Uprkos visokim očekivanjima i obećanjima, nakon četiri godine od promjena, saznalo se vrlo malo o spregama ranijeg političkog, bezbjednosnog i kriminalnog miljea i uspjeh novoformiranog Anketnog odbora zavisiće od ukupne političke klime, kulture i prakse komunikacije ključnih političkih aktera.
To je ‘’Vijestima’’ rekao predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA), Stevo Muk, komentarišući formiranje skupštinskog Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao “crne trojke”.
“Ono što smo donekle saznali, dostupno nam je zahvaljujući Skaj (Sky) komunikacijama, i to za jedan veoma ograničen vremenski period, ograničen broj lica i kriminalnih događaja. Zato je važna svaka inicijativa koja može doprinijeti da se sazna više o drugim mračnim stranicama iz tog perioda, da se dođe do skrivenih dokumenata, omoguće javna svjedočenja onih koji imaju prvorazredna saznanja i pokuša postići politički i društveni konsenzus u vezi sa tim periodom, ulogom i odgovornostima različitih političkih i društvenih struktura i pojedinaca”, kazao je Muk.
U vlasti očekuju da će se, formiranjem Anketnog odbora, konačno rasvijetliti slučajevi kao što su ubistvo glavnog urednika Dana Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića i brutalni napadi na novinare.
U opoziciji smatraju da je formiranje ovog odbora više izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija koje bi trebalo da se bave ovim pitanjem.
Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je usvojila u četvrtak, glasovima 44 poslanika većine. Opozicija nije prisustvovala sjednici jer im je predsjednik Skupštine Andrija Mandić izrekao mjeru udaljenja od 15 dana.
“Razlozi otvaranja parlamentarne istrage i obrazovanja Odbora sadržani su u činjenici da su okolnosti pod kojima su se predmetni događaji odigrali, stvorili jasan utisak da u prethodnih dvije decenije nije bilo političke volje ni institucionalne odgovornosti da se predmetni događaji rasvijetle’’, piše u Odluci.
NE PROPUSTITE
Rad odbora, koji podrazumijeva sprovođenje istrage i dostavljanje izvještaja Skupštini, oročen je na 90 dana, uz eventualno produženje roka ne duže od 15 dana. To skupštinsko tijelo treba da ima deset članova - po pet iz vlasti i opozicije. U Odluci nije navedeno kojim slučajevima će se baviti Anketni odbor.
Mandić je na sjednici rekao da je vrijeme da se ‘’poslije niza koraka koje su preuzeli kao nova vlast suoče sa mračnim sjenkama ubistava i prebijanja koja su bila svakodnevnica tokom vladavine bivšeg režima’’.
On je za predsjednika tog tijela predložio Vladimira Dobričanina iz Ujedinjene Crne Gore.
Odbor je formiran u skladu sa Zakonom o parlamentarnoj istrazi koji predviđa da Skupština može otvoriti parlamentarnu istragu i obrazovati anketni odbor radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa.
Stevo Muk podsjeća na studiju Instituta Alternativa “Kako do uspješnijih istraga u Skupštini” koja, kako kaže, pokazuje da su njihove preporuke i dalje na snazi i da su potrebna unapređenja, odnosno izmjene Zakona o parlamentarnoj istrazi. Neke od najvažnijih su, kako navodi, propisivanje kaznenih odredbi za neodazivanje na poziv Anketnog odbora, nedostavljanje informacija i davanje neistinitog iskaza, propisivanje obaveze da predsjednik odbora, u komunikaciji sa članovima, pripremi finalni izvještaj koji će razmatrati u Anketnom odboru i povećanje transparentnosti njegovog rada (objavljivanje svih zapisnika, izvještaja, izjava, odluka, inicijativa).
Podsjeća na dva slučaja za koje je formiran anketni odbor, ali nije usvojen konačni izvještaj.
To su odbori za aferu ‘’Telekom’’ iz 2012. godine i ‘’Snimak’’ iz 2013.
U oba slučaja, nakon istrage, obje parlamentarne strane (vladajuća većina i opozicija) su ostale na svojim početnim pozicijama i tvrdnjama i nijesu uspjeli da postignu minimalnu saglasnost oko spornih pitanja, te su obje istrage rezultirale usvajanjem tehničkog izvještaja.
“Stoga građani ni nakon sprovođenja istraga nisu i dalje raspolagali objektivnim podacima o aferama koje su potresale javnost’’, rekao je Muk.
Kaže da su istraživanja Instituta Alternativa pokazala da su 2021, prvi put nakon više godina, podnijete dvije inicijative za otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora. Jedna je bila u vezi sa postupanjem službi bezbjednosti tokom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i povodom prikupljanja informacija u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura.
Podsjeća da je inicijativa za formiranje anketnog odbora za događaje na Cetinju usvojena iz drugog puta, ali ipak odbor nije formiran, a u međuvremenu je formiran novi saziv Skupštine.
“U februaru 2023. godine nije formiran ni anketni odbor, povodom slučaja Možura jer poslanici nisu mogli da se dogovore ko je vlast, a ko opozicija”, rekao je Muk.
U IA podržavaju da se mehanizam parlamentrane istrage više koristi u budućnosti, ali ukazuju da on sadrži i određena ograničenja.
’’Kada se predlog za formiranje anketnog odbora dostavi ministru pravde, on je taj koji mora da utvrdi da li se za određeni slučaj vodi sudski postupak. U slučaju da se vodi sudski postupak, odlučivanje o predlogu se odlaže do pravosnažnog okončanja sudskog postupka, a u slučaju da sudski postupak započne nakon formiranja anketnog odbora, anketni odbor prestaje sa radom do pravosnažnog okončanja’’, naveo je Muk.
PES za otvaranje dosijea od Drugog svjetskog rata do višestranačja
U Pokretu Evropa sad (PES) očekuju da se Anketni odbor temeljno posveti rasvjetljavanju svih afera koje nisu dobile epilog u prethodnom periodu.
“Kao subjekat diskontinuiteta, podržavamo rasvjetljavanje materije koja je predmet ovog odbora, jer smatramo da je ključno utvrditi sve činjenice vezane za političke progone, pritiske, ali i represiju nad manjinskim narodima tokom devedesetih godina i kasnije, kao i nad političkim neistomišljenicima tadašnjeg velikog zajedničkog DPS-a”, rekao je ‘’Vijestima’’ poslanik PES-a Gordan Stojović.
PES se, kako kaže, načelno zalaže i za otvaranje kompletne dokumentacije i dosijea iz perioda od Drugog svjetskog rata do uvođenja višestranačja, jer smatraju ‘’da treba rasvijetliti mnoge afere koje su dugo bile skrivene od javnosti, po uzoru na američke partnere’’.
Poručio je da opozicija ima svoja mjesta u Anketnom odboru i nadaju se da će aktivno učestvovati u njegovom radu.
’’Ako, nažalost, opozicija pak ne bude učestvovala u radu odbora to produbljuje sumnju da se predmet istrage odnosi upravo na njihovo nasljeđe koje žele da sakriju”, rekao je Stojović.
"Crne trojke" rana koja još krvari
Afera ‘’crne trojke’’ potresla je Crnu Goru 2013. godine kada su bivši direktor crnogorske policije Veselin Veljović i nekadašnji načelnik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) Miljan Perović u tužilaštvu odgovarali na optužbe bivšeg pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Brajuška Brajuškovića.
Brajušković je tada rekao da je Veljović organizator “crnih trojki” koje su prebijale nepodobne novinare i opozicionare i da je on bio vođa jedne od trojki, objašnjavajući da je batinaškim eskadronom koordinirao Miljan Perović. Veljović i Perović su demantovali te tvrdnje, a tužilaštvo je odlučilo da nema dokaza protiv njih.
Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović rekao je ‘’Vijestima’’ da je novoformirani Anketni odbor posljednja šansa da se konačno razbiju zidovi ćutanja i zataškavanja.
’’Ovaj odbor mora razotkriti mrežu zločina koji su godinama tresli svaki ugao ove države – politička ubistva, napadi na novinare i ‘crne trojke’ su rana koja još krvari. Ako iko misli da će prošlost ostati neotkrivena – vara se’’, poručio je.
Ističe da je vrijeme da se odgovornost ne prebacuje s ramena na ramena, već da se imenuju oni koji su potpisivali odluke, izdavali naređenja i zataškavali istinu.
’’Očekujemo da će se konačno rasvijetliti slučajevi koji su bili simbol bezakonja – ubistvo Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, ubistva ministara i savjetnika, policijskih službenika, brutalni napadi na novinare, i tajne eskadroni sile koji su hvatali, mučili i likvidirali po diktatu režima’’, rekao je Bogdanović.
Opoziciji poručuje da “ne misle da će bojkotom zaustaviti pravdu’’ i ako pokušaju da miniraju rad odbora, neće minirati istinu – samo će pokazati da se istine boje i “Anketni odbor će raditi sa njima ili bez njih”.
"Inflacija Mandićevih ideja zaštita od gubitka političkog rejtinga"
Iz DPS-a poručuju da niko nema ništa protiv da se ubrzaju određene tužilačke istrage, jednako kao što se svi zalažu za efikasnije djelovanje bezbjednosnog sektora u odnosu na otkrivanje i procesuiranje počinilaca najtežih krivičnih djela.
“Međutim, kad u kratkom vremenu imate inflaciju Mandićevih inicijativa, počev od one da se narko karteli proglase terorističkim organizacijama, te formiranje Anketnog odbora o politički motivisanim ubistvima i takozvanim ‘crnim trojkama’, onda to pokazuje da u parlamentarnoj većini imaju ambiciju da preuzmu nadležnosti tužilaštva i sudova, ne bi li zaštitili sebe od nepovratnog gubitka političkog rejtinga”, rekao je Vijestima šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić.
Kazao je da je Anketni odbor osmišljen zbog dodatnih kontrolnih mehanizama opozicije, i opozicija ga je do sad isključivo i koristila, ali “kad se vlast dosjeti da formira Anketni odbor, onda je to njihovo priznanje da su institucije kojima upravljaju nesposobne da rade svoj posao i rasvjetljavaju određena ubistva.
“Ali i da, u šta takođe vjerujemo - Anketni odbor treba da posluži njegovim osnivačima kao sredstvo odvraćanja pravosuđa od istraga koje mogu biti pokrenute protiv njih”, kazao je Nikolić.
Iz Građanskog pokreta URA najavili su da su spremni da učestvuju u radu Odbora i da će uvijek podržati svaku inicijativu čiji je cilj rasvjetljavanje politički motivisanih zločina i jačanje vladavine prava.
’’Međutim, smatramo da je formiranje ovog Anketnog odbora više izraz političke nemoći trenutne vlasti nego stvarna želja za rješavanje ovih slučajeva”, rekao je ‘’Vijestima’’ izvršni direktor partije Zoran Mikić.
Uprkos tome, kako kaže, spremni su da učestvuju u radu odbora kako bi osigurali da se svaki pokušaj manipulacije i skretanja pažnje sa suštine pravovremeno razotkrije.
’’O predlogu članova donijećemo odluku u skladu s daljim razvojem situacije i specifičnostima rada odbora’’, najavio je.
Podsjeća da su anketni odbori tradicionalno mehanizam koji opozicija koristi kako bi ukazala na propuste vlasti i zahtijevala odgovornost institucija i postavlja se pitanje zašto sama vlast nema konkretne rezultate u rješavanju ovih slučajeva.
“Ako zaista postoji politička volja da se otkrije istina, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva do Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a ne odbori koje formira vlast da bi prikrila svoju nesposobnost’’, smatra Mikić.
Prema njegovim riječima, da u vladajućoj većini ima trunke demokratskog kapaciteta, odborom bi upravljala opozicija, a ne vlast da bira svoje favorite, jer te praksa nije postojala ni za vrijeme tridesetogodišnjeg režima.
Nikolić: Skupštinu bi da pretvore u štab bitke za Nikšić
Andrija Nikolić navodi da je formiranjem Anketnog odbora suprotno Poslovniku o radu Skupštine, Andrija Mandić i parlamentarna većina nastavila da podvodi predstavnički dom svih građana svojim političkim potrebama u predizbornoj kampanji.
“Ideja im je da Skupštinu pretvore u štab za Bitku za Nikšić, pošto su u paničnom strahu da će i taj grad izgubiti”, rekao je Nikolić
Podsjeća da Poslovnik jasno propisuje da Anketnim odborom predsjedava poslanik iz opozicije, što znači da ga predlaže opozicija.
“Za vrijeme bivše vlasti u periodu do 2020. uvijek je opozicija predlagala predsjednika anketnog odbora, dok u ovom slučaju, svjedočimo novoj poslovničkoj vratolomiji, u kojoj parlamentarna većina određuje ko će ispred opozicije predsjedavati anketnim odborom. Sem toga, poslanika Dobričanina ne možemo smatrati opozicionim poslanikom, imajući u vidu da je glasao za izbor Andrije Mandića za predsjednika Skupštine, te da pripada posebnom Klubu poslanika, dakle, ni vlasti, ni opoziciji”, naveo je Nikolić.
Bonus video:
