U Vladi Crne Gore znaju da postoji opasnost da Hrvatska ne dozvoli zatvaranje sva četiri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU) čijem se “štrikiranju” Podgorica nada do kraja godine, ali ne znaju hoće li Zagreb to učiniti, kao ni koja bi poglavlja mogla da bude na “udaru” - saznaju nezvanično “Vijesti”.
Da li će se taj scenario ostvariti - nejasno je, pogotovo u kontekstu jučerašnje iznenadne odluke izvršne vlasti da tivatski Dom kulture “Josip Marković” bude ustupljen Hrvatskoj. Odluka je uslijedila u danu kad je zagrebački “Večernji” list objavio da Hrvatska neće dopustiti zatvaranje četiri poglavlja, a sedmicu nakon što su “Vijesti” napisale da je Zagreb uputio Crnoj Gori non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim, među kojima je i pitanje Doma kulture.
“Politička poruka”
Diplomata upoznat s tokom pregovora Crne Gore i EU, indirektno je saopštio juče “Vijestima” da Podgorica neće do Nove godine “precrtati” četiri poglavlja, rekavši da će ih “dosta biti zatvoreno”. Međutim, nakon odluke Vlade je, na pitanje da li se nešto promijenilo, odgovorio riječima: “Vidjećemo”.
Sagovornik “Vijesti” iz izvršne vlasti kazao je da postoje razne glasine u vezi mogućih poteza Zagreba, ali da u Vladi ne znaju da li je susjedna zemlja spremna na blokadu.
“Hrvatska još nije dala ‘zeleno svjetlo’ ni za jedno poglavlje. Ako se desi blokada, to će biti više diplomatska i politička poruka, negoli ocjena neispunjenosti obaveza u poglavljima, jer smo sve obaveze realizovali”, naveo je izvor, dodajući da ne zna na zatvaranje kog ili kojih poglavlja bi Zagreb mogao da spusti rampu.
Drugi sagovornik iz Vlade kazao je da se u njoj već sedmicama razmatra scenario potencijalne blokade zatvaranja poglavlja, ali da su optimisti da će na za sjutra zakazanoj sjednici COREPER-a II (Komitet stalnih predstavnika država članica) država dobiti amin za “štrikiranje” četiri poglavlja.
Taj izvor je naveo da su ta poglavlja, odnosno nacrti zajedničkih pozicija u vezi njih, “prošli” dvije Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA), a da se nakon što COREPER II da “zeleno svjetlo”, ide na Savjet EU koji donosi konačnu odluku. Ako ona bude pozitivna, odnosno ukoliko zatvaranje makar jednog poglavlja dobije jednoglasnu podrška svih članica EU, biće zakazana Međuvladina konferencija između Crne Gore i Unije - najvjerovatnije sljedeće sedmice - kad će poglavlja biti i formalno “precrtana”.
Hrvatima dom, Crnogorcima prostor u Zagrebu
Vlada je najavljivala da će Crna Gora zatvoriti poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Međutim, “Večernji list” tvrdi da Zagreb neće pristati na zatvaranje sva četiri, već tri. Dopisnik tog lista iz Brisela Tomislav Krasnec, u autorskom tekstu je naveo da će Hrvatska time pokazati dobru volju, te na taj način poslati poruku Podgorici “da mora da postoji dobra volja za rješavanjem otvorenih pitanja u bliskoj budućnosti”.
Za Hrvatsku je jedno od tih pitanja - Dom kulture u Donjoj Lastvi. Vlada je juče, nakon telefonske sjednice, saopštila da je “nesporan javni interes” da se ta nepokretnost vrati njoj, “kako bi se ispunila obaveza prema hrvatskoj manjini, koja treba da dobije savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svog nasljeđa”. U saopštenju piše da je izvršna vlast zadužila Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da u njeno ime podnese zahtjev Opštini Tivat za prenos prava raspolaganja nad Domom, nakon čega će se pristupiti potpisivanju međudržavnog sporazuma s Hrvatskom.
Treći izvor “Vijesti” iz Vlade rekao je da je njen potpredsjednik i bivši ministar vanjskih poslova Filip Ivanović (Pokret Evropa sad) predložio u januaru hrvatskom ministru Gordanu Grlić Radmanu potpisivanje tog sporazuma i “reciprocitet”. Odnosno, da se Hrvatskoj da Dom u Tivtu, kako bi ga oni ustupili nekom hrvatskom udruženju, a da se zauzvrat trajno riješi pitanje “adekvatnog prostora” za crnogorsku zajednicu u Zagrebu. Sagovornik kaže da su Hrvati to tada prihvatili, ali da se zbog njihovih unutrašnjih političkih prilika, tj. izbora, a potom i usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, parafiranje sporazuma odužilo.
“Vijesti” od Vlade očekuju odgovor na pitanje zašto je baš juče, i to na telefonskoj sjednici, donijela odluku da Dom kulture bude ustupljen Hrvatskoj. Ne precizirajući da li taj potez ima veze s pitanjem zatvaranja poglavlja, treći izvor iz Vlade je rekao da se još ništa ne zna u vezi tog procesa, ali da se spekuliše da bi Hrvatska mogla da blokira jedno poglavlje, a da neće da saopšte koje.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske nije odgovorilo ‘’Vijestima’’ koja poglavlja su im sporna, odnosno čije zatvaranje neće podržati.
Odluka o ustupanju Doma kulture, drugi je potez Podgorice koji bi se mogao tumačiti kao pokušaj da se poboljšaju narušeni odnosi sa Zagrebom. Prethodno je prekjuče predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), koji je nepoželjan (persona non grata) u Hrvatskoj, pozvao šefa tamošnjeg Sabora Gordana Jandrokovića u službenu posjetu, rekavši da “Hrvatska, kao naš najbliži susjed u EU, predstavlja dobar model” i da je njena podrška “važna u našem stremljenju ka punopravnom članstvu u EU”.
Jandroković se, međutim, nije oglašavao ovim povodom, niti je odgovarao na pitanja “Vijesti” hoće li prihvatiti Mandićev poziv.
Hronika zahlađenja odnosa
“Vijesti” su objavile prošle sedmice, pozivajući se na informacije iz Vlade i diplomatskih izvora, da je Ministarstvo vanjskih poslova primilo od Zagreba u novembru dokument s desetak tačaka, u kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotoru.
Zagrebački “Jutarnji list” objavio je naknadno da su među zahtjevima i omogućavanje naknade “svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata”, te zaštita i očuvanje identiteta hrvatske manjine.
Non-pejper je stigao u susret potencijalnom zatvaranju četiri poglavlja, koje bi približilo Crnu Goru EU. Podgorica pregovara s EU od juna 2012. godine, i od tada je otvorila sva poglavlja (ukupno 33), a privremeno zatvorila tri.
Crna Gora je, kako su kazali izvori “Vijesti”, odgovorila na svaki ispostavljeni zahtjev Zagreba pojedinačno, rekla da želi da razgovara ponudivši konsultacije, te poručila da cijeni podršku Hrvatske.
“Zahlađenje” odnosa s Zagrebom počelo je zimus, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru ‘Morinj’ u Kotoru. Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na ploči, otkrivenoj prije dvije godine, pominje se “velikosrpska agresija na Hrvatsku”...
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.
Hrvatska je burno reagovala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da “ne politizuje žrtve Jasenovca”. Iz Zagreba su tada saopštili da Podgorica mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), i da će oni “uskočiti” sa svojim mjerilima.
Nakon toga, u julu, Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu.
COREPER II i o otvaranju klastera sa Srbijom i Albanijom
Na dnevnom redu COREPER-a II su i mjerila za otvaranje klastera 3 sa Srbijom i klastera 6 sa Albanijom.
Ambasadori zemalja EU prošle sedmice nisu uspjeli da postignu dogovor o otvaranju klastera 3 u pregovorima sa Srbijom. Protiv su bile Holandija, Švedska, Finska, Bugarska, Hrvatska, kao i baltičke države.
Inicijativa za otvaranje tog klastera (o konkurentnosti i inkluzivnom rastu), potekla je od Mađarske, koja trenutno predsjedava EU, a ovo je treći put da se ponavlja situacija s njegovim neotvaranjem.
Na dnevnom redu COREPER-a II je i odluka o pomoći u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za podršku oružanim snagama Crne Gore.
Savjet EU treba da donese odluku o dodjeli šest miliona eura Crnoj Gori iz tog instrumenta, čemu se navodno Hrvatska protivila na nižim nivoima odlučivanja u EU.
Izvor “Vijesti” iz Vlade kazao je u avgustu da se Hrvatska usprotivila i predlogu Austrije da Crna Gora dobije 45 miliona eura za osnivanje koledža za bezbjednost i odbranu Zapadnog Balkana (Western Balkan Security and Defence College). Ta škola gradila bi se na mjestu nekadašnje kasarne “Masline” u Podgorici.
Otkazan sastanak Metsole i Mandića
Sastanak Mandića i predsjednice Evropskog parlamenta (EP) Roberte Metsole, koji je bio zakazan za danas u 9 časova u Briselu, neće se održati.
To je sinoć saopštila Mandićeva savjetnica za medije Gordana Đuračić, navodeći da su razlog otkazivanja sastanka - “hitni privatni razlozi Metsole”.
Na sajtu EP je do sinoć pisalo da će se sastanak održati u devet sati, ali je ta najava uklonjena iz rasporeda Metsole.
U rasporedu su, međutim, ostali njeni sastanci zakazani za 9.30, odnosno 10 časova.
Metsola je članica parlamentarne grupe evropskih narodnih partija desnog centra, u kojoj je i Hrvatska demokratska zajednica, kao i njena “matična” Nacionalistička partije sa Malte.
NE PROPUSTITE
Fajon: Hrvatska treba da bude iskreni partner svim zemljama ZB
Ministarka vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon, prekjuče je, komentarišući non-pejper Hrvatske upućen Crnoj Gori, rekla da iskustvo Slovenije pokazuje da bilateralna pitanja uvijek treba da se rješavaju u “dobrosusjedskom duhu”, i prije ulaska u EU.
“Nadam se da će Crna Gora i Hrvatska imati toliko dobre odnose da zatvaraju bilateralna pitanja, i da ta pitanja neće otežati cijeli proces proširenja i približavanja Crne Gore EU”, navela je u intervjuu agenciji Mina.
Fajon je podsjetila i da su Slovenija i Hrvatska imale sličnih poteškoća.
“Hrvatska je bila posljednja zemlja koja je ušla u EU, sad treba da je iskreni partner svim zemljama Zapadnog Balkana (ZB)”, rekla je Fajon.
Ona je u intervjuu Mini saopštila da su Slovenija i Njemačka pripremile non-pejper kojim će biti predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta i blokade zbog bilateralnih pitanja sa susjednim državama.
Bonus video:
