Inicijativa 110 NVO i više od 500 istaknutih ličnosti: Crna Gora da kosponzoriše rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici

"Važno je znati da rezolucija ne sadrži ništa što Crna Gora već nije prihvatila 2009. i 2021. godine usvojivši Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici", navodi se u saopštenju Koalicije NVO

13027 pregleda 21 reakcija 18 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Nevladine organizacije, njih 110, i više od 500 istaknutih pojedinaca očekuje od Vlade da Crna Gora kosponzoriše rezoluciju Ujedinjenih nacija o danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

Isto su od Vlade zahtijevali i Bošnjačko vijeće, sve opozicione partije, kao i jedna partija koja je dio vlasti, navodi se u saopštenju Koalicije NVO.

"Važno je znati da rezolucija ne sadrži ništa što Crna Gora već nije prihvatila 2009. i 2021. godine usvojivši Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Rezoluciju zajedno sponzorišu 33 države članice UN, među kojima su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija. Vlada odluku o kosponzorstvu može da objavi do glasanja o rezoluciji u četvrtak, 23. maja", zaključuje se.

Saopštenje potpisuju: Jovana Marović, Savjetodavna grupa „Balkan u Evropi“ (BiEPAG); Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja; Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava; Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje; Ljupka Kovačević, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA; Maja Raičević, Centar za ženska prava; Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore; Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju; Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija; Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava; Olivera Nikolić, Institut za medije; Ivana Vujović, Juventas; Aida Perović, Prima; Jovan Ulićević, Spektra; Demir Ličina, Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“.

Šta piše u dopisu Spajiću

Na stranici Akcije za ljudska prava objavljen je sadržaj dopisa od 22. aprila, upućenog premijeru Milojku Spajiću, sa inicijativom da Crna Gora sponzoriše rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici.

"Poštovani gospodine Spajiću, s obzirom na to da će Nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici biti predstavljen 17. aprila ove godine u Njujorku na zatvorenoj sjednici, pozivamo Vas da budete konzistentni u odnosu na dosadašnju poziciju Crne Gore i priključite se državama koje kosponzorišu ovu Rezoluciju. Budući da se podrazumijeva da će Crna Gora 2. maja glasati za Rezoluciju, smatramo da treba da učini i korak više i pridruži se grupi od trenutno 18 država svijeta koje su je kosponzorisale i koje razumiju važnost izgradnje mira. Od država regiona, do sada su Bosna i Hercegovina, Slovenija i Sjeverna Makedonija objavile da će biti države kosponzorke pomenute rezolucije. Kao najozbiljnija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora mora da pokaže kapacitet ne samo da sprovodi odluke međunarodnih sudova i poštuje svoje međunarodne obaveze, već i da u praksi pokaže da njeguje univerzalne vrijednosti na kojima počiva zajednica kojoj želi da se priključi", piše u dopisu.

"Štaviše, njegujući regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose po kojima je bila prepoznata, Crna Gora mora značajno doprinijeti da se kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici podigne na međunarodni nivo. Većinska Crna Gora želi dostojno da iskaže poštovanje prema žrtvama srebreničkog genocida, kao i do sada. UN rezolucija o genocidu u Srebrenici se nadovezuje na Povelju UN-a, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju o kažnjavanju zločina genocida, Rezoluciju UN-a 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, presudu Međunarodnog suda pravde iz februara 2007. godine kojom je zločin u Srebrenici proglašen genocidom, kao i presude Haškog tribunala kojima je do sada sedam osoba pravosnažno osuđeno za genocid izvršen nad Bošnjacima u Srebrenici. Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine, a 2021. godine i Rezoluciju o genocidu o Srebrenici, za koju je glasala većina od 55 poslanika, dok je 19 bilo protiv, sedam uzdržanih ("Službeni list CG", br. 66/2021 od 21.6.2021). Imajući u vidu da negiranje genocida u Srebrenici nije prestalo ni nakon usvajanja te Rezolucije, te da, takođe, nije ustanovljen Dan sjećanja iako to Rezolucija predviđa, jasno je da nije učinjeno dovoljno da se prihvate činjenice i odgovorno obezbijedi zajednička budućnost", dodaje se.

"U skladu s tim, očekujemo da formalnim potpisivanjem formulara o kosponzorstvu Rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici pokažete ne samo da stojite uz sve ono što u ovim dokumentima piše, već da i da stavite Crnu Goru na pravu stranu istorije, gdje joj je uvijek i bilo mjesto. Hvala na razmatranju inicijative, očekujemo da će Vlada postupiti u skladu sa njom i učiniti nas ponosnim građankama i građanima Crne Gore", zaključuje se u dokumentu.

HRA je objavila i spisak potpisnika inicijative.

Bonus video: