Namirivanje, a ne ljuljanje: Šta znači to što se članovi Vlade preglasavaju o važnim pitanjima

Vlada stabilna, a sistem ustrojen tako da se, na kraju, sve svede na partijske interese, ocjenjuje Stefan Đukić

Različita mišljenja očekivana, a po uvjerenju Demokrata, i uvijek dobrodošla, poručuje Boris Bogdanović

100734 pregleda 42 reakcija 22 komentar(a)
Izvršna vlast ćuti što njeni članovi odlučuju u skladu s partijskim interesima: članovi Vlade na premijerskom satu, Foto: Boris Pejović
Izvršna vlast ćuti što njeni članovi odlučuju u skladu s partijskim interesima: članovi Vlade na premijerskom satu, Foto: Boris Pejović

Članovi Vlade vode se isključivo partijskim interesima prilikom odlučivanja na sjednicama izvršne vlasti, jer je to ono što ih pokreće, pa stoga to što preglasavaju jedni druge prilikom razmatranja važnih pitanja ne znači da je vlast nestabilna, već da je u njoj dovoljno prostora da se svi “namire” i da svojim potezima pridobiju birače.

Tako građanski aktivista Stefan Đukić tumači to što vlada Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) nije jedinstvena kad odlučuje o nekim bitnim temama, već se njeni članovi preglasavaju, uglavnom po stranačkoj liniji.

Posljednji takav slučaj desio se početkom sedmice, kad je s funkcije direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja razriješen Goran Danilović (Ujedinjena Crna Gora). Na sjednici izvršne vlasti protiv toga su bili (izuzeli mišljenje) predstavnici konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), te članovi iz Demokrata i Socijalističke narodne partije (SNP), dok su smjenu podržali predstavnici Pokreta Evropa sad i manjinskih političkih subjekata - Bošnjačke stranke, Albanskog foruma i Albanske alijanse.

Zbog ovog i ranijih sličnih slučajeva, postavlja se pitanje: je li Vlada “raštimovani orkestar” kom će se dešavati sve više sličnih događaja koji bi ga potencijalno mogli poljuljati, ili su pak posrijedi “incidenti” koji ne mogu uzdrmati izvršnu vlast.

Govoreći o preglasavanjima, Stefan Đukić je kazao da je sistem ustrojen tako da se, na kraju, “sve svede na partijske interese”.

“Nižerangirani članovi odgovaraju šefovima odbora, članovima glavnih odbora, izvršnih tijela, pa sve do partijskog lidera. I to je sve o čemu se razmišlja...”, rekao je on “Vijestima”.

Upitan da li “trzavice” na sjednicama izvršne vlasti, prilikom odlučivanja o važnim pitanjima, znače da je Vlada nestabilna, sagovornik odgovara odrično.

“Meni se čini da je veoma stabilna, zato što ima više nego dovoljno mjesta da se ‘namire’ svi političari”, ocijenio je Đukić, podsjećajući da je u Vladi više partija i dodajući da “opet to funkcioniše bez problema”.

“Sve se svodi na to kakvim nastupima će partije dobiti veći broj glasova”: Đukić
“Sve se svodi na to kakvim nastupima će partije dobiti veći broj glasova”: Đukićfoto: Djordje Cmiljanic/Pr centar

Vlada nije odgovorila “Vijestima” na pitanje da li je to što njeni članovi odlučuju u skladu s partijskim a ne javnim interesima, pokazatelj nestabilnosti izvršne vlasti. Na isti upit nijesu odgovorili ni iz Pokreta Evropa sad, konstituenata bivšeg DF-a, SNP-a i BS-a.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović, saopštio je “Vijestima” da demokratija podrazumijeva i podstiče različita mišljenja, “posebno u slučaju kad vlast čine partije različitih političkih programa, partije građanskog i nacionalnog karaktera”.

“Logično se nameće da su različita mišljenja očekivana, a po našem dubokom uvjerenju i uvijek dobrodošla”, ocijenio je on.

Podsjeća da je Vlada kolektivni organ i da je za donošenje odluka na sjednicama, prema njenom poslovniku o radu, utvrđena jasna procedura, “što je jasan duh demokratije i vladavine prava”.

“Šta će bilo kom organu poslovnik o radu, ako se unaprijed podrazumijeva da će svaka odluka biti donijeta konsenzusom?”, pita Bogdanović.

'Demokratija podrazumijeva i podstiče različita mišljenja': Bogdanović
"Demokratija podrazumijeva i podstiče različita mišljenja": Bogdanovićfoto: Luka Zeković

Ministri iz njegove partije bili su oročili podršku Vladi u martu prošle godine, kad je na njenoj maratonskoj sjednici za vršioca dužnosti šefa policije imenovan, takođe preglasavanjem a ne konsenzusom, Aleksandar Radović.

Radović je postavljen na protivpravni predlog premijera Spajića, zbog čega su Demokrate bile tužile Vladu Upravnom sudu, koji je odbio tužbu kao nedozvoljenu. Kriza oko tog pitanja trajala je skoro od početka mandata Vlade (od novembra 2023), jer ni Pokret Evropa sad ni Demokrate nisu htjeli da odustanu od “svojih” kandidata za prvog čovjeka policije.

Demokrate su bile oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24). Država je taj dokument dobila u junu prošle godine, a podršku Vladi Demokrate više nijesu dovodile u pitanje. U međuvremenu su se desile promjene na čelu policije.

Još jedno od pitanja oko kog je bilo sporenja konstituenata Vlade je njena odluka o davanju saglasnosti opštini Berane da podigne spomenik pokojnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. Vlada je tu odluku donijela u septembru prošle godine zbog čega su ministri iz Bošnjačke stranke (BS) i albanskih partija napustili sjednicu izvršne vlasti. Oni su poručili da su njihovi predstavnici povukli takav potez, između ostalog, zato što smatraju da izgradnja spomenika Amfilohiju ne bi doprinijela multivjerskom skladu u Crnoj Gori.

Te stranke bile su “ljute” i početkom ove godine, kad je predsjednik parlamenta Andrija Mandić (DF) čestitao zvaničnicima Republike Srpske 9. januar, neustavni dan tog entiteta Bosne i Hercegovine. Najavili su izradu zajedničke strategije kojom će od premijera Spajića tražiti da se odredi o potezima Mandića, koji, tvrde, izazivaju podjele i narušavaju odnose sa susjedima.

Nije ni prvi put da se dio vladajućih manjinskih stranaka sukobljava s Mandićem o važnim pitanjima, ali uprkos tome ostaju na pozicijama...

Stefan Đukić ocjenjuje da konstituenti izvršne vlasti ne rade ništa što nisu radile druge stranke.

“Ove partije nisu ništa gore od nekih drugih. Vidjeli smo, pošto su svi imali prilike da budu u vlasti, da su uvijek bile iste kombinacije...”, kazao je on.

Boris Bogdanović poručuje da o stabilnost Vlade treba suditi kroz broj poslanika koji su je u parlamentu podržali, a u pitanju je, dodaje, “najveći broj poslanika u istoriji crnogorskog parlamentarizma”.

“Stoga je jasno da je stabilnost parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore do kraja njenog mandata, 2027. godine, neupitna. Svi pokušaji DPS-a (Demokratska partija socijalista) da tu stabilnost ugroze su potpuno bezuspješni, a nerijetko i smiješni”, konstatovao je poslanik Demokrata.

Đukić: Važno je da istupe drčno, a šta će biti na kraju, nije važno

Stefan Đukić ocjenjuje da se sva politika svodi na to kojim obećanjima i kakvim nastupima će partije dobiti veći broj glasova.

“Važno je samo da nastupe kao drčni, snažni, zabrinuti, šta god... Pa šta će na kraju biti, nije posebno ni bitno”.

Kaže da mu je bilo jako pohvalno, nevezano šta misli o tome, kad je ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj postavio zahtjev da se zabrane kladionice da bi ušao u Vladu. Navodi da mu je to “djelovalo okej”, i da “nije važno da li je taj zahtjev smislen”, već je “važno da neko kao uslov za ulazak u vladu postavlja određenu politiku”.

“Ali se, kao što dobro znamo, ništa od toga nije desilo, to se ne spominje uopšte više. I ušlo se u druge partijske kombinatorike - ko će dobiti koliko mjesta direktora, sekretara, javni funkcionera i sl.”.

Konstatuje da se cijeli sistem, “koliko god je imao nekakvu profesionalizaciju, kao bajagi u zakonima”, na kraju sveo “na političku klasu određenu kroz partije”.

“Pojedincu je nemoguće ući u sistem bez te podrške”.

Bonus video: