Mugoša: PES nije smio da navede Mandića i Kneževića, toliko o tome ko vodi glavnu riječ u parlamentarnoj većini

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da (PES) u svom saopštenju ne smije ni da navede šefa parlamenta Andriju Mandića i poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, nego bojažljivo navodi "predstavnici koalicionih partnera".

"To radi partija koja ima 20 poslanika u parlamentu a ZBCG ima 13… Toliko o tome ko vodi glavnu riječ u parlamentarnoj većini i ko upravlja političkim procesima…", napisao je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks.

Navodi da PES kaže "da je stav institucija jasan i da stav Mandića nema institucionalni karakter", te da je to "tužno da tužnije ne može biti…".

"Mandića na aerodromu dočeka predsjednik Skupštine RS, sastanak drži u zvaničnom sjedištu predsjednika RS (Palata Republike) i pres u toj zgradi, sastanku prisustvuje predsjednik Skupštine RS i srpski član Predsjedništva BiH…", rekao je Mugoša.

Belan: PES tvrdi da pojedinačne izjave ne odražavaju stavove Vlade - cirkusu nikad kraja

Predsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Vatroslav Belan saopštio je da koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) podržava predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika koji glasno poziva na razbijanje Bosne i Hecegovine (BiH), dok u PES tvrde da poštuju suverenitet BiH.

Kazao je da PES danas tvrdi da "pojedinačne izjave ne odražavaju stavove Vlade, itd., itd. - cirkusu nikad kraja".

"Milan Knežević tvrdi da je Milojko Spajić na sastanak sa opozicijom došao u svojstvu predstavnika PES-a, a ne u svojstvu premijera. U BS tvrde da su Mandić i Knežević kod Dodika bili u svoje ime. Ministar Đeljošaj ne misli da je bojkot trgovinskih lanaca dobro rješenje, dok Spajić poziva na bojkot. Demokrate su kao dio Vlade prošle godine tužile rješenje Vlade o izboru vd direktora UP. Predsjednik Milatović predlaže zakon o rehabilitaciji zatvorenika na Golom otoku, iz PES kažu da sada nije trenutak za to", rekao je Belan.

"Ključni dio Vlade i parlamentarne većine, onaj okupljen oko ZBCG i koji jedini vuče konce, oduševljeno posmatra rast desničarskih pokreta u Evropi i tenzije na liniji SAD – EU/Ukrajina, dok pojedini poslanici PES izražavaju zabrinutost zbog američke podrške desničarskim pokretima i pritisak administracije SAD na Ukrajinu kvalifikuju kao sramotan", dodao je.

Belan ističe da svi konstituenti 44. Vlade pristupom “od svega po malo, za svakoga po nešto” i taktikom “dobar policajac – loš policajac” zamajavaju građanke i građane Crne Gore i inostrane sagovornike, "posebno zvaničnike EU, i tako zadržavaju fotelje i sinekure, što im je očigledno jedina zajednička tačka".

"Pojedine partije manjinskih naroda tu i tamo 'zaprijete' izlaskom iz Vlade, ali brzo se predomisle i kažu 'ko je to rekao? Ja to rekao?'. To što od Crne Gore u ovim izuzetno izazovnim vremenima svi zajedno prave disfunkcionalnu državu, nije ih briga. Važno je da ostaju u ovakvoj Vladi i tako više svjesno neko nesvjesno ostvaruju upravo jedan od ciljeva Srpskog sveta i pomažu da dvojac Mandić-Knežević ispuni zadatak", piše u saopštenju.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević, sastali su se juče u Banjaluci sa predsjednikom bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.

Mandić je na konferenciji za medije nakon tog sastanka, između ostalog poručio da su Srbi iz Crne Gore zajedno sa Srbima iz Srpske i kada je teško.

Knežević je na istoj konferenciji između ostalog kazao da je presuda kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i kojom mu je na šest godina zabranjeno političko djelovanje sramna, te da je cilj presude da se on eliminiše iz političkog života zbog njegovih jasnih stavova koju zagovara i većina srpskog naroda. Naglasio je da Srbima u Crnoj Gori nikako ne nože biti bliže Sarajevo nego Banjaluka.

Dodiku je 26. februara izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Dodik je tada proglašen krivim pred Sudom BiH.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS.

Presuda je prvostepena i postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.