno usvojiti zakon o Skupštini, kojim bi se, objašnjava, ojačale obaveze poslanika, ali i sankcije prema njima, te uredila neka važna pitanja poput kontrole parlamentaraca “koji su sad izvan svakog sistema”.

“CGO je prije nekoliko godina predlagao da taj zakonski tekst mora predvidjeti, između ostalog, obavezu ljekarskog pregleda za poslanike i poslanice i zaposlene u administraciji Skupštine, a koja uključuje i posebno testiranje mentalno-psihološke sposobnosti, kao i inicijalno i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance. Tu inicijativu smo i formalno uputili ka dvije radne grupe - one koje su bile formirane za izradu zakona o Skupštini, kao i za izradu zakona o Vladi”, naveo je.

“Sve zavisi od političke volje, kapaciteta i svijesti poslanika”: Mirković
“Sve zavisi od političke volje, kapaciteta i svijesti poslanika”: Mirkovićfoto: CGO

Upitan postoji li primjer rada nekog parlamenta koji bi Crna Gora mogla da slijedi, Mirković odgovara da nema univerzalnih rješenja, i da Crna Gora ne bi trebalo samo da kopira neki drugi sistem, već da istraži dobra rješenja i prakse “uz ono što je uvažavanje naših specifičnosti i potreba”.

“Crnogorska politička scena je kompleksna, opterećena brojnim problemima, ali i onim što su uticaji izvana, i to ne uvijek dobronamjerni, a sve to ima svoju refleksiju i na funkcionisanje Skupštine. Potreba za podizanjem političke svijesti i odgovornosti svih aktera, a ponajviše političkih partija, kao i unapređenjem njihovih kapaciteta sve je evidentnija”, poručuje sagovornik.

Kako se diskutuje u Evropskom parlamentu

Sjednice Evropskog parlamenta (EP), najvišeg zakonodavnog tijela Evropske unije (EU), umnogome se razlikuju od zasjedanja Skupštine Crne Gore. Evroparlamentarci uglavnom, uz poneki izuzetak, poštuju vrijeme koje im je odobreno za diskusiju, ne upadaju kolegama u riječ, drže se teme...

U Poslovniku o radu EP-a navodi da svaka politička grupacija u njemu ima jednako vrijeme za diskusiju, te da je svako obraćanje ograničeno na minut.

Poslanici mogu iskoristiti “plavu kartu”, mogućnost da direktno drugom parlamentarcu postave pitanje u vezi s njegovim izlaganjem. Dužina pitanja ne smije prelaziti 30 sekundi.

Tokom sjednice, poslanici mogu govoriti nakon što ih pozove predsjednik. On ima ovlašćenje da stane na kraj prekomjernoj upotrebi predloga, kad je uvjeren da je cilj toga da se izazove ometanje procedura ili prava poslanika.

Ako poslanik EP-a želi da izrazi lični stav, to može uraditi po završetku pretresa o tački dnevnog reda.

Mirković: Mnogo novajlija, malo iskusnih

Na pitanje kako rad Skupštine može da bude efektniji, umjesto da se diskusije svode na politička prepucavanja, Nikola Mirković odgovara da to prvenstveno zavisi od političke volje, kapaciteta i svijesti poslanika u kom pravcu treba pozicionirati parlament i što je njihova uloga.

“Malo je, u aktuelnom sastavu, poslanika koji se mogu okarakterisati kao profesionalni političari, a dosta onih koji su po prvi put izabrani. Nažalost, posljednjih godina nisu baš imali ni dobre modele da uče, a nije zanemarljiv uticaj ni opšteg talasa populizma i dosta niskog nivoa političke kulture kojem svjedočimo. Takođe, čak je i broj visokoobrazovanih, uglednih i u svojoj struci ostvarenih ljudi u različitim oblastima, koje partije akumuliraju na svojim listama i koji čine poslaničke klubove, u padu, a u nekim slučajevima i sporan”, navodi on.

Mugoša: Građani stopama poslanika

Boris Mugoša kaže da dio građana vjerovatno na određeni način koristi modele ponašanja poslanika.

“Kako onda da očekujemo da oni koji bi trebalo prvi da poštuju pravila, to ne čine... Kakva se to poruka šalje građanima, odnosno zašto se onda čudimo različitim modelima ponašanja građana kad bukvalno svakog dana vrlo javno i transparentno gledate da se na sličan način, odnosno putem sličnih modela, ponašaju poslanici crnogorskog parlamenta”, ističe on.

Bonus video: