EVROPSKI PUT TRAJE VEĆ PET GODINA, MOŽE JOŠ TOLIKO

Crna Gora lider u sporosti pregovora sa EU

Sa Evropskom unijom, do sada, najduže je pregovarala Hrvatska, pregovori su trajali pet godina i devet mjeseci
215 pregleda 13 komentar(a)
Aleksandar Pejović, Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović
Aleksandar Pejović, Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Crna Gora će sjutra obilježiti pet godina od otvaranja pregovora sa Evropskom unijom (EU) i već sada se može izvući zaključak da će biti država koja će najduže pregovarati o punopranom članstvu, ako se izuzme Turska koja je u specifičnoj poziciji.

Do sada su najduže trajali pregovori Hrvatske sa Unijom, pet godina i devet mjeseci. Sve zemlje srednje i istočne Evrope koje su ušle u EU 2004. i 2007. pregovarale su kraće od Hrvatske. 

Ta država je nakon tačno pet godina pregovaranja  otvorila 33, a zatvorila 22 pregovaračka poglavaja. Crna Gora je do sada, od ukupno 35,  otvorila 28 poglavlja pri čemu je tri privremeno zatvorila.   

Tokom pregovora sa EU država kandidat usvaja evropsko zakonodavstvo, pri čemu se obavezuje da će najveći dio primijeniti u praksi do kraja pregovora, dok se primjena dijela acquis communiataire, koji se obično odnosi na ekologiju i poljoprivredu, odlaže nekoliko godina nakon prijema u članstvo u Uniju.

Prva grupa od šest zemalja (Mađarska, Poljska, Estonija, Češka, Slovenija i Kipar) započela je pregovore 31. marta 1998., dok je druga grupa, od takođe šest država (Slovačka, Rumunija, Litvanija, Letonija, Bugarska i Malta), otvorila pregovore 15. februara 2000. Deset od njih, sve osim Bugarske i Rumunije, zatvorile su posljednja poglavlja u pregovorima krajem 2002. 

Sve države iz prve grupe završile su pregovore za četiri godine i devet mjeseci, dok su Slovačka, Litvanija, Letonija i Malta okončale pregovore za rekordne dvije godine i deset mjeseci. Bugarska i Rumunija završile su pregovore krajem 2004, odnosno nakon četiri godine i deset mjeseci.

EU je pooštrila uslove za prijem zbog lošeg iskustva sa Rumunijom i Bugarskom koje su, prema ocjenama javnosti u “starim” članicama Unije, ušle nespremno u EU, posebno  kada je riječ o poglavljima 23 i 24 koje se odnose na vladavinu prava, nezavinost sudstva, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. 

Zato je u hrvatski pregovarački proces uvedena novina, mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja.  Mjerila postoje i za Crnu Goru na koju je, sada i zbog iskustva sa Hrvatskom,  Brisel primijenio  novi prisput koji se sastoji u tome da se među prvma otvaraju I posljednim zatvaraju poglavlja 23 I 24. 

Proces pristupanja Hrvatske najviše je usporilo poglavlje 23 jer se godinama ništa nije radilo na suzbijanju korupcije. Tu su bili i problem iz oblasti ribolova i činjenica da je dio tamošnjih brodogradilišta opstajao na tržoštu zahvaljući državnoj pomoći, što je bilo zabranjeno. Pregovori su odzuženi i zbog blokade Slovenije koja je, kao članica EU, pokušala iskoristiti da Hrvatskoj nametne svoga viđenje rješavanju pitanja razgraničenja na moru. Taj je problem riješen postizanjem dogovora o prepuštanju pitanja razgraničenja međunarodnoj arbitraži.

Tadašnje hrvatske vlasti su tromost svojih pregovora pravdavale činjenicom da se EU tokom 2007., 2008. i 2009. gotovo isključivo bavila unutrašnim reformama, prvo dogovaranjem, a onda i ratifikovanjem Lisabonskog ugovora.

Kao drugi razlog što je tokom pregovora Hrvatske sa EU politika proširenje bila u drugom planu navodilo se izbijanje ekonomske krize 2008. 

Činjenica je da se EU posljednjih godina suočava sa ozbiljnim problemima kao što su Bregzit, migrantska i kriza u odnosima sa Rusijom zbog čega je proširenje u drugom planu.

Ministar za evropske integracije i glavni pregovarač Crne Gore Aleksandar Andrija Pejović nije za “Vijesti” komentarisao činjenicu da se već sada može zaključiti da će Crna Gora biti država čiji su pregovori o pristupanju sa EU do sada trajali najduže.

U međuvremenu dao je intervju “Pobjedi” u kojem je ocijenio da je Crna Gora u pregovorima sa EU ostvarila “odličan rezultat” I da je opredjeljenje Vlade da do kraja mandata, koji bi trebao da istekne 2020. ako ne bude vanrednih izbora, okonča prisptupne pregovore i pripremi državu za članstvo.

“Imajući u vidu specifičnost i zahtjevnost novog pristupa po kojem vodimo pregovore, ali i situacije, kako unutrašnje,tako I vanjske,s kojom se EU suočavala tokom proteklih pet godina, mislim da je Crna Gora ostvarila odličanrezultat”, rekao je on.

Orav: Napredak po zaslugama, poređenja nemaju naročit značaj 

Šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, ocijenio je da pregovori sa Crnom Gorom “napreduju dobro”.

“To je demonstrirano prošle sedmice, kada su još dva poglavlja otvorena i jedno privremeno zatvoreno. Važno je da zemlja kandidat bude dobro pripremljena za članstvo, bez obzira koliko proces traje. Pregovori će nastaviti da budu vođeni principom sopstvenih zasluga. Poređenja sa prethodnim rundama proširenja nisu od naročitog značaja, jer su pravna tekovina i politika proširenja vremenom evoluirali!”, kazao je Orav “Vijestima”.

Preporučujemo za Vas