Sva identitetska pitanja koja su danas “problematična” u Crnoj Gori takva su zbog toga što nisu donijeta uz najširi društveni konsenzus, a njega nije bilo jer političke klase ne njeguju dijalog, već na takvim polarizujućim temama ubiraju poene i mobilišu glasače.
To su ocijenili sagovornici ‘’Vijesti’’, odgovarajući na pitanja da li je jednostrano ili odlučivanje bez šireg društvenog dogovora o identitetskim temama (jezik, zastava, himna...) u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), razlog što se o tim pitanjima i danas priča, da li i nove vlasti, u tom smislu, slijede trag DPS-a, te šta se takvim načinom donošenja odluka postiže osim što se država vrti ukrug.
DPS je za vrijeme trodecenijskog upravljanja Crnom Gorom brojne krupne teme, pa i one identitetske, rješavao bez šireg konsenzua. Politički protivnici tako ih, između ostalog, optužuju da su “nametnuli” državnu zastavu.
S druge strane dio novih vlasti, odnosno nekadašnje opozicije, zagovara izmjene nekih propisa u dijelu identitetskih pitanja (službeni jezik i državljanstvo), poručujući da im ne pada na pamet da traže konsenzus ako imaju većinu za odlučivanje.
Te stranke, predvođene bivšim Demokratskim frontom (DF), nekad su tražile da se o takvim pitanjima odlučuje uz najširi konenzus, a danas to zahtijeva DPS, kao najjači opozicioni akter.
Šoć: Ignorisanje opozicije karakteristika svih vlasti
Advokat i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć ocijenio je da su “polarizujuća pitanja” ona koja nemaju praktični značaj, da su opšteg karaktera i da bi “pametna vlast”, kad se odlučuje o takvim stvarima, trebalo da napravi konsenzus s opozicijom.
’’I mi danas ne bismo imali to kao aktuelna pitanja unutar svakih izbora, jer vidimo kuda to vodi... Nažalost, karakteristika svih vlasti u Crnoj Gori je da ignorišu opoziciju’’, rekao je on ‘’Vijestima’’.
Šoć navodi da je evropski standard da ljudi razgovaraju i da se dogovaraju, iako ne moraju uvijek da postignu saglasnost.
“Ali je potrebno da se vidi da postoji napor da se nekakva saglasnost postigne. U tom pogledu se ništa, na moju žalosti, nije promijenilo. I sadašnja vlast vlada po principu - ne interesuje me što priča opozicija. Niti pokazuju želju da ih čuju...’’, konstatuje sagovornik.
Šoć kaže da ‘’nema nikakvu političku sućut’’ za opoziciju, ali da ima jaku potrebu da vidi jednom da neko iz vlasti ustane u državnom parlamentu i poruči: ‘’Kolege, čini mi se da ovo što je rekao kolega iz opozicionih stranaka nešto o čemu vrijedi razmisliti’’.
’’Da time počne - ‘o čemu vrijedi razmisliti, ajmo da sjednemo pa da vidimo. Možda je to rješenje dobro za sve nas’. To je suština ozbiljnog bavljenja politikom’’, tvrdi on.
Perović: I novi nastavili matricom DPS-a
Glavna i odgovorna urednica nedjeljnika “Monitor” Milena Perović ocjenjuje da su “polarizujuća pitanja” nasljeđe vladavine DPS-a, koji ih, kaže, nije rješavao uz širi društveni dijalog i konsenzus, jer je na njima, između ostalog, vladao.
“Bile su njegovo pogonsko gorivo. Postavgustovske vlasti nastavile su istom matricom. Od onog ubjeđivanja bivšeg premijera Dritana Abazovića da je pitanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom riješio tako što ga je potpisao netransparentno i naprečac, iako je jasno da takva pitanja ne možete riješiti bez šireg konsenzusa, jer će kad-tad u novom ruhu doći na dnevni red... Do aktuelnih ‘polarizujućih pitanja’ koja su sveprisutna, faktički u dnevnoj političkoj upotrebi. I, naravno neriješena”, napominje ona.
Dio aktuelne vlasti predvođen partijama nekadašnjeg DF-a zagovara da se Ustav i Zakon o crnogorskom državljanstvu promijene i bez šireg konsezusa, poručujući da vladajuća većina treba da pokaže da je vlast i da im je neprihvatljivo “uslovljavanje”. Takav stav pravdaju riječima da je DPS tri decenije donosio odluke o važnim pitanjima ne tražeći konsenzus s opozicijom.
“Na parlamentarnoj većini i Vladi je da najzad pokažemo da smo vlast, a ne da se povijamo pred svakom ucjenom i ultimatumom, i to onih koji su uništavali Crnu Goru decenijama”, saopštio je prošle sedmice poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović, povodom zahtjeva dijela opozicije iznijetih nakon sastanka s premijerom Milojkom Spajićem o rješavanju političke krize.
Ona je izazvana slučajem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, odnosno odlukom Skupštine da joj, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, konstatuje sredinom decembra prošle godine prestanak sudijske funkcije u toj sudskoj instituciji. Raniji gotovo sklopljen dogovor da Venecijanska komisija da mišljenje o tom slučaju, a koje bi svi prihvatili, zakomplikovao se, a rješenja nema na pomolu. DPS insistira da vlast potpiše s opozicijom sporazum kojim bi bio uveden moratorijum na izmjene Ustava (uvođenje srpskog jezika kao službenog) i Zakona o crnogorskom državljanstvu (uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom), zato što smatra da se o tome ne govori dovoljno precizno u Vladinoj platformi “Barometar 26”, koju ona nudi na potpis.
NSD Andrije Mandića i drugi konstituent bivšeg DF-a, Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto zagovaraju rješavanje krupnih pitanja bez konsenzusa, a isto to su zamjerali DPS-u dok je bio na vlasti.
Nema okupljanja oko zajedničkog imenitelja
Milena Perović navodi da iz Brisela Crnoj Gori često stižu poruke da bude što manje “polarizujućih pitanja”, te da se političke klase fokusiraju na ono što im je, makar deklarativno, zajednički imenitelj, a to je ulazak zemlje u EU.
“Nažalost, okupljanja oko tog navodnog zajedničkog imenitelja nema, dok se ‘polarizujuća pitanja’ drže u stalnom fokusu stvarajući efekat nekakavog hroničnog vanrednog stanja, tokom kog se smanjuju očekivanja da se rješavaju stvari od kojih se živi, a koje bi nas u konačnici odvele u EU”, kazala je.
Sagovornica ocjenjuje da oni koji bi možda i željeli da se takva pitanja ne drže u fokusu, očito nemaju dovoljno snage da ove druge glasove nadjačaju.
“Ili misle da se ne isplati. Sve u svemu, političkim klasama se ove teme na kraju isplate, a građane koštaju”, upozorava Perović.
Dio nekadašnje opozicije, koji je sada vlast, poručivao je, između ostalog, da nikad neće prihvatiti državne simbole Crne Gore, jer smatra da je odluka o njihovom izboru (2004. godine) donijeta jednostrano.
Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti”, da li je to što se za vrijeme njihove vlasti o ključnim pitanjima odlučivalo bez šireg društvenog konsenzusa razlog što ova pitanja nijesu ni danas riješena.
Perović: Klase koje dijele, iako su im usta puna pomirenja
Milena Perović kaže da političke klase ne njeguju dijalog, već da na polarizujućim temama ubiraju političke poene i mobilišu glasače.
“Kako nekada, tako i danas. Ta pitanja su politički profitbilna. To su teme koje podižu strasti i tjeraju na svrstavanja. A svrstavanja stvaraju armije glasača, koje hrle na birališta, misleći da tako spašavaju nekakvu ‘našu stvar’. Aktulene političke klase, kao i prethodne, su klase koje dijele, iako su im usta puna ‘pomirenja”, navodi ona.
Podsjeća na nastupe Milana Kneževića kod kuće i u regionu.
“Ne prođe nijedan da ne pomene dvojno državljanstvo. Osim mobilizacije glasača, tako i da odobrovolji mentore”, kazala je.
Knežević je prije nekoliko dana ponovo zaprijetio da DNP neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili “jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva”.
“Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja, familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu”, rekao je on za “Adria TV”.
Bonus video:
