Materijalni i ljudski gubici Ukrajine samo rastu, saopštio je danas ambasador te države u Crnoj Gori, Oleg Gerasimenko.
On je to kazao na panel diskusiji povodom treće godišnjice od početka rata u Ukrajini, koja se održava u Evropskoj kući u Podgorici.
Rusija je 24. februara 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, a treća godišnjica biće obilježena danas.
Gerasimenko je kazao da je ovo treći put da učestvuje u događajima povodom obilježavanja godišnjice napada Rusije na Ukrajinu.
Kako je istakao, kad je govorio na prvoj godišnjici, očekivao je da neće doći do treće.
On je kazao da, sve što je rekao ranije, i dalje je aktuelno.
"Naši gubici, ljudski i materijalni samo rastu", saopštio je.
Gerasimenko je rekao da je ruski agresivni rat najveći u Evropi od Drugog svjetskog rata.
On je dodao da je "ruska agresija nije počela 2022. godine, već 2014. okupacijom regije Donbas".
"Nedostatak jake reakcije 2014. je doveo do rata 2022. Uoči početka rata 2022. imali smo režim primirja u Donbasu. Preko 200 razgovora o miru vođeno je od 2014. i Rusija ih je sve prekršila", istakao je Gerasimenko.
Kako je kazao, ruski zvaničnici govore kako ne planiraju napad na Evropu i kako se njihove vojne aspiracije završavaju sa Ukrajinom.
"Međunarodna zajednica, a prije svega EU, nisu izdale Ukrajinu. Nastavile su da pomažu", saopštio je i dodao da je Crna Gora jedna od država koje su pomogle Ukrajinu.
On se zahvalio "crnogorskim prijateljima za solidarnost".
"Sigurnost Ukrajine, Evrope i SAD je nedjeljiva", istakao je Gerasimenko.
Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova je kazala da je danas tužan povod okupljanja i zahvalila se Ukrajini što brani svoj i evropski mir.
"Kada je Rusija okupirala Krim 2014. nismo se probudili dovoljno", istakla je.
Hrebičkova je kazala da je ruska teritorijalna osvajanja minimalna.
Ona je citirala Kaju Kalas, koja je rekla da "Rusija čini sve da nas podijeli".
"Češki narod podržava Ukrajinu od početka rata, a češki premijer je juče, na trgu u Pragu, kazao da je naša država primila najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika", saopštila je Hrebičkova.
Ona je dodala da pomažu Ukrajinu i smanjuju negativne uticaje rata globalno.
Hrebičkova je istakla da njena država ima negativno iskustvo iz Minhena 1939., te da neće priznati "okupirane teritorije Ukrajine kao dio Rusije".
"Moramo vršiti pritisak na Rusiju, ne Ukrajinu, u pregovorima. Poraz Rusije mora poslati signal ostalim agresorskim i autoritarnim režimima oko nas", istakla je ona.
Zamjenik šefa delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Rikardo Seri je kazao da je današnji datum tužan, ali da je srećan što je među prijateljima.
"Ruska agresija je izazov za cijelu Evropu. Istorija nas je naučila 1939. godine da nagrada za agresiju vodi samo u novu agresiju. EU stoji ujedinjena i smatramo da je teritorija Ukrajine nedjeljiva", saopštio je.
Seri je rekao da je Crna Gora doprinijela sa više od deset miliona eura pomoći, te da je po glavi stanovnika, uz Češku pomogla najviše
"Skorašnja izdvajanja za odbranu su pokazatelj posvećenosti Crne Gore kolektivnoj bezbjednosti", smatra on.
Bonus video:
