Đukanović: Velika razigranost Soroša na Zapadnom Balkanu, Abazović je bio neposvećen crnogorskim interesima

Komentarišući inicijativu "Otvoreni Balkan" Đukanović ga je ocijenio kao "uvertiru za stvaranje velike Srbije i njene protivteže - Albanije u prirodnim granicama"

58423 pregleda 132 reakcija 132 komentar(a)
Đukanović, Foto: Printscreen/Youtube
Đukanović, Foto: Printscreen/Youtube

Pogrešno bi bilo očekivati da će sa Zapada doći neka "spasonosna terapija" koja bi izliječila politički kancer koji trenutno opterećuje Crnu Goru.

To je u intervjuu Anteni M konstatovao bivši predsjednik države, vlade i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.

"Zapadni partneri jako dobro vide šta se ovdje događa, ali ne posvećuju tome potrebnu pažnju. Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego što je Crna Gora i nego što je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogrešne politike koje iniciraju ili podržavaju kad je u pitanju evropska perspektiva našeg regiona", ocijenio je Đukanović.

On je dodao da se "pokušava previdjeti i da je koketiranjem nekih autoritativnih zapadnih političkih adresa sa regionalnim nacionalističkim politikama pušten duh iz boce u društvima Zapadnog Balkana", tj. "da se danas Zapadni Balkan bavi istim temama kojima se bavio i 90-ih godina, zaštitom tobože ugroženih pripadnika određenih naroda izvan granica matične države, čime se ruši suverenitet susjednih država, kvare dobrosusjedski odnosi i u suštini ugrožava stabilnost, time i evropska perspektiva regiona".

Komentarišući inicijativu "Otvoreni Balkan" Đukanović ga je ocijenio kao "uvertiru za stvaranje velike Srbije i njene protivteže - Albanije u prirodnim granicama".

"Za mene je Otvoreni Balkan pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. A svaki pokušaj dominacije bilo koje države na Zapadnom Balkanu, istorija nas opominje, uvijek je vodio u rat. Kad nacionalistički duh izađe iz boce, nema autoriteta, ni domaćeg ni međunarodnog, koji može da spriječi eskalaciju nacionalizma, obnovu nestabilnosti pa i ratne sukobe", istakao je nekadašnji šef države i Vlade.

Prema njegovom mišljenju, SAD tj. Stejt Department "sebičnom apsolutizacijom svojih interesa ignoriše krupne političke štete koje time čini u regionu" i dodaje da misli "da su toliko uzele maha da ih je sada teško bezbolno popraviti".

Odgovarajući na pitanje da li se zapravo radi o eksperimentu iza kojeg stoje predsjednik Upravnog odbora fondacije "Za otvoreno društvo" Aleksander Soroš i zet bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa Džared Kušner, koji ima biznis u Srbiji, Đukanović je kazao da je moguće, ali i da je moguće da se radi o drugim interesima.

"Legitimno je da Amerika eksponira svoja dva vrlo važna politička interesa u ovom regionu. A to je da odvoji Srbiju od Rusije i drugo da negdje suspregne političku i diplomatsku destrukciju Srbije kada je u pitanju međunarodno priznanje Kosova. Uobičajeno je pravo velike sile da svoje političke interese pretpostavi interesima drugih država i regiona i da zbog toga namjerno zatvara oči pred današnjom retorikom zvaničnog Beograda, koja ni po čemu ne odudara od narativa i prakse Srbije iz ranih 90-ih godina. Tada je Milošević krenuo da zaštiti navodno ugrožene Srbe u Bosni i Hercegovini i danas Vučić pokušava da zaštiti navodno ugrožena prava Srba u Crnoj Gori i u drugim državama regiona. Znamo kako je završilo prvi put i znamo kako jedino može završiti i drugi i svaki sljedeći put", istakao je on.

Đukanović je kazao i da primjećuje "veliku razigranost Soroša nasljednika na Zapadnom Balkanu" sa ambicijom da nam objasni šta je za nas dobro i da nam nametnne svoje "spasonosno otkriće" Otvoreni Balkan, ali da to nije uspio iako je to pokušavao da uradi "sa svoja dva najbliža podržavaoca" - predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Albanije Edijem Ramom.

"Iako je pokušavao to uradi sa Vučićem i Ramom, koji su za taj cilj regrutovali i našeg nesrećenog (Dritana) Abazovića koji je bio apsolutno nedorastao igrač i neposvećen crnogorskim interesima i koji se nadao da će tako, služeći igri ovih, za njega autoritativnih regionalnih i međunarodnih igrača, učvrstiti svoj nedostajući autoritet i produžiti vijek svoje karijere. On je danas opet margina. Crna Gora se unekoliko politički otrijeznila zahvaljujući lekcijama koje smo naučili tokom prethodne četiri godine, a mislim da je ideja Open Balkana u međuvremenu postala prošlost", konstatovao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje da li je "dio toga što se dešavalo u posljednjih par godina u Crnoj Gori" objašnjivo "nekom vrstom lične antipatije koju prema njemu vuče jedan krug ljudi nekad bliskih Medlin Olbrajt (bivša američka državna sekretarka)", tj da je "korijen te omraze njegovo odbijanje da ispuni zahtjeve iz doba obračuna sa bivšim predsjednikom Savezne Republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem" Đukanović je odgovorio da ne vjeruje da je riječ o tome.

On je kazao da je u tom periodu bilo neslaganja Crne Gore sa vlastima u Vašingtonu.

"Olbrajt je tražila od mene da ne uvodim marku u platni promet Crne Gore. Uključila je i neke druge ljude poput ministara inostranih poslova Italije i Njemačke, Alberta Dinija i Joške FIšera. Uprkos svemu ostao sam pri tome da Crna Gora ne može da trpi još jedan hiperinflatorni udar iz Beograda. Drugo naše neslaganje ticalo se toga da ja budem lider opozicije na izborima 2000. godine protiv Miloševića", istakao je Đukanović i dodao da je on to odbio i poručio da to ne može prihvatiti jer "nije vjerovao u tu državu", te da stoga nije želio da "održava iluziju da je ona održiva, a on u nju ne vjeruje".

Prema njegovim riječima, neslaganje se odnosilo i na to da "SAD i Evropska unija (EU) nisu podržavale ideju nezavisnosti Crne Gore".

"Upozorenja su bila da bi to moglo obnoviti nestabilnost, da je Srbija mnogo postradala prilikom bombardovanja 1999. godine i da je na putu da izgubi Kosovo", kazao je Đukanović.

On je istakao da njegova saznanja govore o "vrlo uticajnom lobiranju Srbije na zapadu, pogotovo u SAD", a da se to poklapa sa periodom kad "Crna Gora" nema nijednog lobističkog partnera u toj državi".

Đukanović je političku scenu ocijenio kao "užasno bijednu" jer "ljudi koji nisu u stanju ničim drugim da se predstave ni jednim drugim rezultatom, misle da treba hraniti najniže ljudske porive hajkanjem na ljude bez osnova i institucionalnog prava", te da se na taj način "ruši autoritet zakonodavne vlasti".

"Živimo u jednoj zatrovanoj atmosferi, koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Crnogorsko društvo je društvo osvetnika", kazao je on i dodao da u Katunskoj nahiji , u pojedinim porodicama, "Krvna osveta traje i duže od 200 godina".

Prema njegovim riječma "onaj ko likuje nad lisicama na tuđim rukama, ne prepoznaej svooje lisice sjutra".

Đukanović je za hapšenja Milivoja Katnića, Veselina Vukotića, Đoka Rajkovića... kazao da se radi o poniženju tih ljudi, te da su mogli biti pozvani da se sami jave.

Bonus video: